x
x

Odlazak u mirovinu sa 67 godina

  10.10.2013.

UN procjenjuju kako će najstarija skupina pučanstva u dubokoj starosti od 85 i više godina do 2025. godine na svjetskoj razini doseći 19% udjela starije populacije. „Baby boom” svjetska generacija u razdoblju visoke stope fertiliteta između 1947. i 1967. godine suočava se s već današnjim alarmantnim udjelom starije populacije - „Gero boom” generacijom koja donosi najizraženiju ekonomsku implikaciju za svekoliko pučanstvo.

Odlazak u mirovinu sa 67 godina
Po popisnoj 2011. godine (N=4.284.889), Hrvatska broji sveukupno starijih od 65 godina 794.840 (17,71%). Spolna diferencijacija ukazuje na prevalenciju žena starijih od 65 g. kojih ima 20,84%, dok je muškaraca 14,33%.

Zbog toga jedan od zaključaka Ministarske konferencija o ekonomiji starenja s UN-ove Svjetske skupštine u Berlinu još od 2002. godine ukazuje kako gospodarstveni razvoj najrazvijenijih država svijeta mora biti usmjeren upravo na novu potrošačku populaciju starijih osoba, a u cilju zadovoljenja njihovih ekonomskih potreba.

Po popisnoj 2011. godine (N=4.284.889), Hrvatska broji sveukupno starijih od 65 godina 794.840 (17,71%). Spolna diferencijacija ukazuje na prevalenciju žena starijih od 65 g. kojih ima 20,84%, dok je muškaraca 14,33%. Očekivano trajanje života, koje mjeri očekivani ekvivalentni broj godina života od rođenja, uzimajući u obzir sadašnju strukturu mortaliteta i prevalenciju bolesti u hrvatskoj populaciji, u 2011. godini iznosilo je 74,0 godina za muškarce i 80,0 godina za žene.

 

U organizaciji Centra za  zdravstvenu gerontologiju ZZJ-a „Dr. Andrija Štampar“ - Referentni centar Ministarstva zdravlja  Hrvatske za zaštitu zdravlja starijih ljudi, na Međunarodni dan starijih osoba 1. listopada 2013. godine, održana je 187. Gerontološka tribina, u nazočnosti 170 liječnika i gerijatrijskih sestara te drugih stručnjaka iz skrbi za starije. Na Gerontološkoj tribini govorio je prof.dr.sc. Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava. Istaknuo je  Program produljenje radnog vijeka sukladno europskom modelu. Prijedlog je argumentiran na osnovi gerontološke datoteke o funkcionalnoj sposobnosti hrvatskih 65 godišnjaka, kojim se predlaže produljenje radnog staža od 40 godina, odnosno dobni pomak za umirovljenje na 67 godina, uz uvjet gospodarske stimulacije za poslodavca koji zadržava funkcionalno sposobne starije djelatnike i ovisno o specifičnostima zanimanja. Argumentacija je ne samo zbog neodrživog omjera koji ukazuje kako na jednog hrvatskog umirovljenika u 2012. godini dolazi nešto više od jednog osiguranika (N=1,27), nego i zbog osiguranja korisnog potencijala starijih djelatnika u prijenosu znanja, umijeća i vještina te radnog iskustva na mlađe djelatnike kako ne bi došlo do opetovanja grešaka iz prošlosti rada. Na taj način omogućit će se i veće zapošljavanje mlađih djelatnika, a ne ukidanje radnog mjesta odlaskom djelatnika u mirovinu. Tržište rada otvara se u razvijenom svijetu posebice u skrbi za starije, uz osiguranje aktivnog, produktivnog i kreativnog starenja cjelokupnog pučanstva te smanjenje broja preuranjeno “otjeranih” zaposlenika u mirovinu. Sadašnji kontingent umirovljenih stanovnika (1 127.587) uključuje umirovljenike s prijevremenom starosnom mirovinom (N=141.434), invalidskom mirovinom (N=242.333) i obiteljskom mirovinom (N=236.273) dok je starosnih umirovljenika samo (N=507.547). Odnos hrvatskih osiguranika i umirovljeničkog pučanstva Hrvatske je alarmantan (1,27) te ima zabrinjavajuće implikacije na gospodarski sustav Hrvatske što zahtijeva dodatni njegov ubrzani razvoj, a poglavito preustroj primjene mirovinske reforme kao trajnog procesa uz obvezujuću primjenu Programa preventivnih zdravstvenih mjera za starije u cilju njihova očuvanja funkcionalne sposobnosti te osiguranja aktivnog zdravog starenja.

Brojna gerontološka istraživanja osobito iz SAD-a, te Njemačke, Austrije i Skandinavskih zemalja potvrdila su kako se u onih starijih osoba, koje su nastavile raditi i nakon umirovljenja, pogoršavanje zdravlja pojavljuje čak dva puta rjeđe za razliku od onih starijih koji su prekinuli s radnom aktivnošću. To potvrđuju i hrvatska i zagrebačka gerontološka istraživanja koja ukazuju na potrebu osiguranja Programa trajne tjelesne, psihičke i radne aktivnosti starijih osoba u cilju očuvanja njihove funkcionalne sposobnosti i unapređivanja zdravlja u ranijoj, srednjoj i dubokoj starosti.

OGLASI
BisolexMaxfluGastal
OGLAS
Bisolex
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: