x
x

Rezistencija na antibiotike - vodeći problem medicine 21. stoljeća

  19.11.2017.

Iako je već A. Fleming nagovijestio razvoj rezistencije na antibiotike ovaj problem je dugo bio ignoriran od strane mnogih zdravstvenih djelatnika, a još je uvijek nedovoljno prepoznat u javnosti. U cilju skretanja pažnje na ovaj problem Europski centar za preveniju i kontrolu bolesti proglasio je 2008.g. 18. studenoga Europskim danom svjesnosti o antibioticima, a 2015.g. Svjetska zdravstvena organizacija je cijeli taj tjedan proglasila Svjetskim tjednom svjesnosti o antibioticima.

Rezistencija na antibiotike - vodeći problem medicine 21. stoljeća

Problem rezistencije najbolje je opisan kao tihi tsunami jer mnogi nisu svjesni predviđanja da će za 50-tak godina 10 milijuna ljudi godišnje umirati zbog infekcija uzrokovanih multiplorezistentnim uzročnicima. Iako se više od 90% antibiotika potroši u izvanbolničkom liječenju, rezistentne bakterije najviše dolaze do izražaja u bolničkoj sredini, a nemogućnost liječenja infekcija povezanih s bolničkom skrbi dovodi u pitanje održivost mnogih invazivnih dijagnostič- kih i terapijskih zahvata, kemoterapijskih postupaka i transplantacijskih zahvata. U izvanbolničkoj populaciji najčešće bakterijske infekcije su infekcije mokraćnog sustava (IMS) te najviše zabrinjava rezistencija Escherichia coli na beta-laktamske antibiotike i poglavito ko-trimoksazol i kinolone, antibiotike najuspješnije u liječenju IMS. Prema podacima europske mreže za praćenje rezistencije EARSNet, Hrvatska se ubraja u zemlje sa srednje visokim (10%-25%) stopama rezistencije na cefalosporine 3. generacije i na kinolone. Neosjetljivost pneumokoka na penicilin ugrožava liječenje ne tako čestih, ali po život opasnih infekcija poput bakterijskog meningitisa i pneumonije. Prema EARS-Net podacima Hrvatska se ubraja u zemlje sa srednje visokim (10%-25%) stopama neosjetljivosti na penicilin i na makrolide. Zbog svojeg potencijala za izazivanje infekcija kože i mekih tkiva Staphylococcus aureus je najčešći uzročnik bolničkih infekcija te je meticilin rezistentni S.aureus (MRSA) najpoznatiji rezistentni uzročnik. Iako je učestalost MRSA u mnogim zemljama Europe, pa i Hrvatskoj, u laganom padu od 2008.g. MRSA još uvijek predstavlja značajnog bolničkog patogena. Nasuprot tome, rezistentne gram-negativne bakterije su u usponu. U mnogim zemljama južne i istočne Europe, pa i u Hrvatskoj, rezistencija Acinetobacter baumannii na karbapeneme iznosi preko 50%. Hrvatska se ubraja i u zemlje s visokom (25% - 50%) rezistencijom Pseudomonas aeruginosa na karbapeneme.

S obzirom na svoju ubikvitarnost i čestu povezanost sa bolničkim i izvanbolnič- kim infekcijama enterobakterije koje stječu rezistenciju na karbapeneme predstavljaju posebno veliku prijetnju liječenju infektivnih bolesti. Stope rezistencije enterobakterija na karbapeneme u mnogim zemljama Europe, pa i Hrvatskoj, su još niske, ali neke susjedne zemlje poput Italije i Grčke pokazuju da jednom kad se takve bakterije počnu širiti mogu brzo doseći visoke stope rezistencije ukoliko se ne primjenjuju energične mjere kontrole propisivanja antibiotika i bolnič- kih infekcija. S obzirom na kompleksnost uzroka nastanka i širenja rezistentnih sojeva očuvanje djelotvornosti antibiotika moguće je jedino uz zajedničke napore svih sudionika u zdravstvu.

Arjana Tambić Andrašević

OGLASI
Andol PROBisolexGastal
OGLAS
Maxflu
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: