x
x

Usamljenost i socijalna izolacija – rizični faktori za srčani i moždani udar

  Paula Bakalović, mag. pharm.

  17.05.2016.

Siromašni društveni odnosi povezani su s povećanim rizikom od koronarne bolesti srca i moždanog udara, prema istraživanju objavljenom u časopisu Heart.

Usamljenost i socijalna izolacija – rizični faktori za srčani i moždani udar

Poznato je da su odrasle osobe koje su socijlano izolirane i usamljene pod povećanim rizikom od preuranjene smrtnosti. Štoviše, utjecaj društvenih odnosa na mortalitet usporediv je s dobro poznatim rizičnim čimbenicima uključujući slabu fizičku aktivnost i pretilost.

Osim putem bihevioralnih i psiholoških mehanizama, društveni odnosi mogu utjecati na zdravlje i putem fizioloških mehanizama. Naime, osjećaj usamljenosti i socijalne izolacije povezan je sa smanjenom funkcijom imunološkog sustava i povišenim vrijednostima krvnog tlaka, pa tako i razvojem bolesti.

Britanski autori željeli su istražiti u kojoj mjeri siromašne društvene interakcije utječu na pojavnost koronarne bolesti srca ili moždanog udara koji predstavljaju najčešće uzroke morbiditeta u razvijenim zemljama. Sustavni pregled i meta-analiza 23 uključene studije dostupne putem elektroničkih baza podataka pokazali su da su siromašne društvene veze povezane s 29% većim rizikom za koronarnu bolest srca i 32% većim rizikom za moždani udar. Nadalje, autori ističu da je utjecaj smanjenog socijalnog života na povećanje rizika od koronarne bolesti srca usporediv s ostalim poznatim psihosocijalnim rizičnim čimbenicima poput anksioznosti i visokih zahtjeva na radnom mjestu s malim mogućnostima kontrole situacije i niskom društvenom podrškom (engl. job strain).

Analizom podataka, autori su utvrdili da su socijalna isključenost i osjećaj usamljenosti podjednako povezani s incidencijom bolesti. Dosad su razvijene različite intervencije usmjerene na povećanje socijalnog života izoliranih ili usamljenih ljudi poput edukacijskih sadržaja, društvenih aktivnosti, kognitivno-bihevioralne terapije. Obzirom da nedostatak socijalnog života dovodi do rizičnih ponašanja s negativnim učinkom na zdravlje (usamljeni i društveno izolirani ljudi su skloniji pušenju i fizičkoj neaktivnosti), razvijeni su i programi primarne prevencije. U prepoznavanju ljudi kojima bi neka od intervencija mogla biti od pomoći ključnu ulogu ima poznavanje rizičnih faktora koji uključuju spol, socioekonomski položaj, gubitak voljene osobe i zdravstveno stanje.

Autori zaključuju da bi strategije za smanjenje učestalosti kardiovaskularnih bolesti trebale uzeti u obzir i ove čimbenike rizika. U tome veliku ulogu imaju zdravstveni radnici koji svojim pacijentima mogu naglašavati  važnost društvenog života za zdravlje.

OGLASI
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
MaxfluBisolexIbuxin Rapid
OGLAS
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
Gastal
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: