x
x

Tko je pouzdaniji izvor medicinskih informacija - liječnik ili internet?

  dr. sc. Ivana Klinar, dr.med.
  Adela Kolumbić Lakoš, dr. med.
  Dr. sc. Dražen Kovačić, dr. med.
  Dr. sc. Azijada Srkalović Imširagić, dr. med
  Carmen Hadžić Kostrenčić, mag. pharm.
  Maja Gašparić
  Gordan Maleković

  28.07.2010.

Velik broj korisnika interneta traži odgovore na brojna medicinska pitanja, a portali sa savjetima o zdravom načinu života i medicinskim sadržajima sve su popularniji. Zdravstveni radnici, a pogotovo liječnici i farmaceuti najbolji su izvor informacija za bolesnika, a njihova je uloga uputiti na kvalitetne medicinske informacije na internetu.

Tko je pouzdaniji izvor medicinskih informacija - liječnik ili internet?

Sažetak

Velik broj korisnika interneta traži odgovore na brojna medicinska pitanja, a portali sa savjetima o zdravom načinu života i medicinskim sadržajima sve su popularniji. Internetske stranice koje sadržavaju medicinske informacije moraju udovoljavati utvrđenim kriterijima kvalitete koje je definirala Organizacija UN-a te zastupati 8 principa HON Code of conduct, principa, a to su: transparentnost, vjerodostojnost, privatnost i zaštita podataka, ažuriranje informacija, oglašavanje, odgovornost i pristupačnost. Internetska komunikacija između liječnika i bolesnika složena je i zahtijeva osim kvalitete, ažurnost i vjerodostojnost prezentiranih informacija uz istodobno poštovanje etičkih principa i privatnosti bolesnika. U mnogim radovima istaknut je pozitivan utjecaj interneta, ali utjecaj na promjenu zdravstvenog ponašanja i cijeli zdravstveni sustav treba tek istražiti. Bolesnici prvo pretražuju internet kako bi saznali nešto o svojim simptomima i bolesti, ali nakon toga odlaze liječniku kako bi porazgovarali o svom zdravstvenom problemu i lakše odlučili kako pristupiti rješavanju problema i liječenju. Uloga educiranoga zdravstvenog radnika ostaje i dalje vodeća i nezamjenjiva u donošenju pravih odluka o liječenju i rehabilitaciji. Zdravstveni radnici, a pogotovo liječnici i farmaceuti najbolji su izvor informacija za bolesnika, a njihova je uloga uputiti na kvalitetne medicinske informacije na internetu.

Uvod

Kao i u drugim područjima internet je našao svoju primjenu i u medicini. Ona se očituje u olakšanoj komunikaciji bolesnika i liječnika putem e-pošte (1), pretraživanju biomedicinskih baza podataka i od strane bolesnika i liječnika, planiranju kliničkih istraživanja te "on-line" edukaciji liječnika, kao i u jednostavnijem praćenju stručne literature zdravstvenih radnika (2-6). Danas postoje brojni radovi koji upućuju na veliku ulogu interneta u edukaciji bolesnika, ali i potvrđuju nezamjenjivo mjesto liječnika u dijagnostici, liječenju i rehabilitaciji, što ćemo prikazati u ovom radu.

Pretražuju li bolesnici internet?

Hrvatska je u 2009. godini imala 1,2 milijuna korisnika interneta, a prema novijim istraživanjima Eurostata iz 2009. godine, 50% građana koristi se internetom.

Velik broj korisnika interneta traži odgovore na brojna medicinska pitanja, a portali sa savjetima o zdravom načinu života i medicinskim sadržajima sve su popularniji (7). U SAD-u 80-85% svih odraslih osoba koje se koriste internetom traži informacije o zdravlju i medicini (8, 9), 60% u Sjevernoj Europi, 40% u Istočnoj i 20-30% u Južnoj Europi (10). Dvije trećine korisnika interneta potvrđuju da se koriste internetom u potrazi za medicinskim informacijama (11). Istraživanja su potvrdila veliku ulogu interneta u svakodnevnom radu liječnika, njih više od 95% koristi se internetom, a 62% navodi da je internet važan za njihovu praksu (12). Hrvatska je u 2009. godini imala 1,2 milijuna korisnika interneta, a prema novijim istraživanjima Eurostata iz 2009. godine, 50% građana koristi se internetom (13, 14). Prije dvije godine proslavili smo petnaestu godišnjicu postojanja interneta u Hrvatskoj (15). U Hrvatskoj je do danas proveden malen broj istraživanja o korištenju internetom u medicini i komunikaciji između bolesnika i liječnika (16, 17). Istraživano je korištenje internetom u edukaciji liječnika i studenata medicine (18-26). Međutim, zbog pomanjkanja liječnika u Hrvatskoj (27), uvođenja novih oblika zdravstvenog osiguranja, stalnih zdravstvenih reformi, bolesnici se snalaze sami i traže informacije o svojim simptomima i bolesti. Bolesnici tako dobivaju aktivnu ulogu u očuvanju svog zdravlja i u liječenju (28).

Kvaliteta medicinskih internetskih portala

Internetske stranice koje sadržavaju medicinske informacije moraju udovoljavati utvrđenim kriterijima kvalitete koje je definirala Organizacija UN-a te zastupati 8 principa HON Code of conduct, a to su: transparentnost, vjerodostojnost, privatnost i zaštita podataka, ažuriranje informacija, oglašavanje, odgovornost i pristupačnost (29). U siječnju 2004. godine Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) donijela je statut po kojem zdravstvene informacije do 2015. godine moraju biti dostupne svakomu (30, 31). U literaturi su opisana pretraživanja interneta koja se odnose na zdravlje i medicinu. Objavljen je podatak da se 4,5% svih pretraživanja odnosi na pojmove vezane uz zdravlje i medicinu. Zdravlje i medicina nisu u vrhu tema koje se pretražuju na internetu. Više od 95% korisnika doći će na stranice posvećene zdravlju putem nekog od pretraživača (32). U svom istraživanju za 2007. godinu dobili smo podatak da se internetski pretraživač rabi u 70%, a da važnu ulogu imaju unutarnji izvori, kao npr. www.pliva.com, ili portal www.plivamed.net (portal za zdravstvene radnike) te internetske stranice PLIVINIH proizvoda dolazi na portal PLIVAzdravlje.hr koji je namijenjen općoj populaciji (33). Tajvanski stručnjaci proveli su istraživanje u kojem su željeli utvrditi jesu li Google i Yahoo izvor najkvalitetnijih web-stranica, tj. dobiti odgovor hoće li putem pretraživača korisnici dobiti najkvalitetnije stranice objavljene u njihovoj zemlji posvećene zdravlju i medicini. U istraživanje su uključili 50 najkvalitetnijih certificiranih stranica nagrađenih u svojoj zemlji. Google je prepoznao samo 20, a Yahoo 15 nagrađenih i provjerenih stranica (34). Isti istraživači napravili su jedan dodatak općem pretraživaču kako bi se i osobe koje ne mogu procijeniti kvalitetu specijaliziranih portala bolje snalazile u pretraživanju (35).

Internetska komunikacija između liječnika i bolesnika

Bez obzira na sve mogućnosti interneta, liječnici i dalje ostaju najpouzdaniji izvor informacija za bolesnike. Međutim, u nekim istraživanjima bolesnici prije posjeta liječniku pretražuju internet, a samo ih 11% prvo odlazi liječniku.

Internetska komunikacija između liječnika i bolesnika složena je i zahtijeva osim kvalitete, ažurnost i vjerodostojnost prezentiranih informacija uz istodobno poštivanje etičkih principa i privatnosti bolesnika (36). Danas se postavlja pitanje kakva je uloga liječnika, farmaceuta i zdravstvenih djelatnika. Potreba bolesnika za medicinskim servisima na internetu je velika, a istražena je u nekoliko zapadnoeuropskih zemalja i u SAD-u (28, 37-43). Do sada je istraženo da medicinske informacije na internetu i općenito internetske servise češće rabe žene za sebe i za potrebe svoje obitelji. Bolesnici danas traže dodatne informacije, drugo mišljenje, osobito ako u takvoj komunikaciji ostaju anonimni i usluga je besplatna (28). Mogućnost pretraživanja interneta u potrazi za medicinskim informacijama pretpostavlja dostupnost interneta, informaciju o postojanju takvih stranica i informatičku pismenost, koja podrazumijeva snalaženje na internetu i pronalaženje kvalitetnog i pouzdanog sadržaja (28). U jednome kanadskom istraživanju korisnici navode kako žele informacije o prevenciji bolesti, i to o vježbanju, prehrani, putovanjima, cijepljenju. Na taj način pripremaju se za posjet liječniku jer im ovo prikupljanje podataka pomaže da postave pravo pitanje liječniku i donesu vlastite odluke (44). U mnogim radovima istaknut je pozitivan utjecaj interneta, ali utjecaj na promjenu zdravstvenog ponašanja i cijeli zdravstveni sustav treba tek istražiti (45). Dobar je primjer novodijagnosticiranih bolesnika s rakom koji trebaju puno informacija i edukacije iz postavljanja i tumačenja dijagnoze i liječenja. Potpora tijekom 24 sata, dostupnost svih sedam dana u tjednu, najnovije informacije, mogućnost čitanja različitih edukativnih materijala velike su prednosti koje internet pruža ovoj skupini bolesnika (46). Bez obzira na sve mogućnosti interneta, liječnici i dalje ostaju najpouzdaniji izvor informacija za bolesnike. Međutim, u nekim istraživanjima bolesnici prije posjeta liječniku pretražuju internet, a samo ih 11% prvo odlazi liječniku (47). U nedavnom istraživanju, objavljenom u NEJM-u koje je provedeno na 16.000 bolesnika, korisnika interneta, utvrđeno je da bez obzira na velike mogućnosti korištenja internetom i dostupnost kvalitetnih medicinskih informacija, bolesnici i dalje imaju veliko povjerenje u svoje liječnike. Prema ovom istraživanju bolesnici prvo pretražuju internet kako bi saznali nešto o svojim simptomima i bolesti, ali nakon toga odlaze liječniku kako bi porazgovarali o svom zdravstvenom problemu i lakše odlučili kako pristupiti rješavanju problema i liječenju. Bolesnici su istaknuli da povjerenje u neke druge izvore zdravstvenih i medicinskih informacija stalno raste, a jedan od najmoćnijih medija i dalje je televizija. Velik broj bolesnika u ovom istraživanju koristi se i e-mailom u direktnoj komunikaciji sa svojim liječnicima (48). Nisu sve informacije o lijekovima na internetu visoke kvalitete. Naime, proučavanjem informacija o lijekovima na Wikipediji i Medscapeu utvrđeno je dosta propusta i pogrešaka. U Wikipediji nema podataka o doziranju, odgovori su često nedostatni, a mogu se pronaći odgovori na otprilike 40% svih upita o lijekovima (49). Dakle, korisnici interneta mogu tek u suradnji sa svojim liječnicima saznati za pouzdane i kvalitetne informacije na internetu. Tijekom prošle godine stručnjaci iz HON-a ispitivali su kako pronaći kvalitetan i zadovoljavajući odgovor na specifičan upit. To je u svim dosadašnjim analizama u kojima je ispitivana kvaliteta ponuđenog sadržaja na zdravstvenom i medicinskom portalu korak dalje jer se istražuje mogućnost dobivanja kvalitetnog odgovora na postavljeno pitanje, i to na engleskom, francuskom i talijanskom jeziku. Izradili su automatski sustav praćenja i u setovima od po 100 pitanja, a u svom istraživanju su na 70 dobili zadovoljavajući odgovor. Upiti su skupljani s različitih foruma i iz rubrike često postavljanih pitanja na specijaliziranim zdravstvenim portalima (50). Istraživanjem je utvrđeno da je talijanski jezik mnogo teže pratiti automatskim sistemima praćenja. Zbog bogatstva padeža možemo zamisliti koliko bi problema bilo u automatskom praćenju odgovora na hrvatskom jeziku. Informacije koje se pronađu na internetu pomažu bolesnicima da bolje razumiju svoj problem, da donesu bolje odluke i pomažu im da se mogu bolje brinuti o svom zdravlju. U velikom europskom istraživanju u koje su uključene Danska, Njemačka, Grčka, Latvija; Norveška, Poljska i Portugal zaključeno je da je još uvijek najvažniji direktan kontakt s liječnikom. Od svim medija, izvora medicinskih informacija, Internet je u Njemačkoj na sedmome mjestu (51), ali u Danskoj na drugome mjestu. Gotovo četvrtina ispitanika (23%) koristi se servisima za postavljanje pitanja o zdravstvenim problemima. Od početka 2009. godine danski liječnici su obavezni ponuditi on-line servise za svoje bolesnike (52). Ostale studije o utjecaju interneta i informacija pronađenih na nternetu napravljene su uglavnom u SAD-u. U istraživanju provedenom na 60.000 kućanstava utvrđeno je da iako se internet puno rabi, upotreba nije tolika koliko se često objavljuje. Nakon pronalaženja informacija bolesnici uglavnom neće dalje tražiti zdravstvenu zaštitu (53). U kontroliranim, randomiziranim istraživanjima dokazano je da je grupa bolesnika koja preko portala dobiva dodatne informacije i ima mogućnost slanja e-maila u kliniku ili svom liječniku, zadovoljnija od kontrolne skupine. Gotovo polovina ovih bolesnika koji šalju i e-mail voljna je platiti za takvu vrstu usluge i po 2 dolara po poruci. Bolesnici su osobito istaknuli pogodnosti korištenja portala, manje komunikacijskih barijera i direktan odgovor liječnika. Mnogo je više informacija i psihosocijalnog sadržaja uključeno u e-mail poruke nego u telefonske razgovore tako da je dokazano da je to još jedan korak naprijed u poboljšanju odnosa između bolesnika i liječnika (54). I liječnici su zadovoljni ovakvim načinom komunikacije, po poruci obično potroše 1 do 5 minuta (55). Tijekom 2007. godine provedena je on-line anketa korisnika servisa Vaša pitanja na portalu PLIVAzdravlje. Anketom je obuhvaćeno više od 2700 korisnika servisa, a 919 ih je odgovorilo na sva pitanja. Utvrđeno je da bolesnici prije odlaska liječniku postavljaju pitanja na portalu. Međutim, nakon zaprimljenog odgovora, njih gotovo 50% odlazi ponovo liječniku kako bi razgovora o svome zdravstvenom problemu (56). Moramo biti svjesni promjene uloge današnjeg bolesnika koji je postao aktivni potrošač zdravstvene zaštite. Liječnici i bolesnici postaju partneri, a uloga liječnika je upućivati na kvalitetne informacije koje se objavljuju na internetu, što se naziva internetsko propisivanje. Informatika posvećena bolesnicima postaje na ovaj način integralni dio edukacije samih liječnika (57). Komunikacija je važan dio brige za bolesnika i pozitivna komunikacija i pozitivno utječe na samoliječenje i rehabilitaciju (58).

Zaključak

Zaključno možemo reći da je uloga interneta u edukaciji bolesnika velika, da se bolesnici često pripremaju za odlazak liječniku tražeći informacije o svome zdravstvenom problemu za sebe i svoje najbliže. Međutim, uloga educiranoga zdravstvenog radnika ostaje i dalje vodeća i nezamjenjiva u donošenju pravih odluka o liječenju i rehabilitaciji. Zdravstveni radnici, a pogotovo liječnici i farmaceuti najbolji su izvor informacija za bolesnika, ali i njihovi osobni savjetnici koji će u budućnosti upućivati na kvalitetne sadržaje medicinskih informacija na internetu i uključiti se u e-mail komunikaciju sa svojim bolesnicima.

Literatura:

Dostupna na zahtjev.

OGLASI
BisolexIbuxin RapidMaxflu
VEZANI SADRŽAJ > <
OGLAS
Maxirino
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: