x
x

Degenerativne bolesti kralješnice

  27.01.2011.

U razvijenome svijetu 80 % ljudi tijekom života iskusi križobolju ili bolove u vratu. Daleko najčešći uzrok lumbalnog i cervikalnog bolnoga sindroma jesu degenerativne promjene diskusa (vezivno tkivo koje ispunjava prostor između 2 kralješka).

Degenerativne bolesti kralješnice
Preventivnim mjerama moženo smanjiti pojavnost bolnih sindroma kralješnice a one obuhvaćaju svakodnevne vježbe jačanja i istezanja mišića kralješnice i trbušne stijenke, plivanje, održavanje umjerene tjelesne težine, hod u prikladnoj obući te pravilno podizanje tereta.

Posebnost građe diska omogućuje prijenos velikih sila preko kralješnice, a ujedno daje i gibljivost kralješnici u svim smjerovima. Upravo zbog toga diskus počinje stradavati već u dobi od 20 godina. Oštećenja se kumuliraju s godinama a prve tegobe se jave obično između 20. i 55. godine.

Sedetarni način življenja (prolongirano sjedenje na radnom mjestu , te izvan radnog vremena pred televizorom ili monitorom), smanjena tjelesna aktivnost te prekomjerna tjelena težina povezuju se s učestalijom pojavom slabinskih i vratnih bolnih sindroma. Isto tako poslovi u kojima su učestali rotacijski pokreti kralješnice te pregibanje kralješnice prema naprijed uz podizanje tereta s rukama odmaknutim od trupa dovode do većeg rizika od oštećenja intervertebralnog diska i bolova.

Kidanjem tkiva diska dolazi do bolova na mjestu oštećenja - oštra bol u slabinskom (tzv. lumbago), vratnom ili rjeđe u prsnom dijelu kralješnice praćena grčenjem okolnih mišića uz osjećaj "zakočenosti".
Sadržaj diska može pritisnuti živce koji prolaze neposredno uz kralješnicu te se bol preseliti duž noge (išijas) ili duž ruke (cervikobrahijalni sindrom). Dugotrajni pritisak na živce može uzrokovati utrnulost prstiju, oslabljen osjet te slabost mišića ruku ili nogu i gubitak kontrole mokrenja.

Prvi napad križobolje ili išijasa ne zahtijeva hitnu radiološku obradu jer na lijekove i kratkotrajno mirovanje najčešće popusti.
U slučaju bolova koji traju dulje od 4-6 tjedana, jače slabosti mišića, oslabljene kontrole mokrenja, prethodne traume, povišenja tjelesne temperature, kod djece ili osoba starijih od 50 godina koji se javljaju noći i u mirovanju potrebno je učiniti hitniju radiološku obradu radi isključivanja drugih uzroka križobolje (karcinom, infekcija, prijelom, aneurizma aorte). Najvažnije dijagnostičke metode jesu klasični rendgenogram kralješnice i laboratorijska obrada nakon čega obično uslijedi MR ili CT kralješnice.

Terapiju degenerativne bolesti kralješnice svakako treba započeti konzervativnim metodama: analgeticima i primjenama modaliteta fizikalne terapije. Infiltracije anestetika u bolne točke dolaze u obzir ukoliko navedene mjere ne poluče uspjeh.
Kod kroničnih bolova te u liječenju traumatskih stanja kralješnice koriste se ortoze (steznici).
Operacijski zahvati se poduzimaju ukoliko postoji opasnost od trajnih oštećenja živaca uslijed pritiska degenerativno promijenjenom kralješnicom.

Preventivnim mjerama moženo smanjiti pojavnost bolnih sindroma kralješnice a one obuhvaćaju svakodnevne vježbe jačanja i istezanja mišića kralješnice i trbušne stijenke, plivanje, održavanje umjerene tjelesne težine, hod u prikladnoj obući te pravilno podizanje tereta.

Hrvoje Pitlović , dr.med
specijalist ortopedije,
Opća bolnica 'Dr. Josip Benčević' Slavonski Brod

OGLASI
Andol PROBisolexGastal
OGLAS
Maxflu
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: