x
x

Infekcija virusom zapadnog Nila u Hrvatskoj u 2013. godini

  26.08.2013.

Nakon pojave oboljelih zbog infekcije virusom Zapadnog Nila u susjednim zemljama (Italija, Austrija, Mađarska, Srbija) i zemljama šireg okruženja (Grčka, Makedonija, Rumunjska) u Hrvatskoj je registrirana prva oboljela osoba s vjerojatnom infekcijom virusom Zapadnog Nila.

Infekcija virusom zapadnog Nila u Hrvatskoj u 2013. godini
U manje od 1% zaraženih razviti će se neurološki oblici bolesti kao što su meningitis, meningoencefalitis i akutna mlohava klijenut kao najteži oblik bolesti. Pod povećanim su rizikom osobe starije od 50 godina te osobe koje imaju malignu bolest, dijabetes, hipertenziju, kroničnu bubrežnu bolest ili su transplantirane i sl.

Kod muškarca srednje životne dobi iz Zagrebačke županije, koji je proteklih dana bio liječen na Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ u Zagrebu, te je otpušten kući u dobrom općem stanju, tijekom boravka u bolnici posumnjalo se na infekciju virusom Zapadnog Nila. Rezultati laboratorijske analize u Nacionalnom referentnom laboratoriju HZJZ-a, ukazuju na vjerojatnu infekciju virusom Zapadnog Nila. Očekuju se potvrdni testovi Referentnog laboratorija u Italiji.

U Hrvatskoj je prošle godine zabilježeno sedam hospitaliziranih slučajeva oboljenja od virusa Zapadnog Nila koji su se svi oporavili.

U SAD-u je zabilježeno 296 oboljelih do 20.08.2013. godine prema podacima američkog CDC-a, Centra za prevenciju i suzbijanje bolesti. Prema podacima Europskog centra za prevenciju i suzbijanje bolesti (ECDC) u Europi je zabilježeno 149 oboljelih osoba, od čega je 30 oboljelih u zemljama EU do 15.08.2013.godine. U Srbiji je registrirana 71 oboljela osoba, od kojih 52 imaju simptome meningoencefalitisa, a 5 ih je umrlo do 20.08.2013., prema podacima Instituta za javno zdravlje Srbije.

Virus Zapadnog Nila prenosi se ubodom zaraženog komarca-vektora koji se u prirodnom ciklusu hrani krvlju zaražene ptice, rezervoara virusa. Zaraženi komarac može prenijeti virus na ljude, kao i na konje i druge sisavce koji su krajnji domaćini virusa. Ne prenosi se sa čovjeka na čovjeka niti sa životinje na čovjeka uobičajenim kontaktom. Infekcija virusom Zapadnog Nila ima sezonsku pojavnost koja je najviša tijekom ljetnih mjeseci i rane jeseni, u razdoblju najveće aktivnosti vektora.

Vrijeme inkubacije traje od 3 do15 dana i većina infekcija (do 80%) prolazi bez simptoma, dok većina ostalih inficiranih imaju blaže simptome bolesti nalik gripi, povišenu temperaturu, glavobolju, bolove u mišićima i zglobovima ili osip koji prolaze u roku nekoliko dana. U manje od 1% zaraženih razviti će se neurološki oblici bolesti kao što su meningitis, meningoencefalitis i akutna mlohava klijenut kao najteži oblik bolesti. Pod povećanim su rizikom osobe starije od 50 godina te osobe koje imaju malignu bolest, dijabetes, hipertenziju, kroničnu bubrežnu bolest ili su transplantirane i sl.

U Hrvatskoj pored sustava praćenja infekcije virusom zapadnog Nila kod ljudi u svrhu ranog otkrivanja i pravovremenog liječenja postoji i sustav praćenja virusa Zapadnog Nila u ptica, konja i komaraca kroz razvijenu suradnju epidemiološke i veterinarske službe.

Radi smanjenja rizika od infekcije virusom Zapadnog Nila, pored dezinsekcijskih mjera suzbijanja komaraca, preporučene su individualne mjere zaštite od komaraca:

  • Primjena repelenata, sredstava koja odbijaju komarce, na otkrivene dijelove tijela (prema uputama proizvođača),
  • Nošenje odjeće dugih rukava i nogavica prilikom boravka na otvorenom, ukoliko to dopuštaju vremenske prilike,
  • Izbjegavanje boravka na otvorenom u razdoblju najveće aktivnosti komaraca, od sumraka do zore,
  • Primjena zaštitnih mreža na prozorima i vratima,
  • Primjena klima-uređaja za rashlađivanje prostora (što ne pogoduje komarcima).

Najdjelotvorniji način borbe protiv komaraca je ukloniti mjesta za razvoj njihovih legla, a to su razne nakupine vode u našem okolišu. Potrebno je ukloniti nakupljenu vodu u vrtovima, dvorištima, na balkonima ili terasama te neisušene lokve, kanale, vodu u prirodnim udubljenjima u drveću, poplavljene površine i male stajaće vode.

Potrebno je:

  • ukloniti nepotrebne predmete u okućnicama gdje se može nakupljati voda – npr. odbačene limenke, kante, igračke, stare automobilske gume i sl.
  • isprazniti, prekriti ili čvrsto zatvoriti različite spremnike za vodu,
  • redovito prazniti vodu (barem jednom tjedno) iz vaza i posuda za cvijeće i drugih nepokrivenih spremnika za vodu.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo – Služba za epidemiologiju

 www.hzjz.hr

OGLASI
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
MaxirinoBisolexGastal
OGLAS
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
Gastal
VIDEO GALERIJA
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: