x
x

Geroprofilaksa i prepoznavanje nasilja nad starijim osobama

  Ivana Popek, dr. med.
  Manuela Maltarić, dipl. ing.

  30.05.2016.

Problemu nasilja nad starijima treba pristupiti multidisciplinarno i multisektorski s naglaskom na istraživanja, edukaciju, preventivno djelovanje te senzibilizaciju i edukaciju stručnjaka: gerijatrijskih medicinskih sestara, patronažnih sestara te liječnika opće/obiteljske medicine kao glavnih nositelja u zaštiti zdravlja starijih osoba.

Geroprofilaksa i prepoznavanje nasilja nad starijim osobama

Na gerontološkoj stvaraonici održanoj 20. svibnja 2016. u okviru Sajma za starije „Pravo doba“, na temu geroprofilakse i prepoznavanja nasilja nad starijima u zaštiti zdravlja starijih osoba predavanje su održale doc. dr. sc. Spomenka Tomek Roksandić, prim. dr. med. i prof. dr. sc. Silvia Rusac, dipl. socijalna radnica.

Doc. dr.sc. Tomek- Roksandić, prim.dr.med., voditeljica Referentnog centra za zaštitu zdravlja starijih osoba Ministarstva zdravlja RH je u uvodnom dijelu podsjetila na trend demografskog starenja koji je već desetljećima prisutan kako u Europi tako i u Hrvatskoj. Aktualni proces starenja pučanstva otvara pitanje unaprjeđenja životnog položaja, zdravlja i kvalitete života osoba starije životne dobi. Jedan od problema koji značajno narušava kvalitetu života i mentalno zdravlje svih onih koji su mu izloženi je nasilje u obitelji. O problemu nasilja nad starijim osobama, kao složenom izazovu s kojim se suočava suvremeno društvo, predavanje je održala prof.dr.sc. Silvia Rusac, dipl. socijalna radnica.

Zlostavljanje starijih osoba definira se kao pojedinačni ili ponavljajući čin ili nedostatak odgovarajućeg postupanja, koje se događa u bilo kojem odnosu očekivanja i povjerenja, a koje uzrokuje štetu, bol, nepriliku i/ili nevolju starijoj osobi. Zlostavljanje starijih osoba može se definirati kao svako ponašanje u sklopu ljudskih odnosa povjerenja, koje na neki način šteti starijoj osobi. Ono se odnosi na nasilje, maltretiranje i/ili zanemarivanje koje stariji mogu doživjeti od supružnika, djece, rodbine, skrbnika, djelatnika stručnih službi ili osoba u situacijama moći i povjerenja.

Zabrana svih oblika zlostavljanja te nasilničkog ponašanja nad drugima propisana je Ustavom RH kao temeljnim zakonom koji promiče zaštitu ljudskih prava i sloboda. No, zlostavljanje starijih osoba često je skriven fenomen s mnogim preprekama u njegovom otkrivanju. Istraživanja ukazuju na veliku "tamnu brojku" nasilja nad starijima pri čemu se tek 1 od 13 ili 14 slučajeva zlostavljanja prijavi. Starije osobe mogu osjećati sramotu i strah i ne priznavati da njihovi bližnji s njima loše postupaju, neki mogu sebe kriviti za to što im se događa, mogu biti izolirani, a prisutan je i strah od negativnog odnosa društva prema starijima. Kao jedan od razloga navodi se i nedovoljna senzibiliziranost i educiranost stručnjaka za taj problem.

U 2009. godini provedeno je istraživanje o pojavnosti nasilja nad starijim osobama u gradu Zagrebu u kojem je sudjelovalo 1000 osoba starijih od 65 godina. Rezultati su pokazali da je raznim oblicima nasilja bilo izloženo 14,3% ispitanika. Isto tako, ustanovljena je povezanost funkcionalne sposobnosti i doživljenih oblika nasilja kao i povezanost psihičkog i fizičkog zdravlja i doživljenih oblika nasilja.

Prema klasifikaciji Svjetske zdravstvene organizacije (2002.) nasilje nad starijim osobama uključuje i razlikuje: tjelesno, psihičko, seksualno, financijsko ili materijalno zlostavljanje i zanemarivanje. Stoga i posljedice zlostavljanja mogu biti: tjelesna (bol, ozljeda, nesanica, problemi hranjenja), psihološka (samookrivljavanje, nesigurnost, strah, mentalna konfuzija, anksioznost, depresija), društvena (ovisnost, povlačenje), bihevioralna (dimenzija ponašanja - bijes, ljutnja, bespomoćnost, smanjena mogućnost suočavanja s problemima i suicidalni pokušaji).

Zlostavljane starije osobe mogu imati nejasne, nespecifične pritužbe, koje često nisu ni u kakvoj vezi s njihovim glavnim problemom dok mnogi znakovi i simptomi mogu biti ujedno i posljedica fizioloških promjena tijekom starenja ili posljedica neke druge bolesti. Zbog toga pri procjeni stanja svakog gerijatrijskog korisnika posebnu pozornost treba obratiti kognitivnom statusu zbog donošenja odgovarajućih odluka i intervencija.

U najvećem broju slučajeva zlostavljanja starijih u obitelji počinitelji su njemu poznate osobe, najčešće bračni partneri ili drugi članovi obitelji, a nasilje nad starijim osobama se događa u svim duštvenim slojevima neovisno o socioekonomskom položaju.

Kao mogući faktori rizika za zlostavljanje navode se:

  • faktori rizika specifični za žrtvu (npr. dob, spol, funkcionalna nesposobnost, kognitivno oštećenje),
  • faktori rizika specifični za počinitelja (npr. ovisnost, financijske poteškoće, alkoholizam, njegovateljski stres) i
  • faktori rizika vezani uz zajednicu (npr. ageizam, nepovoljan položaj starijih osoba u društvu - Ageizam je nepriznavanje ili ograničavanje prava starosnih skupina. Po isključivosti je sličan seksizmu ili rasizmu.).

Budući da nasilje nad starijim osobama može za njih imati dalekosežne posljedice, važno je raditi na prevenciji ove pojave kako bi se starijim ljudima osigurala dostojna starost i unaprijedila kvaliteta njihova života. Zbog toga problemu nasilja nad starijima treba pristupiti multidisciplinarno i multisektorski s naglaskom na istraživanja, edukaciju, preventivno djelovanje te senzibilizaciju i edukaciju stručnjaka: gerijatrijskih medicinskih sestara, patronažnih sestara te liječnika opće/obiteljske medicine kao glavnih nositelja u zaštiti zdravlja starijih osoba.

OGLASI
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
BisolexAndol PROMaxirino
VEZANI SADRŽAJ > <
OGLAS
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
Gastal
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: