x
x

Novosti iz fizikalne i rehabilitacijske medicine

  Tatjana Vrga, dr.med., spec. fizikalne medicine i rehabilitacije

  05.10.2015.

Donosimo izvještaj s 9. svjetskog kongresa internacionalnog društva fizikalne i rehabilitacijske medicine održanog u Berlinu u lipnju 2015.

Novosti iz fizikalne i rehabilitacijske medicine

9. Svjetski kongres Internacionalnog društva fizikalne i rehabilitacijske medicine – ISPRM

U Berlinu je od 19. do 23. lipnja 2015. u organizaciji Njemačkog i Austrijskog društva fizikalne medicine i rehabilitacije održan 9. Svjetski kongres Internacionalnog društva fizikalne i rehabilitacijske medicine – ISPRM. U sklopu kongresa održan je i 120. kongres Njemačkog društva fizikalne medicine i rehabilitacije (DGPRM) te godišnji sastanak Austrijskog društva fizikalne medicine i rehabilitacije (ÖGPRM). Sam grad Berlin nudi živopisan kulturni život i inspirativno ozračje te se, zahvaljujući tome, pokazao gotovo idealnom sredinom za uspješno održavanje kongresa na kojem je sudjelovalo oko 2700 liječnika iz 120 zemalja svijeta uključujući brojne svjetske stručnjake koji su raspravljali o novostima i znanstvenom napretku u području fizikalne i rehabilitacijske medicine, a održan je i velik broj edukativnih radionica i seminara.

Kongres je svojim sadržajem pokrio sva područja fizikalne i rehabilitacijske medicine s specijalnim fokusom na glavne teme: Akcijski plan smanjenja oštećenja Svjetske zdravstvene organizacije 2014. - 2021. godine, Biomolekularna istraživanja u fizikalnoj i rehabilitacijskoj medicini, Sportska rehabilitacija, Genetički, molekularni i neuronski mehanizmi u rehabilitaciji boli, Najbolji modeli liječenja muskuloskeletne boli u praksi, Tehnologija u cilju poboljšanja funkcije i druge.

Medicinska rehabilitacija

Pacijenti s akutnim ozljedama poput ozljeda kralježničke moždine, traumatskih ozljeda mozga, višestrukim prijelomima kostiju i miokardijalnim infarktima bivaju podvrgnuti rehabilitacijskim intervencijama prije operacije, tijekom kemoterapije ili radioterapije i odmah nakon nastupa ozljede ili akutne bolesti. To je također slučaj i kod pacijenata s moždanim udarom, amputiranim ili transplantiranim udovima i opeklinama, malignim bolestima.

Medicinska rehabilitacija je generalno interpretirana kao dio medicine koji postaje relevantan tek kada prevencija nije rezultirala očekivanim ishodom ili kada je primarni tretman bolesti ili ozljede rezultirao nepotpunim oporavkom. Takav model oštre distinkcije između primarne njege i rehabilitacije je zastario i sa sobom nosi mnoge rizike i nepogodnosti.

Uvažavajući demografska kretanja u industrijaliziranom svijetu i porast prevalencije kroničnih bolesti, zdravstveni sustav je suočen s brojnim izazovima diljem svijeta koji ne mogu biti premošteni samo akutnom i kurativnom medicinom.

Iz tog razloga rehabilitacijska medicina predstavlja jedan od glavnih potpornih stupova zdravstvenog sustava.

Oko 600 milijuna ljudi diljem svijeta živi s poteškoćama, od čega su kod većine one posljedica neuroloških ozljeda. Zbog toga je proces oporavka od takvih ozljeda jedna od glavnih tema Svjetske zdravstvene organizacije. Moždani udar je glavni uzrok invaliditeta u industrijaliziranom svijetu te onemogućuje ljude u samostalnom obavljanju njihovih svakodnevnih aktivnosti. Stoga su rehabilitacijske intervencije od neprocjenjive važnosti za ovu populaciju.

U današnje vrijeme pacijenti s akutnim ozljedama poput ozljeda kralježničke moždine, traumatskih ozljeda mozga, višestrukim prijelomima kostiju i miokardijalnim infarktima bivaju podvrgnuti rehabilitacijskim intervencijama prije operacije, tijekom kemoterapije ili radioterapije i odmah nakon nastupa ozljede ili akutne bolesti. To je također slučaj i kod pacijenata s moždanim udarom, amputiranim ili transplantiranim udovima i opeklinama, malignim bolestima.

Sve ove aktivnosti mogu biti uključene u akutnu medicinsku rehabilitaciju kojoj bi cilj bila prevencija daljnjih fizičkih i fizioloških pogoršanja, poboljšanje tretmana čestih komplikacija poput kontraktura zglobova, ali i postizanje napretka u dotoku važnih informacija koje bi olakšale odluke o puštanju pacijenta doma ili zadržavanja na daljnjem liječenju.

Akcijski plan SZO za smanjenje oštećenja

Novi Akcijski plan smanjenja oštećenja Svjetske zdravstvene organizacije 2014. -2021. godine, tj. bolje zdravlje za sve ljude s oštećenjima, ima tri zadatka :

1) uklanjanje barijera i povećanje dostupnosti zdravstvenih programa i usluga

2) osnaženje i poboljšanje programa rehabilitacije, habilitacije, pomoćnih tehnologija i rehabilitacije u zajednici

3) osnaženje i proširenje svjetske kolekcije relevantnih podataka o poteškoćama te pružanje potpore novim istraživanjima

Kronična bol

Utvrđeno je da u Njemačkoj 7% odraslih osjeća kroničnu bol tijekom svakodnevnih aktivnosti. U zadnje vrijeme je kronična bol i u značajnom porastu kod djece i adolescenata. Danas se pretpostavlja da oko 5% djece školske dobi osjeća bol tako snažnu da ona ugrožava njihov normalan razvoj. 

„Mirror“ (zrcalna) terapija

Važnu ulogu igra i percepcija samog pacijenta, budući da njegova mogućnost povezivanja sa zrcalnom slikom oštećenog uda značajno utječe na ishod same terapije.

Govoreći o stanjima kronične boli, poput fantomske boli nakon amputacije udova, pokazalo da se može izmijeniti vlastita slika tijela što je djelomično posljedica reorganizacije prezentacije tijela u primarnom somatosenzornom korteksu. Kortikalna prezentacija zahvaćenih dijelova tijela je narušena zbog diskontinuiteta senzornih signala.

U takvim je slučajevima dokazano da je stvaranje iluzije o netaknutim udovima, putem višetjednih vježbi i treninga pokreta ispred zrcala, dovelo do olakšanja boli u više kroničnih stanja, dok vježbanje bez zrcala nije rezultiralo nikakvim olakšanjem. U ovom procesu važnu ulogu igra i percepcija samog pacijenta, budući da njegova mogućnost povezivanja sa zrcalnom slikom oštećenog uda značajno utječe na ishod same terapije.

Zaključno se može kazati da zrcalna terapija predstavlja obećavajući postupak u olakšavanju kronične boli ne samo kod pacijenata s amputiranim udovima, već i kod onih s fibromialgijom i sindromom kompleksne lokalne boli.

Izazovi robotike

Jedan od naglasaka bio je i na inovativnim tehnologijama, posebno virtualnoj stvarnosti i telerehabilitaciji, kod pacijenata s neurološkim oštećenjima nakon moždanog udara,ozljeda mozga i leđne moždine. Kod rane rehabilitacije neuroloških pacijenata izuzetno je bitna aktivacija i senzomotorna stimulacija koja osigurava optimum iskoristivosti neuroplastičnosti i potencijala oporavka, a koja je omogućena primjenom tehnoloških inovacija u vidu robotičke mobilizacije zajedno s funkcionalnom električnom stimulacijom.

U budućnosti se očekuje redovna primjena takvih pomagala u svim fizioterapijskim jedinicama.

Popis radova hrvatskih autora na 9. ISPRM

Svoj prilog uspješnosti kongresa dali su svojim aktivnim sudjelovanjem i hrvatski fizijatri prezentacijom stručnih radova i održavanjem predavanja.

Popis radova hrvatskih autora:

T. Cikač, S. Potrebica, T. Vrga, T. Šimunić, R. Čizmić, R. Čop, A. BalenovićCase-Control Study of Interdependence between Knee Osteoarthritis and BMI

A. Poljicanin, T. Vlak: Physical and Rehabilitation Medicine Training Center in Split, Croatia: Striving to Achieve Excellence in Education of a Rehabilitation Team

D. Balen, T. Nemčić, S. Opalin, S. Grazio: The Effect of Lumbar Traction on Pain in Patients with Symptomatic Radiculopathy Due to MRI-Verified Herniated Lumbar Intervertebral Disc

http://www.isprm.org/

OGLASI
BisolexAndol PROMaxirino
OGLAS
Maxirino
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: