x
x

Bol u ramenu, prikaz bolesnika u ordinaciji obiteljske medicine

  Mirela Marković, dr. med.

  06.08.2020.

U uvjetima pandemije SARS-CoV-2 i drugačijeg načina rada u ambulanti kao i ne dostupnosti sekundarne zdravstvene zaštite, na primarnoj razini uz suradljivost pacijenata mogu se riješiti određeni zdravstveni problemi kao što je naprimjer bolni sindrom ramena.

Bol u ramenu, prikaz bolesnika u ordinaciji obiteljske medicine

Uvod

Izazov liječenja bolnog ramena u ordinaciji obiteljske medicine sve je češći i rijetki su ljudi, osobito nakon tridesete, koji barem jednom nisu osjetili bolove u ramenu. Rameni zglob najgibljiviji je zglob u tijelu, a zadaća mu je pripremiti šaku za izvođenje najrazličitijih svakodnevnih životnih aktivnosti, ali i mnogih složenih kretnji šake i ramena u različitim zanimanjima, sportovima i sl.

Osim gibljivosti rameni zglob karakterizira i nestabilnost zbog specifične anatomske građe no brojni ligamenti i mišići koji ga okružuju daju mu dinamičku stabilnost i sprečavaju da i pri bezazlenoj kretnji rame ne iskoči iz ležišta.

Osim ligamenata i mišića, glavu nadlaktične kosti još okružuje i mišićno-tetivna struktura tzv. rotatorna manžeta koja daje dodatnu stabilnost ramena pri izvođenju kretnji. Promjene mišića koji čine rotatornu manžetu jedan od najčešćih razloga koji dovode do bolnih sindroma ramena.

Brojni razlozi mogu dovesti do bolne reakcije ramena a klinička slika se manifestira na dva načina.

Akutno bolno rame kada se bolovi pojavljuju naglo, uz ograničenje funkcije ramenog zgloba. Najčešće, akutno bolno rame nastaje kao posljedica stvaranja kalcifikata oko zgloba.

Klinička slika smrznutog ramena počinje s manjim bolovima u ramenu i postupno sve većim ograničenjem pokretljivosti ramena. U završnoj fazi pokreti u ramenu gotovo da nisu mogući.

Prikaz bolesnika

Pacijent, 48 godina, radi kao IT manager, oženjen, otac dvoje djece, ne javlja se često u ordinaciju osim godišnje kontrole tlaka jer boluje od arterijske hipertenzije koja je dobro regulirana terapijom perindopril+amlodipin 5/5 mg 1, 0 ,0.

Javlja se u ambulantu telefonom jer ga je ukočilo u desnom ramenom zglobu. Navodi da nije mogao samostalno obući košulju, oprati zube niti se počešljati.

Pacijentu se savjetuje pregled u ambulanti slijedeći dan uz preporuku analgetske terapije ibuprofenom 3 x 1, lokalno analgetski gel te led više puta na dan.

Status:

RR 123/80 mmHg, puls 76/min, SpO2 99%, tax 36,50C

Cor: akcija ritmična, tonovi jasni, šumova ne čujem

Pulmo: vezikularno disanje obostrano

Desno rame bolno na palpaciju uz ograničenu pokretljivost u svim smjerovima.

Lijevo rame uredne pokretljivosti.

Pacijent navodi da je napravio nagli pokret desnom rukom unazad dva dana te da su bolovi od jučer nepodnošljivi, nije mogao spavati. Nakon terapije brzodjelujućim ibuprofenom nešto mu je bolje, ali još uvijek navodi bolnost na VAS skali 8/10.

Pacijentu se savjetuje nastaviti anlagetsku terapiju ibuprofenom 3x1 uz lokalno leđenje više puta na dan. Naručuje se na terapiju TENS-om koju ćemo prakticirati slijedećih 10 dana u ambulanti s ciljem što ranijeg vraćanja punog opsega pokretljivosti desnog ramena.

Pacijent će nakon smirivanja akutne faze dobiti upute za medicinsku gimnastiku odnosno vježbe kojima bi se trebala vratiti puna pokretljivost u ramenu.

Nakon provedenog tretmana TENS-om pacijent se osjeća puno bolje, smanjio je ibuprofen na 2 tablete dnevno. Desno rame gotovo u punom opsegu kretnji.

Rasprava i zaključak

Bolno rame predstavlja 20% patologije mišićno – koštanog sustava u ambulanti obiteljskog liječnika.

Predisponirajući faktori za razvoj bolnog ramena su nošenje tereta, učestalo izvođenje pokreta s uzdignutom rukom te izloženost vibracijama zbog čega se bolovi u ramenu

češće javljaju u osoba koje se bave određenim zanimanjima (građevinski radnici, frizeri, konobari, osobe koje dulje vrijeme rade za kompjuterom te sportaši).

Kliničkom slikom uz bolnost ramena najčešće dominira i smanjena pokretljivost.

Dijagnostika koja nam je dostupna i točnije nam može ukazati na uzrok bolnog ramena:

  1. Neurološki pregled - isključujemo moguće oštećenje korjenova spinalnih živaca koji čine Brahijalni snop (C5-Th1).
  2. Rendgenske snimke - standardno se koriste snimke u anteroposteriornoj projekciji a po potrebi se koriste i dodatne projekcije kao što su aksilarne i skapulolateralne snimke ramena.
  3. UVZ - se koristi za prikazivanje mekih struktura kao što su tetive i tetivna hvatišta, zglobna kapsula, labrum.
  4. CT - je značajan u prikazu koštanih struktura.
  5. MRI - snimke detaljnije prikazuju meke strukture. U slučaju istezanja ligamenata i mišića vidljiv je edem, a kod rupture mišićnih vlakana i tetiva vidljiva su mjesta rupture.
  6. Artroskopija ramena - istovremeno omogućuje otkrivanje uzroka i liječenje patoloških promjena.

Kod prikazanog pacijenta uspjeli smo u ambulantnim uvjetima riješiti problem bolnog ramena što je pacijenta vratilo na posao i svakodnevne aktivnosti.

U uvjetima pandemije SARS-CoV-2 i drugačijeg načina rada u ambulanti kao i ne dostupnosti sekundarne zdravstvene zaštite, na primarnoj razini uz suradljivost pacijenata mogu se riješiti određeni zdravstveni problemi kao što je naprimjer bolni sindrom ramena.

Slijedeći korak za ovog pacijenta, ako bi se bolovi ponovili, bila bi svakako radiološka dijagnostička obrada, u prvom redu UZV ramena.

Literatura

  1. Mokrović H, Gulan G, Jotanović Z, Dragičević M. Bolno rame. Medicina 2009;45: 332-7.
  2. Čičak N: Zamke u dijagnosticiranju i liječenju bolnog ramena. Fiz rehabil med 2016;28(1-2):120-31.
  3. Žagar I. Bolno rame ili prenesena bol? Reumatizam 2013;60(2)

OGLASI
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
GastalIbuxin RapidBisolex
OGLAS
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
Gastal
VIDEO GALERIJA
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: