x
x

Depresivni poremećaj i bolni sindromi kod ovisnika o alkoholu

  dr. med. Davor Bodor, specijalist psihijatar

  09.08.2016.

Ranim prepoznavanjem i adekvatnim liječenjem depresije i bolnih sindroma kod ovisnika o alkoholu smanjuje se trajanje bolesti, pozitivno se utječe na prognozu i suradljivost bolesnika te se u konačnici i značajno povećava kvaliteta života bolesnika.

Depresivni poremećaj i bolni sindromi kod ovisnika o alkoholu

Uvod

Ovisnost o alkoholu je javnozdravstveni i sociopatološki problem koji je dugo prisutan na našim prostorima. Prema posljednjim podatcima Svjetske Zdravstvene Organizacije za Europu i SAD, u Hrvatskoj je o alkoholu ovisno između 3 i 4% stanovništva, odnosno od 150.000 – 200.000 ljudi.

Depresivni poremećaj i ovisnost o alkoholu

U svakodnevnoj kliničkoj praksi važno je rano prepoznavanje podliježeće ili reaktivne depresivne simptomatike, te adekvatno liječenje, jer u suprotnom, intenziviranjem ove simptomatike po uspostavi apstinencije od alkohola postoji mogućnost od reaktiviranja pijenja, odnosno ponovne automedikacije alkoholom.

Kao i kod drugih oblika ovisnosti, i kod ovisnika o alkoholu postoji čest komorbiditet odnosno pojavljivanje drugih psihičkih poremećaja, poput depresivnog, uz dijagnozu ovisnosti o alkoholu. Razvijanje depresivne simptomatike kod ovisnika o alkoholu može se objasniti i samim neurofiziološkim djelovanjem alkohola, koji se opisuje kao modulator SŽS-a čime izaziva somnolenciju i smanjenu neuralnu aktivnost, ali i značajno utječe na raspoloženje, te stoga ne iznenađuje veće javljanje štetne upotrebe alkohola i ovisnosti o alkoholu u osoba oboljelih od anksioznih i depresivnih poremećaja, kada govorimo o simptomatskom ili sekundarnom alkoholizmu.

Kao rizični čimbenici za razvoj depresije kod alkoholičara navode se psihoorgansko oštećenje, pozitivna obiteljska anamneza na depresivni poremećaj, upotreba više psihoaktivnih tvari ili politoksikomanija te česti problemi vezani za zlouporabu alkohola.

Pojavnost depresivne i anksiozne simptomatike kod ovisnika o alkoholu pokazuje i određene spolne specifičnosti pa je tako više istraživanja pokazalo kako ovi simptomi predstavljaju važniji predisponirajući čimbenik za razvoj ovisnosti o alkoholu kod žena nego kod muškaraca.

U svakodnevnoj kliničkoj praksi važno je rano prepoznavanje podliježeće ili reaktivne depresivne simptomatike, te adekvatno liječenje, jer u suprotnom, intenziviranjem ove simptomatike po uspostavi apstinencije od alkohola postoji mogućnost od reaktiviranja pijenja, odnosno ponovne automedikacije alkoholom.  

Alkoholna polineuropatija

Kada se govori o bolnim sindromima kod alkoholičara, možemo reći kako su oni česta pojava u okviru pratećih neuroloških entiteta poput alkoholne polineuropatije. Alkoholna polineuropatija razvija se kao čest poremećaj kod kroničnih alkoholičara, nastaje radi oštećenja perifernih živaca bilo izravnim toksičnim djelovanjem alkohola, bilo radi nutritivne odnosno vitaminske deficijencije. U kliničkoj slici prisutna je bolnost i slabost najprije u nogama, a s napredovanjem bolesti bolnost zahvaća i gornje ekstremitete što značajno smanjuje kvalitetu života i funkcioniranje bolesnika. 

Kronična bol i depresija

65% osoba s depresijom ima i bolne simptome

Osim pojavljivanja bolnih sindroma koji se javljaju kao posljedica dugotrajnog, odnosno kroničnog alkoholizma, bolnost je među čestim i neprepoznatim simptomima depresivnog poremećaja. Depresija sama po sebi smanjuje prag za bol, te je istraživanje koje su proveli Bair i suradnici pokazalo kako 65% osoba s depresijom ima i bolne simptome, dok su pak Frolich i suradnici pokazali u svom istraživanju kako 53% osoba s kroničnom boli ima simptome anksioznosti i/ili depresije. 

Kada se uzme u obzir ranije navedeni broj alkoholičara u Hrvatskoj, visoka učestalost depresivnog poremećaja i bolnih sindroma koji se javljaju u ovoj populaciji pacijenata jasno je zašto je to i terapijski zahtjevno i značajno područje. 

Antidepresiv duloksetin u liječenju bolnih sindroma

Temeljni oblik liječenja je psihofarmakoterapija kojom se nastoji regulirati raspoloženje, ali i djelovati na bolne sindrome koji zajedno mogu biti glavni okidač za ponovno vraćanje alkoholu

Nakon uspostave apstinencije od alkohola i uključivanja u grupni psihoterapijski i rehabilitacijski protokol, temeljni oblik liječenja je psihofarmakoterapija kojom se nastoji regulirati raspoloženje, ali i djelovati na bolne sindrome koji zajedno mogu biti glavni okidač za ponovno vraćanje alkoholu, ukoliko ih se na vrijeme ne prepozna i ne liječi. Ovdje je važno naglasiti kako je poznato da svi antidepresivi djeluju na depresiju, no ne liječe svi bolne simptome. Od ranije se zna kako triciklički antidepresivi djeluju na bolnost, no ova skupina lijekova ima veliki broj nuspojava (opstipacija, retencija mokraće, suha usta, ortostatska hipertenzija) što je značajno ograničavalo njihovu upotrebu.

Novost u psihofarmakoterapiji bila je pojava dualnih antidepresiva odnosno blokatora ponovne pohrane serotonina i noradrenalina, poput venlafaksina i duloksetina, koji osim boljeg djelovanja na sam depresivni poremećaj od SIPPS-a pokazuju i dobar učinak na bolne simptome. Prema provedenim istraživanjima, pojava bolnih simptoma smanjuje terapijski odgovor i remisiju na SIPPS-a, dok njihova pojava, na primjer, nema učinka na terapiju duloksetinom. Iako je duloksetin kod nas odobren za liječenje bolnosti kod dijabetičke neuropatije, uz depresiju i anksiozni poremećaj, FDA je odobrila njegovu primjenu i kod ostalih bolnih sindroma (fibromialgije, mišićno-koštane boli, osteoartritisa itd.). 

Zaključak

Na kraju je potrebno ponovno naglasiti kako je važno rano prepoznavanje i liječenje i depresije i bolnih sindroma kod ovisnika o alkoholu, budući da neprepoznati, ovi simptomi mogu ponovno reaktivirati misli o pijenju i potaknuti pojavu recidiva alkoholizma. Ranim prepoznavanjem i adekvatnim liječenjem smanjuje se trajanje obje bolesti, pozitivno se utječe na prognozu i suradljivost bolesnika te se u konačnici i značajno povećava kvaliteta života bolesnika.     

Literatura

  1. WHO (2014) Global Status Report on Alcohol and Health. Geneva: World Health Organization.
  2. Thaller V i suradnici. Alkohologija. Zagreb: Naklada CSCAA; 2002
  3. Dell’Osso L, Saettoni M, Papasogli A i sur. Social anxiety spectrum: gender differences in Italian high school students. J Nerv Ment Dis 2002;190:225–32.
  4. Bair MJ, Robinson RL, Katon W, Kroenke K. Depression and pain comorbidity: a literature review. Arch Intern Med 2003;163:2433-45.
  5. Fröhlich C, Jacobi F, Wittchen HU. DSM-IV pain disorder in the general population. An exploration of the structure and threshold of medically unexplained pain symptoms. Eur Arch Psychiatry Clin Neurosci 2006;256:187–96.
  6. Novick D, Hong J, Montgomery W, Dueñas H, Gado M, Haro JM. Predictors of remission in the treatment of major depressive disorder: real-world evidence from a 6-month prospective observational study. Neuropsychiatr Dis Treat 2015;11:197–205.
  7. Američka psihijatrijska udruga. Dijagnostički i statistički priručnik za duševne poremećaje. 5. izd. Zagreb: Naklada Slap; 2014.
  8. Hotujac LJ i sur. Psihijatrija. Zagreb: Medicinska naklada; 2006.
  9. Mimica N, Folnegović-Šmalc V, Uzun S, Makarić G. Suvremena klasifikacija depresije i mjerni instrumenti. Medicus 2004:13;19-29.

OGLASI
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
GastalAndol PROMaxirino
OGLAS
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
Gastal
VIDEO GALERIJA
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: