x
x

Metabolički sindrom: uloga ljekarnika

  Goranka Puclin, mag. pharm.

  25.04.2014.

Metabolički sindrom je skup visoko rizičnih čimbenika za razvoj kardiovaskularnih bolesti i šećerne bolesti tipa 2. U znanstvenoj literaturi definiran je na različite načine, a čimbenici rizika su pretilost (ili povećan opseg struka), inzulinska rezistencija (ili šećerna bolest tipa 2), hipertenzija, povećana koncentracija triglicerida, snižena koncentracija HDL-a, mikroalbuminurija. Koja je uloga ljekarnika u liječenju metaboličkog sindroma?

Metabolički sindrom: uloga ljekarnika

Savjetovanje u našoj ljekarni

Zbog sjedilačkog načina života i pretjeranog unosa kalorija, metabolički sindrom postaje sve češći zdravstveni problem u svijetu. Stoga je u suradnji s Plivom u Ljekarni Vodolšak u Krapini održano savjetovanje pacijenata na tu temu. Cilj je bio naglasiti važnost ljekarnika u prevenciji i liječenju bolesti edukacijom bolesnika. Za deset pacijenata prikupljeni su biokemijski parametri komponenata metaboličkog sindroma: izmjeren je opseg struka, prikupljeni su podaci o farmakoterapiji i pripadajućim problemima te podaci o životnim navikama pacijenata.

Čimbenici rizika

Viscelarno masno tkivo je metabolički aktivan organ koji luči različite molekule koje sudjeluju u regulaciji osjećaja gladi, regulaciji inzulinske osjetljivosti, nastanku upalnih procesa i metabolizmu lipida.

Rizik povezan s pretilošću je najbolje identificiran povećanjem opsega struka (9 ispitanika). Abdominalna pretilost povezana je s povećanim krvožilnim problemima i inzulinskom rezistencijom. Viscelarno masno tkivo je metabolički aktivan organ koji luči različite molekule koje sudjeluju u regulaciji osjećaja gladi, regulaciji inzulinske osjetljivosti, nastanku upalnih procesa i metabolizmu lipida.

Inzulinska rezistencija može nastati zbog prirođenih čimbenika, ali i kao posljedica pretilosti. Kod većine bolesnika s inzulinskom rezistencijom se ne razvija odmah hiperglikemija, međutim postoji rizik od razvoja šećerne bolesti tipa 2, a ona je i temeljni uzrok hipertenzije i dislipidemije. Od sedmero ispitanika kojima je dijagnosticirana šećerna bolest tipa 2, dvojica su tog dana izmjerila povišenu razinu glukoze u krvi. Pacijente smo savjetovali o potrebi redovitog mjerenja glukoze u krvi, redovitom uzimanju lijekova i planiranju obroka.

Većina bolesnika s metaboličkim sindromom ima neuravnotežene vrijednosti lipida u krvi koje rezultiraju vaskularnom upalom i aterosklerotskim plakom. Aterogena dislipidemija uključuje hipertrigliceridemiju, promjene koncentracije VLDL -a, sniženu koncentracju HDL-a, povišenu koncentraciju LDL-a. Male guste LDL čestice se pojačano odlažu u stijenku krvnih žila što djeluje toksično na endotel i osnova je aterogeneze. Ispitanicima smo savjetovali povišen unos prehrambenih vlakana i omega-3 masnih kiselina zbog blagotvornog djelovanja na lipidni profil.

Pacijenti pušači (pet ispitanika) upozoreni su na rizik koji nosi pušenje - povećava rezistenciju na inzulin i povezano je sa centralnim tipom pretilosti. Pokušalo ih se savjetima potaknuti na odvikavanje.

Liječenje

Korist od redovitog vježbanja u osoba s metaboličkim sindromom očituje se u poboljšanju inzulinske osjetljivosti, sniženju razine glukoze i inzulina u krvi, popravljanju lipidnog profila (porast HDL-a, sniženje triglicerida), regulaciji hipertenzije i tjelesne težine.

Osnovni problem u pristupu i liječenju je postizanje motivacije za promjenu ponašanja. U fazi dok je razina glukoze u krvi uglavnom normalna ili blago povišena, dok se nisu razvile akutne komplikacije, osoba s metaboličkim sindromom ne doživljava sebe ugroženom. A glavni razlozi koji su doveli do metaboličkog sindroma su način ponašanja - nedovoljna tjelesna aktivnost i nepravilna prehrana. Samo dvoje od naših  ispitanika bavi se nekom tjelesnom aktivnošću, a sedmero ih navodi nezdravu prehranu.

Bez obzira na to koji je od simptoma metaboličkog sindroma dominantan, osnovni oblik liječenja je pojačana tjelesna aktivnost i pravilna prehrana te posljedična redukcija suvišne tjelesne težine. Čak će i mali gubitak tjelesne mase rezultirati značajnim poboljšanjem zdravstvenog statusa (popravlja se osjetljivost na inzulin, proporcionalno se smanjuje sistolički i dijastolički tlak, smanjuju se cirkulirajući markeri upale te razine serumskih triglicerida i LDL-a).

Korist od redovitog vježbanja u osoba s metaboličkim sindromom očituje se u poboljšanju inzulinske osjetljivosti, sniženju razine glukoze i inzulina u krvi, popravljanju lipidnog profila (porast HDL-a, sniženje triglicerida), regulaciji hipertenzije i tjelesne težine.

Prehrana

Pacijentima su podijeljeni materijali s glavnim informacijama o pravilnoj prehrani, namirnicama i pripadajućim receptima.

Osobama s metaboličkim sindromom preporučili smo redukcijsku prehranu, uravnoteženu u sastavu namirnica, a sa smanjenim kalorijskim unosom. Jedna od preporuka je mediteranska prehrana koju karakterizira visok unos jednostruko nezasićenih masnih kiselina, prvenstveno iz maslina i maslinovog ulja; dnevna konzumacija voća i povrća, cjelovitih žitarica, niskomasnih mliječnih proizvoda; tjedna konzumacija ribe, mesa peradi i mahunarki; nizak unos crvenog mesa te umjerena dnevna konzumacija crnog vina.

Osobama s povišenim krvnim tlakom preporuča se tzv. DASH (Dietary Approach to Stop Hypertension) dijeta koja je bogata voćem i povrćem, orašastim voćem, a sa smanjenom količinom zasićenih masnoća, kolesterola, šećera, soli i rafiniranih ugljikohidrata.

Potpuno izbacivanje ugljikohidrata u prehrani nikako se ne preporučuje osobama s oštećenom tolerancijom glukoze zbog posljedične ketoze koja može oštetiti bubrežnu funkciju u osobe koja je u velikom riziku od razvoja kronične bubrežne bolesti. Smanjenje tjelesne težine takvom prehranom je također kratkotrajno. Pacijentima su podijeljeni materijali s glavnim informacijama o pravilnoj prehrani, namirnicama i pripadajućim receptima.

OGLASI
Andol PROGastalMaxirino
OGLAS
Bisolex
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: