x
x

Dugotrajno korištenje paracetamol u trudnoći povezano s ADHD-om u djece

  Marija Matašin, cand. med.

  12.12.2017.

Dugotrajno uzimanje paracetamola tijekom trudnoće je povezano sa višim rizikom razvoja hiperkinetskog poremećaja u djece (engl. attention–deficit/hyperactivity disorder = ADHD), potvrdila je prospektivna, kohortna studija, objavljena u American Academy of Pediatrics News.

Dugotrajno korištenje paracetamol u trudnoći povezano s ADHD-om u djece
Paracetamol je preporučeni analgetik i antipiretik za trudnice i široko se koristi tijekom trudnoće. Izvješća su ukazala na to da paracetamol koristi 65% do 70% trudnica u SAD-u i 50% do 60% trudnica u zapadnoj i sjevernoj Europi.

Studija je obuhvatila 112.973 djece uključene u Norwegian Mother and Child Cohort Study, rođene u Norveškoj u zadnjih 10 godina, od kojih je 2% dijagnosticirano s ADHD-om. Podaci korišteni u studiji su dobiveni putem upitnika (2 prenatalna i 1 postnatalan upitnik), koji su ispunjavali roditelji, a uključuju njihovu uporabu paracetamola prije, tijekom i nakon trudnoće.

Rizik od razvoja ADHD-a u potomstvu se povećava ovisno o dozi paracetamola, počevši od 8 ili više dana prenatalne izloženosti paracetamolu. Prenatalna izloženost paracetamolu od 29 dana ili dulje, bila je povezana s dvostrukim rizikom za razvoj ADHD-a, u odnosu na nikakvu prenatalnu izloženost. Također očeva prenatalna izloženost paracetamolu je bila slično povezana s rizikom razvoja ADHD-a  u potomstvu.

Hiperkinetski poremećaj (engl. attention–deficit/hyperactivity disorder = ADHD) je sindrom nepažnje, nemira i impulzivnosti. Postoje tri oblika ADHD: oblik pretežito s nepažnjom, pretežito hiperaktivni–impulzivni oblik i kombinirani oblik.

ADHD je poremećaj u kojem su simptomi vjerojatno posljedica 'neispravnosti' u područjima mozga koji su povezani s izvršnim funkcijama, što uključuje prefrontalni korteks, nukleus kaudatus i cerebelarni vermis. Najistaknutiji etiološki čimbenik je genetika; ADHD se često identificira unutar istih obitelji gdje postoji povećani rizik za pojavljivanje bolesti. Međutim, nije pronađen specifičan gen, genski uzorak ili genski marker, koji bi mogao objasniti etiologiju sporadične pojave ADHD-a. Osim toga, utvrđeni su okolišni faktori (poput prenatalne i postnatalne konzumacije alkohola, izloženosti pušenju i ozljede glave) koji povećavaju rizik za razvoj ADHD-a.

Važan je nastavak daljnjih istraživanja koja povezuju utjecaj prenatalne izloženosti lijekovima s razvojem ADHD-a, koji će sadržavati dugogodišnje praćenje velikog broja djece sa i bez dijagnoze ADHD-a.

OGLASI
Andol PROGastalBisolex
OGLAS
Maxirino
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: