x
x

Etika i komuniciranje u edukaciji u medicini

  Jasenka Markeljević

  13.03.2009.

Etička načela u komuniciranju, dostojanstvo i odgovornost, temeljna su obilježja edukacije u svim područjima naše civilizacije, osobito jednom od najosjetljivijih, u medicini

Etika i komuniciranje u edukaciji u medicini

"Oni moraju usvojiti smisao i živi osjećaj za vrijednosti kojima je dostojno težiti, moraju usvojiti smisao za lijepo i za moralno dobro. Oni moraju naučiti kako razumjeti motive ljudskih bića, njihove iluzije i njihove patnje, kako sagraditi pravilan odnos prema ljudima s kojima se susreću i prema ljudskoj zajednici. Ove teženje prenose se mladim naraštajima putem osobnog kontakta s nastavnicima, ne ili barem ne u prvom redu putem udžbenika". Albert Einstein

Temeljna obilježja edukacije

Posebno ističemo kreativnu uloga svake osobe u funkciji nastavnika u procesu edukacije i prenošenju vještina komunikacije.

Etička načela u komuniciranju, dostojanstvo i odgovornost, temeljna su obilježja edukacije u svim područjima naše civilizacije, osobito jednom od najosjetljivijih, u medicini. U području edukacije u medicini iznimno je značajna uloga nastavnika na razini dodiplomske i poslijediplomske nastave, te stručnog usavršavanja; nezamjenjiva je uloga medicinskog osoblja i nezaobilazni je utjecaj medija na edukaciju studenata, ali i bolesnika. Kreativna uloga svake osobe u funkciji nastavnika u procesu edukacije i prenošenju vještina komunikacije suštinski je definirana u prethodno navedenim mislima jednog od najvećih znanstvenika i humanista dvadesetog stoljeća - Alberta Einsteina.

Etička načela u komuniciranju i edukaciji

Edukacija uključuje sustavnu komunikaciju svih sudionika: nastavnika, studenata i učenika viših i srednjih medicinskih škola; bolesnika i liječnika, medicinskih sestara, bolničara, pratećeg administrativnog i pomoćnog osoblja.

Analiza etičkih načela u komuniciranju i edukaciji u medicini, odnosno u cjelokupnom zdravstvenom sustavu, zahtijeva sveobuhvatan pristup koji je prvenstveno usmjeren na analizu međusobnog odnosa studenata i nastavnika; bolesnika sa zdravstvenim osobljem i sudionicima nastavne djelatnosti. Dakle, uključuje sustavnu komunikaciju svih sudionika: nastavnika, studenata i učenika viših i srednjih medicinskih škola; bolesnika i liječnika, medicinskih sestara, bolničara, pratećeg administrativnog i pomoćnog osoblja. Osim međusobne komunikacije, jedna od značajnih, ali ne i presudnih sastavnica je standard, odnosno sustav davanja zdravstvenih usluga, koji je definiran materijalnim izdvajanjima za zdravstvo na razini preventivne i kurativne medicine. Na etička načela i način komuniciranja značajno utječu religijska, kulturološka i ekonomska obilježja društva: duhovno ozračje, mediji, socijalna i zdravstvena politika države. Osobito utječu opća stremljenja u medicini u svijetu: duboko ukorijenjeni biomedicinski pristup zdravlju, financijski interesi velikih farmaceutskih korporacija i ubrzan razvoj znanosti koji omogućuje primjenu novih dostignuća u području biotehnologije.

Kriza sustava vrijednosti

Liječnici koji raspolažu s visokom tehnologijom u dijagnostici i terapijskim postupcima gotovo su nemoćni prema sve većem porastu malignih oboljenja, duhovnih i psihičkih poremećaja, različitih ovisnosti o drogi, alkoholu, kompjuterskoj tehnologiji.

Danas, na početku 21. stoljeća, suočavamo se s višedimenzionalnom krizom svjetskih razmjera: moralnom, duhovnom i intelektualnom; krizom kulture i svijesti; krizom sustava vrijednosti koja se reflektira na sve vidove našeg osobnog i društvenog života. Dubinu krize aktivno podupiru snažne kulturne, ekonomske i političke struje, koje štiteći svoj interes temeljen na materijalističkom sustavu vrijednosti, zanemaruju svetu i nedodirljivu vrijednost života postupno oblikujući tzv. kulturu smrti. Sadašnje stanje posljedica je snažnog utjecaja Descartesove filozofije na oblikovanje zapadne misli koja je razdvojila duhovno od materijalnog, odnosno potpuno izostavila religijsku dimenziju života; humanističke znanosti su se usredotočile na res cogitas (duha - misleća tvar), a prirodne znanosti na res extensa (materija - protežna stvar). Fragmentirani, mehanicistički pristup razmišljanja u akademskim disciplinama o pojedinim problemima neosporno je doveo do novih, korisnih i primjenjivih spoznaja na molekularnoj razini, ali je istodobno izgubio iz vida cjelovitost u prirodi, pa zato trajno generira mnoštvom novonastalih nepoznanica. Vrhunski, uskospecijalizirani stručnjaci u pojedinim područjima suočavaju se svakodnevno sa sve više nerješivih problema i situacija; liječnici koji raspolažu s visokom tehnologijom u dijagnostici i terapijskim postupcima gotovo su nemoćni prema sve većem porastu malignih oboljenja, duhovnih i psihičkih poremećaja, različitih ovisnosti o drogi, alkoholu, kompjuterskoj tehnologiji. Identificirajući najčešće funkciju organizma s mehaničkim funkcioniranjem stroja, dakle zagovarajući biomedicinski pristup u tretmanu bolesnika, zanemaruju duhovne, psihološke, društvene i ekološke vidove bolesti, što odražava duboko ukorijenjen materijalistički pristup životu, sustav vrijednosti podređen realizaciji pojma "imati", koji apsolutno dominira nad nastojanjima oživotvorenja pojma "biti".

Holistički pristup

Dominatni "etički relativizam" u današnjoj civilizaciju odražava se nepovoljno na temeljna etička načela u edukaciji i komunikaciji u svim područjima medicine, potencirajući materijalističko ozračje zapadne civilizacije, racionalno utemeljen sustav vrijednosti i obrasce ponašanja ljudske zajednice. Nasuprot tome, sustavni tzv. holistički pristup razmišljanja u akademskim disciplinama, svojstven humanističkim znanostima, postaje sve neophodniji u objašnjavanju pojmova u prirodnim znanostima. Prihvaćen u nuklearnoj fizici gdje definira svaki problem u kontekstu međusobne ovisnosti promatranog entiteta i pojedinih sustava, postupno postaje dominantan i u medicini, u odnosu na dosadašnji biomedicinski pristup koji izvlači problem iz konteksta cjeline.

Odnos liječnik - bolesnik

Bolesnik zahtijeva suptilni pristup medicinskog osoblja, prožet vrhunskim etičkim i moralnim načelima, pristup koji uključuje primjerenu razinu stručnosti, odgovornosti, pozornosti, razumijevanja i suosjećanja.

U području zdravstva, nastavnici i liječnici su, u skladu s prirodom svoga posla, usmjereni na objekte djelovanja, na studente odnosno na bolesnike, koji su nužno u podređenom položaju u odnosu na dominaciju autoriteta znanja i struke. Osobito su u osjetljivom položaju bolesnici čiji je duhovni i tjelesni integritet tijekom liječenja nužno narušen. Oni se suočavaju s emocionalnom i fizičkom boli, neizvjesnim trajanjem patnje, sumnjama u ishod liječenja, često s primjenom agresivnih dijagnostičkih i terapijskih metoda. Izolirani iz prividne sigurnosti svoje svakodnevnice i obiteljskog utočišta, izloženi mistifikaciji u komunikaciji, nerazumijevanju latinskih pojmova i vojničkoj, ratnoj terminologiji, postaju "bolest" ili "objekt" koji se proučava i na sveučilišnim klinikama postaje "predmet" nastave. U svjetlu takvih okolnosti, bolesnik zahtijeva suptilni pristup medicinskog osoblja, prožet vrhunskim etičkim i moralnim načelima, pristup koji uključuje primjerenu razinu stručnosti, odgovornosti, pozornosti, razumijevanja i suosjećanja. Neposredni, osobni kontakt s bolesnikom, prožet toplinom, razumijevanjem i ohrabrenjem ublažava često prisutan osjećaj otuđenosti i nehumanosti. Takav pristup, primijenjen istodobno sa znanstveno utemeljenim postupcima, blagotvorno djeluje na ishod liječenja, posebice ako su na odgovarajući način uključeni sudionici u nastavnom procesu, nastavnici i studenti, dakle svi oni koji su u neposrednom kontaktu s bolesnikom na različitim, ali komplementarnim razinama djelatnosti.

Očuvanje profesionalnog i ljudskog dostojanstva

Svakoj osobi, potencijalnim nastavnicima i učenicima, mora biti pristupačno obrazovanje koje omogućuje najpovoljniji razvoj njihovih mogućnosti i potencijala.

Neophodno je poticati očuvanje profesionalnog i ljudskog dostojanstva i ljudi koji sudjeluju u edukaciji i davanju zdravstvenih usluga, koji omogućuje svakom pojedincu osobni razvitak u duhu temeljnih načela slobode i odgovornosti prema sebi i prema zajednici. Nastavni poziv kao profesija i životno opredjeljenje ujedinjuje u jednoj osobi najviša etička i moralna načela naše civilizacije koja moraju biti siguran temelj i čvrsta okosnica nastavne djelatnosti. Edukacija prožeta takvim načelima postaje ključna u ostvarivanju pozitivnih težnji nastavnika u odgoju i obrazovanju mladih u svim područjima nastavne djelatnosti, osobito u jednom od najosjetljivijih područja, u medicini. U tom smislu nastavno zvanje mora biti trajno nadahnuto uzvišenim uvjerenjima koja ne podliježu procjenama materijalističkog sustava vrijednosti i isključivo racionalno utemeljenim obrascima ponašanja ljudske zajednice. Danas, gotovo u cijeloj zapadnoj civilizaciji, uvriježeno je neadekvatno društveno i materijalno vrednovanje svih razina nastave, što potkrepljuju poznate činjenice o malobrojnoj zainteresiranosti pojedinaca za profesiju nastavnika. Očuvanje dostojanstva nastavnog zvanja stoga treba snažno suprotstavljati objektivnim teškoćama koje proistječu iz sada dominantnih društvenih stavova. Svakoj osobi, potencijalnim nastavnicima i učenicima, mora biti pristupačno obrazovanje koje omogućuje najpovoljniji razvoj njihovih mogućnosti i potencijala. Odgovoran stav prema procesu prenošenja znanja i iskustva, odgovoran stav prema stimuliranju učenika na oblikovanje kritičkog i nezavisnog mišljenja, pridonosi realizaciji uzvišene uloge svakog pojedinca da služi ljudima, a ne da s njima manipulira i vlada. Etičke i moralne kvalitete nastavnika moraju biti u skladu s intelektualnim dostignućima, moraju biti misao vodilja koja prepoznaje i slijedi ustrajno i beskompromisno ispravan put.

Kako provoditi nastavnu djelatnost?

Nove spoznaje učenik treba primiti kao vrijedan dar od učitelja, a ne kao težak teret i mučnu dužnost u nizu svakodnevnih obveza.

Prije svega, nastavnu djelatnost treba temeljiti na stvaranje povoljnih uvjeta za razvoj mladih ljudi u duhu temeljnih načela slobode i odgovornosti prema sebi i prema ljudskoj zajednici. Ovdje je riječ o vanjskoj slobodi uvjetovanoj munjevitim tehničkim napretkom u tehnologiji komunikacija putem računala i interneta koja oslobađa vrijeme i otvara prostor za razvoj unutarnje slobode, odnosno omogućuje svakom pojedincu razvoj misaone i duhove neovisnosti od nametnute svakodnevne kolotečine i izvanjskih ograničenja. Osim toga, odgovornost podrazumijeva i selektivno oblikovanje nastavnog plana, poticanje aktivnog učešća prema unaprijed određenom cilju koji se želi postići, a ne samo neselektivno i pasivno akumuliranje postojećih spoznaja u određenom području medicine. Preopterećenost činjenicama nužno vodi u površnost, a prenaglašavanje natjecateljskog sustava s aspekta neposredne koristi ugrožava osnovni smisao edukacije. Nove spoznaje učenik treba primiti kao vrijedan dar od učitelja, a ne kao težak teret i mučnu dužnost u nizu svakodnevnih obveza. Kontinuirano usklađivanje kvalitativnih i kvantitativnih obilježja edukacije izravno potiče pozitivan emotivan odnos nastavnika prema struci i učenika prema budućem medicinskom zvanju. Dakle, ako u sadašnjoj krizi poimanja istinskih vrijednosti u društvu prepoznamo odraz stanja svijesti ljudi koji jesu to društvo, tada pozitivno vrednovanje i kvalitetno provođenje nastavne djelatnosti utječe izravno na oblikovanje čovjekovog izvanjskog i unutarnjeg života. Neizravno, evolucija svijesti u ljudi utječe na oblikovanje skladnog i uravnoteženog ljudskog društva u duhovnom smislu, u odnosima moći i materijalnim dobrima.

Literatura

1. Draper H, Ives J, Ross N: Medical education and patient's responsibilities: back to the future? Med Ethics 2008. 32:116-119

2. Markeljević J., Jakšić Ž., Pokrajac N.: Praćenje i ocjenjivanje studenata u
tijeku kliničke prakse, 209-217. u: Jakšić Ž., Pokrajac N., Šmalcelj A., Vrcić-Keglević M. (ur): Umijeće medicinske nastave. Sveučilišni udžbenik, Medicinska naklada, Zagreb, 2005.

3. Albert Einstein: Moj pogled na svijet

4. Jagsi R., Lehmann LS: Learning in practice. The ethics of medical education. BMJ 2004:329:332-334

HKLD

OGLASI
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
Zipantola PROTECTMaxfluAndol PRO
VEZANI SADRŽAJ > <
OGLAS
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
Gastal
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: