x
x

Bolnice i ljekarne do kraja travnja bez lijekova?

  Andreja Šantek, Poslovni dnevnik

  11.04.2013.

Skladišta veledrogerija mogla bi do kraja travnja ostati bez lijekova što će posljedično dovesti i do prestanka opsrkbe bolnica i ljekarni. Razlog tome je nelikvidnost u sustavu zdravstva čiji se dugovi u ovom trenutku procjenjuju na 8 milijardi kuna. Veledrogerije u ovom trenutku potražuju 2,6 milijardi kuna od bolnica i 2,4 milijarde kuna od ljekarni za lijekove na recept, no s druge strane dužne su proizvođačima, a i bankama duguju više od milijardu kuna.

Bolnice i ljekarne do kraja travnja bez lijekova?
Dug ljekarni u posljednjih je 15 mjeseci narastao za 850 milijuna kuna i povećava se za 65 milijuna kuna mjesečno, a dug bolnica trenutno je oko 2,7 milijardi kuna.

Direktor Medike Jasminko Herceg, koji je ujedno i predsjednik Udruženja trgovina na veliko farmaceutskim proizvodima i ortopedskim pomagalima koja djeluje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, ističe da je situacija i više nego katastrofalna.

"Četiri najveće veledrogerije koje opskrbljuju 95 posto hrvatskog tržišta u ovom su trenutku bankama dužne 1,2 milijarde kuna i godišnje im plaćaju 100 milijuna kamata i naknada, a pri tom u to nismo uračunali tečajni rizik koji također postoji u poslovnom svijetu. Rokovi plaćanja se svaki mjesec produljuju tako da je situacija u veledrogerijskom sektoru vrlo teška i mislim da ovaj mjesec nećemo izdržati i imati svu robu odnosno sigurno će doći do prestanka isporuke. Mislim da bi svi trebali biti svjesni da u pitanje dolazi isporuka lijekova", kaže Herceg. Dodaje kako se situacija u posljednjih godinu dana drastično pogoršala, a razlog je što je država u zdravstvo u 2012. uložila gotovo milijardu kuna manje - ljekarnama je uplaćeno 730 milijuna kuna manje, a bolnicama 330 milijuna kuna.

Dug bolnica 2,7 milijardi kuna

"Dug ljekarni u posljednjih je 15 mjeseci narastao za 850 milijuna kuna, a svaki mjesec dodatno raste za 65 milijuna kuna. Ako se ne provede sanacija, do 30. lipnja dug će narasti za milijardu kuna, a do kraja godine 1,4 milijardi. Ili drugim riječima, HZZO će ljekarnama, a one nama, biti dužan 3 milijarde kuna. A trenutni dug bolnica prema veledrogerijama iznosi između 2,6 i 2,7 milijardi kuna i također se svaki mjesec povećava", kaže Herceg. Razloga je nekoliko, dodaje, a prvi je smanjenje mjesečnih limita koje bolnicama plaća HZZO, i pri tom treba znati da ima i nekih bolnica kojima limiti nisu dovoljni za isplatu plaća.Također, napominje Herceg, Vlada je tek prije nekoliko dana imenovala sanacijske ravnatelje i sanacijska vijeća, i to samo za devet bolnica, koji tek trebaju analizirati uzroke dugova, a nakon toga, kako najavljuju iz Ministarstva, kreću pregovori o otpisu duga.

Kratki pregovori

"No, ti će pregovori biti vrlo kratki jer otpisa duga neće biti. Odnosno, možemo razgovarati samo o otpisu kamata za protekle tri godine koje iznose oko 540 milijuna kuna i to za račune koji nisu plaćeni i za one koji su plaćeni sa zakašnjenjem. I o ničemu drugome ne možemo razgovarat.Također treba znati da bolnicama nitko drugi ne može otpisati potraživanja jer nisu u direktnom odnosu odnosno od tih 2,7 milijardi kuna uglavnom je riječ o dugu prema veledrogerijama. Drugim riječima, samo mi možemo otpisati dugove bolnicama i to samo ukoliko proizvođači imaju dovoljno prostora u cijenama da nama otpišu dugove", kaže Herceg. Također demantira navode Ministarstva zdravlja prema kojima ispada da situacija u veledrogerijama i nije tako teška i da su kamate već uračunate u cijenu lijekova.

"To nije točno. Naime, cijene ne ugovaraju veledrogerije već proizvođači putem vrlo strogog i rigidnog protokola s HZZO-om i to na način da se cijene referenciraju temeljem usporedbe s pet zemalja Europske unije koje su određene Pravilnikom o utvrđivanju cijena lijekova. I nemoguće je da je u toj cijeni već bila obračunata bilo kakva kamata", ističe Herceg. Na pitanje što je s mjenicama koje im je Ministarstvo obećalo izdati početkom godine za dio dugova, Herceg kaže da ih još nisu dobili."Ministarstvo financija, Ministarstvo zdravlja i HZZO se nisu uspjeli dogovoriti tko, što i u kojem roku treba to odraditi. Stoga mjenice nismo dobili iako se istovremeno u medijima o tome govori pa smo zbog toga imali problema s našim dobavljačima. Neki imaju razumijevanja za našu situaciju, a neki nemaju odnosno neki su vrlo rigidni i ako na vrijeme ne platimo račune, gubimo sve bonuse, odobrenja, popuste za plaćanje. I zato su veledrogerije danas u tako teškoj situaciji", objašnjava Herceg. Kaže da je dodatni problem i poslovanje ljekarni koje su također u vrlo nezahvalnoj situaciji i koje su, osim s velikim rokovima plaćanja, suočene i s činjenicom da im je HZZO ukinio uslugu izdavanja ortopedskih pomagala te su im smanjili uslugu za izdavanje lijekova.

"Procjenjuje se da trenutno 20 posto ljekarni na tržištu radi s minusom", kaže Herceg upozoravajući pri tom da niti jedna ljekarna danas nema ugovor s HZZO-om jer je stari istekao 31. ožujka, a novi im nije dostavljen pa se ne zna pod kojim uvjetima ljekarne danas posluju na tržištu."Da bi prebrodili ovu situaciju potrebna nam je financijska injekcija i stabilni i redoviti rokovi plaćanja. Rekli smo administraciji da ne zahtjevamo rokove od 60 dana jer smo realni u procjeni što država u ovom trenutku može učiniti. Po mom mišljenju, ako se želimo svesti u rokove od 60 dana, državi je potrebno 4,5 milijarde za saniranje postojećih dugova, odnosno da se svedu u zakonom propisane okvire.

No, smatram da je to neracionalno angažiran novac jer ćemo za godinu dana doći u istu situaciju ako se istovremeno ne počnu provoditi temeljite reforme", upozorava Herceg dodajući da je svima u interesu dugoročno financijski stabilan zdravstveni sustav. I zbog toga smo im, kaže Herceg, u nekoliko navrata rekli da sustav može funkcionirati ako su ljekarne na rokovima plaćanja od 180 dana odnosno bolnice na 360 dana, a da bi se to postiglo država bi trebala platiti 1,5 milijardu kuna.Herceg potvrdno odgovara na pitanje bi li se u tom slučaju u zdravstvu trebala odgoditi primjena zakona kojim se rokovi plaćanja propisuju na 60 dana.

Uštede tek 2014.

"Koji je smisao zakona kojeg u zdravstvenom lancu nitko ne poštuje? Ne poštuju ga bolnice, ne poštuje ga HZZO, ne poštuju ga ljekarne i ne poštuju ga veledrogerije niti proizvođači", kaže Herceg. Također smatra da najave Ministarstva o uštedi od 300 milijuna kuna na lijekovima 'ne drže vodu'."Veledrogerije su u prvom kvartalu ove godine imale veći promet nego u istom razdoblju lani odnosno ove će godine promet biti veći nego prošle godine jer je svjetski pa tako i hrvatski trend da potrošnja svake godine raste. Također, nova lista lijekova s novim cijenama još uvijek nije stupila na snagu pa se prema mojoj procjeni uštede mogu očekivati tek 2014. godine. I to pod uvjetom da na listu ne dođe niti jedan novi lijek", kaže Herceg.

Domaći proizvođači lijekova

Na novoj listi lijekova Pliva će spustiti cijene za veliki broj proizvoda u prosjeku za gotovo 20 posto što će sustavu godišnje donijeti milijunske uštede, a pacijentima osigurati terapiju bez dodatne naplate.

Upitna daljnja proizvodnja

Domaći proizvođači lijekova do danas nisu primili nikakav konkretan formalni prijedlog koji bi eventualno mogli razmotriti, kaže Milka Kosanović, direktorica HUP-Udruge proizvođača lijekova. No, prilikom razmatranja rješenja, dodaje, potrebno je voditi računa o tome kakav je trenutni položaj domaće industrije lijekova, koje su joj realne mogućnosti i što ta industrija dugoročno znači zdravstvenom i gospodarskom sustavu. Naime, domaćim proizvođačima lijekova godinama se urušava profitabilnost, na domaćem tržištu im kontinuirano pada tržišni udio, kaže Kosanović, a likvidnost je do te mjere ugrožena da dovodi u pitanje mogućnost daljnje proizvodnje. Da bi opstala, ova industrija mora kontinuirano ulagati u razvoj proizvodnje, a vrijednost planiranih investicija domaćih proizvođača u iduće je tri godine 1,3 milijarde kuna. Stoga je i u kontekstu rješavanja dugovanja potrebno promišljati dugoročno i povlačiti poteze koji će u konačnici pomoći oslobađanju punog potencijala ove strateške industrije, a ne njezinom ugrožavanju. Usto, kada bi domaći proizvođači naplatili svoja potraživanja, nitko od njih zasigurno novac ne bi ih zadržao za sebe već bi isplatili svoje dobavljače i uložili u razvoj poslovanja, kaže kosanović. Time bi i čitav niz malih i srednjih poduzetnika živnuo i krenuo brže i lakše u ovim vremenima. HUP-UPL smatra neophodnim i podržava dugoročnu stabilizaciju zdravstvenog sustava, no uz cjelovita rješenja koja će osigurati normalno funkcioniranje na dulji rok.

Pliva

Nastavlja se pritisak na domaću industriju

Pliva podržava strateške inicijative za provedbu cjelovite zdravstvene reforme, kažu u tvrtki, i spremna je razgovarati ukoliko se radi o konkretnim prijedlozima za istinski dugoročno rješenje problema nelikvidnosti i osiguranje stabilnost sustava. Plivu, kao i cijelu farma industriju u Hrvatskoj, ističu, i dalje opterećuju rokovi naplate potraživanja. Također, nastavlja se i kontinuirani pritisak na cijene lijekova, a upravo su domaći proizvođači ti koji su proteklih godina dali veliki doprinos uštedama. Prema dostupnim informacijama, i sada će domaći proizvođači podnijeti najveći teret. Na novoj listi lijekova Pliva će spustiti cijene za veliki broj proizvoda u prosjeku za gotovo 20 posto što će sustavu godišnje donijeti milijunske uštede, a pacijentima osigurati terapiju bez dodatne naplate. U Plivi kažu da su spremni na daljnja ulaganja, no okolnosti im ne idu na ruku: Hrvatska se, nažalost, nalazi na samom dnu ljestvice po plaćanju u zdravstvenom sustavu, odmah iza Grčke i Rumunjske, što svakako obeshrabruje sve veće investicijske projekte. O tome, osim domaćih, sve češće izvješćuju i inozemni poslovni mediji.

Cijeli tekst dostupan je na stranicama Poslovnog dnevnika

OGLASI
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
Ibuxin RapidAndol PROGastal
OGLAS
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
Maxflu
VIDEO GALERIJA
Video sadržaj trenutno nije dostupan.
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: