Domagoj Marinić, dr. med., spec. otorinolaringolog
15.01.2016.
Cilj liiječenja alergijskog rinitisa je prepoznavanje simptoma i tegoba te pravodobno i ispravno liječenje kako bi se oboljelima omogućio što kvalitetniji život.
Alergijski rinitis (AR)- je kronična upala sluznice nosa uzrokovana nekim alergenom i to je najčešća kronična respiracijska bolest. Širom svijeta prevalencija je u porastu, osobito su pogođena djeca. Neprepoznati, neliječeni ili neodgovarajuće liječeni AR utječe na poremećaje sna, smanjenu kvalitetu života, smanjenu radnu produktivnost, otežanu koncentraciju kod djece, povećane troškove, te na seksualni život bolesnika.
Epidemiološke studije pokazuju da prevalencija AR-a kontinuirano raste širom svijeta. Oboljelo je 10-30% odraslih i oko 40 % djece, te SZO procjenjuje da oko 500 mil. ljudi na svijetu ima AR. U 80% slučajeva se razvije prije 20-te godine života (srednja dob za prvo javljanje simptoma AR je 8-11 godina života). Na alergiju utječu genska predispozicija, izloženost alergenima i uvjeti života. Po epidemiološkim studijama, u Hrvatskoj je kod djece prevalencija 16-17% (kontinentalna Hrvatska 12,1% i primorska Hrvatska 17,5%). Najveća učestalost AR-a zabilježena je u Zapadnoj Europi, Australiji i SAD-u. Istraživanje iz 2001. godine provedeno u Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Španjolskoj i Velikoj Britaniji u dvije faze pokazalo je prevalenciju AR od 17% u Italiji do 29% u Belgiji sa srednjom vrijednosti od 23%. Dobivena vrijednost dobivena je kombinirajući rezultate 1. faze telefonskog intervjua i 2. faze - liječničkog pregleda. U SAD-u pogađa oko 50-60 mil. ljudi godišnje, a prevalencija se kreće od 3-19%.
S obzirom na trajanje simptoma razlikujemo:
Kod SAR-a smetnje se javljaju u određenem dijelu godine, a najčešći alergeni su pelud stabala, trava, korova, te sunce. PAR izaziva smetnje koje traju tijekom cijele godine zbog gotovo stalne izloženosti alergenima, a to su grinje, kućna prašina, životinjske dlake, plijesni. Obično je zimi izraženiji zbog boravka u zatvorenim prostorima. SAR se pojavljuje oko 3x češće u odnosu na PAR.
Simptomi alergijskog rinitisa uključuju začepljenost nosa, sekreciju, kihanje, svrbež, postnazalni drip, a gotovo polovica bolesnika ima i očne simptome - pojačano suzenje, svrbež i crvenilo očiju.
Bolesnici sa AR vrlo često imaju simptome ostalih alergijskih bolesti (atopijski dermatitis, konjuktivitis i astma). Više od 40% oboljelih s AR ima astmu i više od 80% astmatičara ima prateći AR. Ostale bolesti koje se pojavljuju učestalije kod AR uključuju sinuitise, nosnu polipozu, infekcije gornjih dišnih putova, sekretornu upalu srednjeg uha te poremećaje sna, smanjenu kvalitetu života i otežanu koncentraciju kod djece.
Mnogi bolesnici žale se na poremećaje u spavanju i glavobolje uzrokovane kongestijom nosa i postnazalnom sekrecijom koji se pogoršavaju u ležećem položaju i osobito u jutarnjim satima. Znači, AR može uzrokovati poremećaj u disanju, hrkanje, čak i opstrukcijsku sleep-apneju. Naravno, hrkanje često ometa i partnerov san.
Umor uzrokovan nedostatkom sna ili poremećenim spavanjem udružen sa začepljenim nosom i nedostatkom koncentracije značajno utječe na produktivnost u školi i na poslu, pa su tako Walker S. i suradnici pokazali da djeca sa „peludnom groznicom“ slabije rješavaju ispite u ljetnim mjesecima, osobito djeca koja uzimaju sedirajuće antihistaminike. Dobar dio roditelja djece s AR primjećuje učestalije loše raspoloženje djece i povišenu razdražljivost tijekom sezone alergija jer djeca često ne mogu verbalizirati neugodne ili bolne simptome uzrokovane AR-om (začepljenost i sekrecija iz nosa, kašalj, kihanje...). Kod odraslih, po različitim studijama radna produktivnost je dnevno smanjena od 11 do 25% tijekom alergijske sezone, tj. oko 80 % oboljelih od AR navelo je neku smetnju tijekom sezone vezanu za AR. Smatra se da se u USA zbog AR izgubi oko 3,5 milijuna radnih dana i oko 2 mil. školskih dana tijekom godine.
Troškovi vezani uz AR dijele se na direktne (posjet liječniku, laboratorijski. testovi, terapija, imunoterapija i liječenje komorbiditeta) i indirektne (odsutnost s posla ili škole, smanjena produktivnost). U zadnje vrijeme provedeno je više istraživanja koja su došla do vrtoglavih iznosa troškova vezanih uz AR.
U Australiji godišnji troškovi iznose oko 7,8 mlrd USD, od čega najveći dio otpada na smanjenu produktivnost, zatim na lijekove.
1990. g. direktni troškovi AR u USA iznosili su oko 1,16 mlrd USD, da bi 2005. iznosili 11,2 mlrd USD, uz 9,7 mlrd USD indirektnih troškova (zajedno 20.9 mlrd USD!!!). Prema Bousquetu i suradnicima, AR povećava troškove astme za 46% u odnosu na troškove same astme. Osim toga, Gilmore i sur. analizirajući ozljede na radu više od 3000 radnika pronašli su značajno povišen rizik ozljede kod radnika koji su se liječili sedirajućim antihistaminicima (ozljede uključuju prijelom, dislokaciju, opekline, unutarnje ozljede).
U Njemačkoj se troškovi procjenjuju na 1089 eura po djetetu i 1543 eura kod odraslih, dok u Italiji godišnji troškovi kod SAR iznose 172 eura, a kod SAR+ PAR oko 270 eura.
Neliječeni ili neadekvatno tretirani AR povezan je s nastankom astme, sinuitisa, sekretornog otitisa, rekurirajućom nosnom polipozom što značajno povisuje troškove liječenja.
I na kraju, ali ne i najmanje važno, AR utječe i na seksualni život pacijenta.
Studija objavljena u “Allergy and asthma proceeding“ pokazuje da čak 83% osoba sa AR navodi kako alergija utječe na njihov seksualni život. Čimbenici uključuju:
- umor povezan sa poremećenim spavanjem zbog aleregije
- začepljen nos smanjuje osjet mirisa – ne osjetimo feromone
- simptomi mogu učiniti da se osoba osjeća neprivlačnom.
AR je često smatran trivijalnim stanjem do početka 90.-ih prošlog stoljeća i do pionirskih istraživanja prof. Bousqueta i suradnika. Nakon toga niz istraživanja i različitih studija bavi se problematikom AR i njegovim utjecajem na bolesnika, te pokazuju da AR utječe na različite sfere bolesnikovog života - nižu kvalitetu života koja uključuje devni umor i pospanost, uz poremećaj koncentracije, raspoloženja i seksualnosti. To smanjuje radnu i školsku produktivnost, utječe i na bolesnikov psihološki život, a osim toga i „puno košta“.
Naš cilj je prepoznavanje simptoma i tegoba i pravodobno i ispravno liječenje AR da bi se ljudima oboljelima od AR omogućio što normalniji život.
