x
x

Očekivani životni vijek u Hrvatskoj i dalje zaostaje za prosjekom EU za 3 godine

  09.12.2019.

Očekivani životni vijek u Hrvatskoj i dalje zaostaje za prosjekom EU za oko tri godine, pokazuje izvješće o stanju zdravlja u EU.

Očekivani životni vijek u Hrvatskoj i dalje zaostaje za prosjekom EU za 3 godine

Premda se očekivani životni vijek u Hrvatskoj povećao za 3,4 godine između 2000. i 2017. (sa 74,6 na 78 godina), razlika u odnosu na prosjek EU-a ostala je gotovo nepromijenjena (2,9 godina), navodi se u "Pregledu zdravlja i zdravstvene zaštite".

Riječ je o pregledu koji svake dvije godine izrađuju međunarodna Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj te Europski opservatorij za zdravstvene sustave i politike.

U pregledu se navodi da u Hrvatskoj socijalne nejednakosti manje utječu na očekivanu životnu dob nego u ostalim zemljama EU, a osobito je to naglašeno kod ženske populacije.

Hrvatska znatno zaostaje za prosjekom Unije i u kvaliteti života u starosti.

Hrvati u dobi od 65 godina mogu očekivati da će poživjeti još 17,4 godine, što je dvije godine više nego 2000.

Međutim, manje od pet godina tijekom tog razdoblja živjet će u dobrom zdravlju, a više od 12 godina s nekom od teških kroničnih bolesti.

Za usporedbu, građani Europske unije u prosjeku nakon 65. godine u dobrom zdravlju žive još 10 godina.

Niža životna dob i slabija kvaliteta života u starosti posljedice su loših životnih navika, ali i neučinkovitog zdravstvenog sustava.

Na to ukazuju brojni pokazatelji vezani uz preventivne aktivnosti i liječenje teških bolesti.

Nešto više od polovice svih smrti u Hrvatskoj može se pripisati faktorima ponašanja, uključujući prehrambene faktore, pušenje, alkohol i nisku tjelesnu aktivnost.

Po navedenim rizičnim faktorima premašujemo prosjek EU, posebno vezano uz prehrambene navike i pušenje.

Jedan je od razloga za tu postojanu razliku nedovoljna učinkovitost intervencija javnog zdravstva.

Politike protiv pušenja nedovoljno su razvijene, pušenje u zatvorenim javnim prostorima i dalje je rašireno, a stopa tinejdžera pušača treća je najviša u EU.

Stope pretilosti su u porastu, posebno među djecom.

Smrtnost koja se može spriječiti daleko je iznad prosjeka EU.

Hrvatska je 2017. na zdravstvo potrošila 6,8% BDP-a, što je mnogo manje od prosjeka EU-a od 9,8%.

Razina javnog duga i dalje znatno ograničava javnu potrošnju za zdravstvo.

Otežavajuća je okolnost i to što je samo trećina stanovnika u Hrvatskoj obvezna plaćati doprinose za zdravstveno osiguranje, čime se smanjuje osnovica prihoda zdravstvenog sustava.

Udio nezadovoljenih potreba za zdravstvenom skrbi u Hrvatskoj je manji od prosjeka EU, ali postoje znatne razlike među dohodovnim skupinama, što je znak mogućih problema u dostupnosti.

Konkretno, nezadovoljene potrebe zbog zemljopisne udaljenosti u Hrvatskoj su veće nego u bilo kojoj drugoj državi članici.

Osim toga, nezadovoljene potrebe među starijim osobama veće su od prosjeka EU.

Moguće je poboljšati strateško planiranje ljudskih resursa.

Iako je broj liječnika i medicinskih sestara posljednjih godina porastao, oni su nejednako raspoređeni po zemlji, a mnogi odlaze u inozemstvo ili će se uskoro umiroviti.

U izvješću se navodi i da je primarna skrb u Hrvatskoj fragmentirana i, po svemu sudeći, nedovoljno iskorištena u usporedbi s bolničkom i izvanbolničkom skrbi.

Dodatni su problem duge liste čekanja za sekundarno i tercijarno liječenje.

OGLASI
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
GastalIbuxin RapidAndol PRO
OGLAS
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
Gastal
VIDEO GALERIJA
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: