x
x

Plan liječenja astme i kontrola astme - uloga ljekarnika

  Katarina Fehir Šola, univ.mag.pharm

  13.05.2013.

Uzroci loše kontrole astme su brojni, no međutim jedan od najvažnijih uzroka je svakako loša edukacija bolesnika i loša primjena inhalera. Edukacija bolesnika o pravilnoj upotrebi lijeka u obliku inhalera je najefikasnija strategija za reduciranje grešaka. Upravo tu veliku ulogu imaju ljekarnici.

Plan liječenja astme i kontrola astme - uloga ljekarnika

Astma plan

Najjednostavniji način jačanja mišića je pojačano disanje, duboki i spori udisaji i izdisaji. Vježbe dubokog disanja rezultiraju punijim i jačim disanjem, jača se prsni koš i uvećava se unos kisika.

Vježbe disanja su potrebne za jačanje dišnog sustava kako bi se stekle navike kojima će se očuvati i unaprijediti zdravlje. Najjednostavniji način jačanja mišića je pojačano disanje, duboki i spori udisaji i izdisaji. Vježbe dubokog disanja rezultiraju punijim i jačim disanjem, jača se prsni koš i uvećava se unos kisika. Vježbe disanja provodi fizioterapeut specijaliziran za postupke u bolestima dišnog sustava i provode se u specijaliziranim ustanovama. Vježbe disanja su vrlo važne jer bolesnici s astmom obično imaju plitko disanje koje je nedovoljno za učinkovitu izmjenu plina.

Za kontrolu astme potrebno je izbjegavati faktore koji provociraju napad. Neki od faktora su:

- duhanski dim – bolesnici i njihovi ukućani ne smiju pušiti. Pušenje smanjuje efikasnost IKS-a i mogu isprovocirati astmatični napad. I pasivno pušenje ima negativan utjecaj.

- kućna prašina, grinje - potrebno je iz kuće ukloniti tepihe da se smanji kućna prašina.

- gljivice - smanjenje vlažnosti zraka na manje od 50 % smanjuje mogućnost nastanka gljivica.

- životinjska dlaka - pacijenti koji su alergični na životinjsku dlaku ne bi smjeli držati kućne ljubimce.

- profesionalni iritansi - boje, lakovi i sl., ukoliko je pacijent na njih alergičan i razvio je tvz. profesionalnu astmu treba razmisliti o promjeni aktivnosti

- pelud drveća i korova - astmatičari ne smiju izlaziti van kada je u zraku puno alergena, u vrijeme cvjetanja kada je visoka koncentracija peludi u zraku. Preporučuje se izlaziti rano ujutro ili kasno navečer.

- respiratorne infekcije - potrebno se cijepiti protiv gripe.

- lijekovi - potreban je oprez kod uzimanja acetilsalicilne kiseline, nesteroidnih antireumatika, β blokatora.

Kontrola astme

Efikasna kontrola astme zahtijeva "proaktivni" i preventivni pristup bolesti, slično kontroli oboljelih od dijabetesa i povišenog krvnog tlaka.

Tijekom posljednjih desetljeća postignut je značajan napredak u razumijevanju i liječenju astme. U većini slučajeva bolesnici s astmom posjećuju liječnika zbog hitnog stanja. Efikasna kontrola astme zahtijeva "proaktivni" i preventivni pristup bolesti, slično kontroli oboljelih od dijabetesa i povišenog krvnog tlaka. Preporuča se redovita kontrola bolesnika s astmom svaka tri mjeseca. Dobro kontrolirana astma je karakterizirana dnevnim simptomima, ne više od dva puta tjedno, i noćnim simptomima ne više od dva puta mjesečno. Peak flow mora biti normalan. Vrlo je važno pacijentima napomenuti važnost samokontrole.

Mjerač PEF-a (peak flow metar)

Kontrola astme se vrši i individualnim mjerenjem maksimalnog ekspiratornog protoka (PEF). Svakodnevna kontrola PEF-a je vrlo važna u kontroli astme.

Mjerenje PEF-a vrši se malom jednostavnom napravom kojom bolesnik sam mjeri veličinu protoka zraka u izdisaju. Izmjerene vrijednosti se uspoređuju s očekivanom vrijednosti za pojedinu osobu. Očekivane vrijednosti su definirane prema dobi, tjelesnoj visini i spolu bolesnika. PEF se mjeri specijalnim mjeračem koji ima mjernu skalu te indikator ispuhanih vrijednosti.

Postupci pravilnog mjerenja:

- Vratiti indikator(strelicu) na nulu.

- Mjerač primiti rukama kao što se drži npr. frula (paziti da se ne blokira izlaz zraka iz mjerača), usnicama obuhvatiti oko usnika.

- Duboko udahnuti zrak u pluća do granice nelagode.

- Snažno i brzo (što je moguće jače) izdahnuti u mjerač.

- Očitati vrijednost do koje je došao mjerač na skali.

- Ponoviti mjerenje tri puta i zabilježiti najbolji rezultat.

Pacijenti nakon svakog mjerenja upisuju vrijednosti koje pomažu u dijagnosticiranju i kontroli astme.

Tablica. Plan liječenja astme: Svjetlosni signali semafora nakon mjerenja na peak flow metru

ZELENA ZONA

peak flow vrijednosti: 80 – 100%

TEGOBE: bez tegoba ili minimalne tegobe, sposoban za rad

Vaša astma je pod kontrolom.

ŽUTA ZONA

peak flow vrijednosti: 60 – 80 %

TEGOBE: povremeni kašalj, pištanje, osjećaj gušenja, stezanje u prsima

Normalna aktivnost i poremećen san

Kod češćeg prelaženja u žutu zonu treba potražiti savjet liječnika.

CRVENA ZONA

peak flow vrijednost: manje od 50%

TEGOBE: stalni kašalj, pištanje, otežano disanje, noćne tegobe

Jako poremećena sposobnost za rad

OPASNO!!

Odmah potražiti mišljenje liječnika.

ACT – Asthma Control Test

Upravo zbog problema mjerenja kontrole astme u svakodnevnoj praksi, grupa Quality Metric Inc. razvila je i licencirala test za određivanje kontrole astme u obliku upitnika Asthma Control Testa. U općoj populaciji bolesnika ACT i spirometrijska mjerenja pokazali su se jednako učinkovitim metodama za otkrivanje nekontrolirane astme.

ACT je jednostavna mjera kontrole astme. Ovaj upitnik sadrži 5 odabranih pitanja koja vrlo pouzdano diskriminiraju bolesnike s obzirom na razinu plućne funkcije i ukupnu kontrolu bolesti. ACT je jednostavna, brza i jeftina metoda i može se ponoviti pri svakom kontrolnom pregledu.

Upitnik o kontroli astme ACT – Asthma Control Test na http://www.plivazdravlje.hr/astma/test/act

Primjer iz prakse

Slučaj 1

K.K., stara 35 godina, javlja se na kliniku zbog astme i alergijskog rinitisa. Kašlje i steže ju u prsima obično noću i rano ujutro tijekom cijele godine. U proljeće su ovi simptomi češći i izraženiji. Do sada njene tegobe nisu zahtijevale hitnu intervenciju liječnika jer je uspjela probleme riješiti salbutamolom koji joj je ordiniran pri prošlom pregledu i kojeg je koristila dva puta dnevno. U proljeće niti primjena salbutamola četiri puta dnevno nije uspjela ukloniti smetnje. Koristi i antihistaminik.

Razmatranje slučaja

Koji tip astme ima ova pacijentica?

Koje bi sve testove trebala napraviti?

Je li uz astmu imala još neku bolest?

Biste li ovoj pacijentici savjetovali još neki lijek?

Je li opravdana upotreba antihistaminika ?

Rješenje slučaja

Ova pacijentica ima izraženije simptome astme u proljeće što se može povezati s izloženošću alergenima okoliša. KK ima astmu i alergijski rinitis. Kožni test i alergijski testovi bili bi potrebni u cilju utvrđivanja etiologije astme. Kako se simptomi pogoršavaju u proljeće možemo zaključiti da se radi o tzv. sezonskoj astmi.

Astma kod ove žene nije dobro kontrolirana i potrebno je za suzbijanje simptoma koristiti i temeljne lijekove u cilju prevencije napada.

Za kontrolu astme važna je dobra kontrola alergijskog rinitisa, stoga je opravdano uzimanje i itranazalnih kortikosteroida, koji su lijek prvog izbora, te antihistaminika.

Slučaj 2

AM, osamnaestogodišnji mladić, imao je povremeno piskanje kada je hodao duže vrijeme. AM je nedavno počeo ići u teretanu, od tada su se njegove epizode piskanja pogoršale. Obavljen liječnički pregled. Njegov PEF je 420 L/min. Dijagnosticirana mu je blaga astma. Liječnik je propisao salbutamol (MDI) po potrebi beclometazon (Qvar) dva puta dnevno.

Razmatranje slučaja

Kakvu astmu ima ovaj pacijent?

Što je uzrok pogoršanja njegovog stanja?

Znamo li uzima li ispravno lijekove?

Rješenje slučaja

Ovaj pacijent ima astmu koja je vjerojatno uzrokovana naporom, ali ne mogu se isključiti grinje i prašina u teretani. Stanje mu se pogoršava nakon vježbanja. Ovom pacijentu važno je objasniti važnost pravilne upotrebe lijekova prije vježbanja i kontrole astme. Potrebno ga je savjetovati da lijekove, a to se osobito odnosi na salbutamol, uvijek nosi sa sobom. Salbutamol bi trebao koristiti prije same fizičke aktivnosti.

Literatura

1. Francetić I. i suradnici Farmakoterapijski priručnik, 2010.

2. Guyton A. C, Hall J. E. Medicinska fiziologija, 1995.

3. Francetić I, Vitezić D. Osnove kliničke farmakologije, 2007.

4. Rang H. P, Dale M. M, Ritter J. M, Moore P. K. Farmakologija, 2006.

5. Plavec D, Turkalj M, Erceg D. Funkcionalna dijagnostika astme, Medicus 2011; 20(2): 145-149.

6. Plavec D, Turkalj M, Erceg D. Procjena alergijskog statusa u bolesnika s alergijskom bolestima dišnog sustava, Medicus 2011; 20(2): 151-156.

7. GINA smjernice, revizija 2009. godina Dostupno na: http://ginasthma.org/ Datum pristupa: 28.2.2013.

8. Bencarić L. Registar lijekova u Hrvatskoj, 2012.

9. Dhillon S., Raymond R. Pharmacy Case Studies, Pharmaceutical Press, 2009.

10. Bergman Marković B, Vrdoljak D. Zbrinjavamo li ispravno odrasle bolesnike s astmom u obiteljskoj medicini?, Medicus 2011;20(2):181-185

11. A.Vukić Dugac.Pravilno korištenje inhalera-put kontroli astme, Medicus 2013. u tisku.

12. S.Grle Popović.Epidemiologija i značaj astme, Medicus 2013. u tisku.

13. S.Banac. Epidemiološki aspekti alergijskih bolesti u djece, Pediatr Croat.2012;56:71-76.

OGLASI
MaxirinoMaxfluBisolex
OGLAS
Andol PRO
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: