x
x

Prevencija kardiovaskularnih bolesti u 2015. godini

  doc. dr. sc. Aleksandar Knežević, dr. med., specijalist kliničke farmakologije i kardiologije

  22.07.2016.

Prema studijama provedenima u različitim populacijama, čak 44 – 76 % smanjenja smrtnosti od koronarne bolesti srca pripisuje se prevenciji i promjeni rizičnog ponašanja, dok se 23 –47 % smanjenja smrtnosti pripisuje terapijskim intervencijama, objavljeno je u novom broju časopisa Cardiologia Croatica.

Prevencija kardiovaskularnih bolesti u 2015. godini

Kardiovaskularne su bolesti (KVB) još uvijek vodeći uzrok mortaliteta u Hrvatskoj. Prema zadnjim podatcima za 2014. godinu, bile su uzrok smrti u 47 % umrlih (koronarna bolest srca 21 %, cerebrovaskularna bolest 14 % i zatajivanje srca 3 %). Pri tome je stopa smrtnosti od tih bolesti u našoj zemlji mnogo veća nego u razvijenim europskim zemljama (zemlje iz skupine EU15), dok je bolja od prosjeka ostalih zemalja u Europskoj regiji Svjetske zdravstvene organizacije u kojoj su tzv. tranzicijske zemlje (340/100 000 stanovnika za Hrvatsku; 160 za zemlje EU15; 630 za tranzicijske zemlje) .

Premda postoji napredak u liječenju KVB-a u usporedbi s prijašnjim vremenima, one su i dalje vodeći javnozdravstveni problem te je nužno osigurati bolesnicima sve terapijske pristupe koji su u ovome trenutku na raspolaganju, a koje mi u našim uvjetima možemo omogućiti. Naravno, uz liječenje, još je važnija prevencija KVB-a jer manjim sredstvima možemo ostvariti veće rezultate.

Prema studijama provedenima u različitim populacijama, čak 44 – 76 % smanjenja smrtnosti od koronarne bolesti srca pripisuje se prevenciji i promjeni rizičnog ponašanja, dok se 23 –47 % smanjenja smrtnosti pripisuje terapijskim intervencijama.

Rezultati prevencije u nas sada nisu zadovoljavajući.

U prošloj su godini ostvareni veliki pomaci u prevenciji KVB-a. To je postignuto:

- smanjenjem kardiovaskularnih događaja u visokorizičnih bolesnika modifikacijom nezdravoga životnoga stila i dijetom,

- uvođenjem novih slikovnih metoda kojima se ranije detektira supklinička ateroskleroza, što omogućuje bolju prevenciju KVB-a,

- kliničkim dokazima da se ruptura plaka u tzv. culprit leziji događa samo u 50 – 77 % bolesnika s akutnim koronarnim sindromom,

- dokazima iz kliničkih ispitivanja o učinkovitosti terapije bazirane na monoklonskim protutijelima usmjerenima na PCSK9, što dovodi do znatne redukcije LDL kolesterola, a time i smanjenja KV događaja,

- znatnom redukcijom kardiovaskularnog i ukupnog mortaliteta u bolesnika s dijabetesom koji su bili na terapiji empagliflozinom (SGLAT-2 inhibitor), što je pokazano u EMPAREG OUTCOME kliničkom istraživanju,

- boljom kontrolom arterijske hipertenzije, poglavito rezistentne, primjenom spironolaktona u PATHWAY-2 i PATHWAY-3 kliničkom ispitivanju te primjena kombinacije amilorida i hidroklorotiazida u bolesnika koji se koriste diuretikom u liječenju arterijske hipertenzije,

- smanjenom smrtnošću u bolesnika s arterijskom hipertenzijom kojima je ciljni sistolički tlak bio 120 mmHg u SPRINT kliničkom ispitivanju.

Sve spomenuto dovelo je do bolje kontrole dislipidemije, hiperglikemije i arterijske hipertenzije te do posljedične progresivne redukcije aterosklerotske vaskularne bolesti i kardiovaskularnih događaja u visokorizičnih bolesnika.

Cardiol Croat. 2016;11(7):215-217.
http://dx.doi.org/10.15836/ccar2016.215

OGLASI
MaxirinoIbuxin RapidBisolex
OGLAS
Bisolex
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: