x
x

Citologija u infektologiji

  Željka Znidarčić
  Tatjana Jeren
  prim. dr. sc. Gordana Kaić, dr. med., spec. kliničke citologije
  Ika Kardum - Skelin, i sur.

  19.06.2011.

Zarazne bolesti, najčešće s upalnom patogenezom, mogu biti uzrokovane različitim mikroorganizmima: bakterijama, gljivicama, virusima, parazitima, ili je katkada riječ o kombinaciji upalnog i degenerativnog procesa, kao u prionskim bolestima. Poseban su problem zarazne bolesti koje prate imunološke poremećaje.

Citologija u infektologiji
Vrlo često su povećani limfni čvorovi u jednom ili više područja, katkada međusobno srasli, mjestimice s fistulama i upalom kože u okolini. Obično su ti čvorovi bolni.

U dijagnostici zaraznih bolesti citologija igra važnu ulogu. Mnoge zarazne bolesti uz opće infekciozne simptome kao što su vrućica, zimica, glavobolja, slabost imaju i specifične simptome koji pomažu u njihovoj diferencijaciji. Postoje kožne promjene: osip, makule, papule, vezikule i drugo. Često su prisutne i promjene na sluznicama: vezikule, infiltrati, sekreti (serozni ili gnojni) i druge promjene. Vrlo često su povećani limfni čvorovi u jednom ili više područja, katkada međusobno srasli, mjestimice s fistulama i upalom kože u okolini. Obično su ti čvorovi bolni. Često su zahvaćeni dišni putovi, katkada s blagom upalom, ali katkada i s izrazitom pneumonijom, kada je za diferencijalnu dijagnozu potreban citološki pregled iskašljaja. Gastrointestinalne infekcije mogu izazvati proljev s različitim izgledom stolice. U urogenitalnim infekcijama mogu se razviti kvantitativne i kvalitativne promjene mokraće ili drugih ekskreta (prostata, rodnica).

Diferencijalno-dijagnostički postupak u infektologiji

Aspiracijska punkcija tankom iglom (FNA) povećanih limfnih čvorova vrlo je čest postupak u infektološkoj citologiji. Limfatično tkivo reagira gotovo u svim zaraznim bolestima, lokalno ili generalizirano, katkada i bez kliničkih simptoma.

U diferencijalno-dijagnostičkom postupku u infektologiji indikacije za citološku pretragu su različiti specifični i nespecifični simptomi koji su ovdje spomenuti, uz ostale laboratorijske pretrage: hematološke, mikrobiološke, biokemijske i ostale. Citološke pretrage su tehnički jednostavne, minimalno invazivne ili neinvazivne, mogu se po potrebi ponavljati. Mogu se izvoditi u svakoj medicinskoj ustanovi s odgovarajuće educiranim stručnjacima (citolog i citotehničar). Materijal za citološku pretragu može se dobiti ljuštenjem stanica s površine (bris-koža, sluznica), npr. u herpetičnim i pemfigoidnim promjenama. Aspiracijska punkcija tankom iglom (FNA) povećanih limfnih čvorova vrlo je čest postupak u infektološkoj citologiji. Limfatično tkivo reagira gotovo u svim zaraznim bolestima, lokalno ili generalizirano, katkada i bez kliničkih simptoma. Katkada se reaktivno promijenjeni limfni čvorovi ne mogu palpirati, ali su citološke i patohistološke promjene uvijek prisutne.

Što mora znati liječnik primarne zdravstvene zaštite?

Važno je naglasiti da je vađenje limfnog čvora zbog patohistološke pretrage prije citološke pretrage "vitium artis".

Liječnik u primarnoj zdravstvenoj zaštiti mora imati na umu da su u prvih 30 godina života limfadenopatije u oko 80% slučajeva benigne naravi, a kasnije se povećava učestalost malignih bolesti (nakon 50. godine života 40% je benigno). U dijagnostičkom postupku citološka aspiracijska punkcija se provodi nakon temeljito uzete anamneze i kliničkog pregleda bolesnika s povećanim limfnim čvorom (čvorovima). Dinamika citomorfološke slike limfnog čvora u zaraznim bolestima je izrazita, pa proces može započeti kao limfocitna hiperplazija, a završiti kao granulomatozna upala. Budući da i neki maligni procesi mogu početi kao limfocitna hiperplazija, potrebno je ponavljati citološku pretragu ako se povećani limfni čvor ne izgubi. Zato je važno naglasiti da je vađenje limfnog čvora zbog patohistološke pretrage prije citološke pretrage "vitium artis".

