x
x

Možemo li spriječiti koronarnu bolest?

  29.11.2014.

U mnogim zemljama provode se programi vezani za „zdravo srce“ koji podrazumijevaju savjetovanje i edukacijske metode kojima se stanovništvo ohrabruje na smanjenje rizika od razvoja srčanih bolesti. Ti čimbenici rizika uključuju visoku razinu kolesterola, prekomjerni unos soli hranom, visoki krvni tlak, prekomjernu tjelesnu težinu, hranu s visokim udjelom masnoća, pušenje, dijabetes i sedentarni stil života.

Možemo li spriječiti koronarnu bolest?
Potrebno je iznaći nove pristupe kojima će se potaknuti promjena ponašanja i te nove pristupe treba empirijski istražiti prije nego se počnu naveliko promovirati, osobito u zemljama u razvoju, gdje se učestalost kardiovaskularnih bolesti povećava. Potrebna su daljnja istraživanja na ovu temu.

Ovaj Cochrane sustavni pregled analizirao je sve relevantne randomizirane kontrolirane pokuse u kojima su istražene intervencije koje su obuhvatile više od jednog čimbenika rizika (intervencija usmjerena na višestruke čimbenike rizika) u osoba kod kojih nisu dijagnosticirane srčano-žilne bolesti.

U literaturi je pronađeno 55 takvih kliničkih ispitivanja koja su trajala između 6 mjeseci i 12 godina, i provedena su u nizu zemalja tijekom razdoblja od četrdeset godina. Srednje trajanje praćenja ispitanika bilo je 12 mjeseci (raspon: od 6 mjeseci do 12 godina).

Intervencije usmjerene na višestruke čimbenike rizika doista su dovele do malih smanjenja rizičnih čimbenika, uključujući krvni tlak, kolesterol i pušenje. Usprkos očekivanjima, takve intervencije imale su malen ili nikakav učinak na rizik od smrtnosti ili pobola od koronarne srčane bolesti. To je možda stoga što se te male promjene u čimbenicima rizika nisu održale tijekom duljeg vremenskog razdoblja. Ili je također moguće objašnjenje da su uočena smanjenja u čimbenicima rizika nastala zbog pristranosti u pojedinim studijama. Metode kojima se pokušava promijeniti ponašanje u općoj populaciji ograničene su i čini se da nisu učinkovite. Potrebno je iznaći nove pristupe kojima će se potaknuti promjena ponašanja i te nove pristupe treba empirijski istražiti prije nego se počnu naveliko promovirati, osobito u zemljama u razvoju, gdje se učestalost kardiovaskularnih bolesti povećava. Potrebna su daljnja istraživanja na ovu temu.