Na anketu koja je poslana na 797 osoba i to 3 mjeseca nakon preboljelog moždanog udara, odgovorilo je ukupno 594 osoba, od kojih su 452 dobile nove recepte za preventivne lijekove. Ukupno je 53 (12%) sudionika klasificirano kao primarno neadherentno. To su bile osobe koje su češće ovisile o pomoći ili podršci najbližih srodnika (p=0,032) i koje su češće imale poteškoće s pamćenjem (p=0,002) a koje su u ovom istraživanju uspoređene s adherentnim bolesnicima nakon preboljelog moždanog udara. Nisu pronađene statistički značajne razlike u rezultatima podljestvice između dvije skupine (p>0,05) koja je procjenjivala osobno uvjerenje svakog bolesnika o propisanoj preventivnoj terapiji nakon moždanog udara.

U istraživanje su uključeni bolesnici registrirani u Švedskom registru za moždani udar (Riksstroke), a putem podataka iz Riksstrokea identificirani su recepti za nove preventivne lijekove tijekom boravka u bolnici. Primarno neadherentni su bili oni bolesnici koji nisu uspjeli podignuti jedan ili više novih recepata unutar jednog mjeseca od otpusta iz bolnice i to na temelju podataka iz Švedskog registra propisanih lijekova.

Poznata je činjenica da kod ozbiljnih dijagnoza bolesnici redovitije uzimaju propisanu terapiju tako da i u ovoj ispitivanoj grupi nismo očekivali nisku adherenciju. Oni koji se nisu pridržavali propisanog liječenja imali su objektivan razlog, smetnje pamćenja i ovisnost o njegovatelima jer sami nisu mogli uzimati propisanu terapiju.