Citološke pretrage

Citološka pretraga iskašljaja provodi se radi razlikovanja benigne od maligne bolesti. Važno je da se za pretragu dobije iskašljaj a ne ispljuvak.

Citološka pretraga mokraće često može otkriti zaraznu bolest urotrakta. Pri tome se uzimaju tri uzastopna uzorka urina, najbolje prvi jutarnji (ne noćni!) i to svježe izmokreni (najbolje u ustanovi gdje je citologija).

Citološka pretraga stolice posebno je potrebna u djece s proljevom, da bi se razlikovalo bakterijski od virusnog procesa. U odraslih bolesnika može se tako dijagnosticirati ulceroznu upalu debelog crijeva, ali i pratiti razvoj bolesti i uspjeh liječenja. Potrebno je također uzeti svježu stolicu u nekoliko navrata.

Citološka pretraga cerebrospinalne tekućine

U svim upalama središnjeg živčanog sustava (CNS) prvi korak u dijagnostičkom postupku je citološka pretraga cerebrospinalne tekućine dobivene lumbalnom punkcijom. U gnojnim upalama, najčešće izazvanim bakterijama, katkada i gljivicama i nekim parazitima, nađe se povećani broj stanica u likvoru (više stotina do deseci tisuća stanica na 1 ccm). Citološka pretraga otkriva neutrofilne leukocite, koji prevladavaju prvih 3 - 8 dana, ovisno o etiologiji, virulenciji patogena i o početku odgovarajućeg liječenja. Nakon toga krivulja neutrofila se ukrštava s krivuljom mononuklearnih stanica (limfociti, monociti, makrofagi).

U virusnim upalama, uzrokovanim najčešće neurotropnim virusima, pleocitoza je blaža, s nekoliko desetina do nekoliko stotina stanica u 1 ccm u prvih 4 - 6 sati, najdulje do 24 sata, a tada se javlja monuklearna pleocitoza (limfociti, monociti, njihove stimulativne forme, imunokompetentne stanice i nešto makrofaga).

U upalnim procesima koji pretežno zahvate mozak (encefalitis) nađe se blaga pleocitoza i često imunokompetentne stanice. Citološki nalaz u likvoru pri tumorskom procesu važan je za diferenciranje hematogenih metastaza u CNS-u, jer se vrlo često nađu tumorske stanice. Stanice malignog tumora u likvoru nađu se i kod tumora na površinama moždanih šupljina (npr. ependimoma) dok se u primarnih tumora u unutrašnjosti mozga ne mogu naći tumorske stanice u likvoru. Tu se često nađe samo tzv. reaktivna pleocitoza, koja ima ograničenu dijagnostičku vrijednost.

Komunikacija između liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i citologa

Citološke pretrage i dobiveni nalazi koji su ovdje opisani, moraju biti i etiološki potvrđeni.

Komunikacija između liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i citologa jest "conditio sine qua non". Sa strane liječnika primarne zdravstvene zaštite potreba je informacija o važnim anamnestičkim, kliničkim i laboratorijskim podacima i preliminarna dijagnoza, a sa strane citologa nakon temeljite citološke pretrage potrebno je dati odgovor na pretpostavljenu dijagnozu, po mogućnosti definitivnu dijagnozu, ili diferencijalno-dijagnostičke mogućnosti.

Za dobivanje objektivnije dijagnoze i uspješnije liječenje bolesnika potrebno je poboljšati tu komunikaciju.

OGLASI
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
MaxfluBisolexIbuxin Rapid
VEZANI SADRŽAJ > <
OGLAS
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
Maxflu
VIDEO GALERIJA
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: