Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) vodeća je javnozdravstvena ustanova u Hrvatskoj, ali i institucija koja ima zakonsku ovlast za prikupljanje podataka za izradu i diseminaciju službene zdravstvene statistike; HZJZ prikuplja podatke o

• javnom zdravlju,
• pružanju zdravstvene zaštite,
• zdravlju i sigurnosti na radnom mjestu, a usto vodi
• nacionalne zdravstvene registre i druge baze podataka u zdravstvu.

U ovom smislu HZJZ prikuplja podatke iz cjelokupnog zdravstvenog sustava, odnosno ustanova u javnom i privatnom vlasništvu.

U posljednjih nekoliko godina HZJZ je unaprijedio način prikupljanja velikog dijela podataka te se gotovo u potpunosti prešlo na elektronički način prikupljanja podataka, čime je poboljšana kvaliteta podataka, ali i otvorena veća mogućnost korištenja tih podataka.

Sekundarna uporaba zdravstvenih podataka podrazumijeva upotrebu podataka nastalih i prikupljenih u postupku pružanja zdravstvene zaštite i izravne skrbi o pacijentu, a u svrhu poboljšanja sigurnosti i ishoda liječenja, mjerenja i kontrole kvalitete, upravljanja poslovanjem i optimizacije resursa, poboljšanja javnog zdravlja, donošenja odluka, istraživanja i razvoja itd.

U Hrvatskoj je zakonodavni okvir za sekundarnu uporabu zdravstvenih podataka postavljen stupanjem na snagu Zakona o podacima i informacijama u zdravstvu (NN 14/19) u 2019. godini.

Jedan od primjera sekundarne uporabe zdravstvenih podataka u HZJZ je korištenje podataka Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava Republike Hrvatske (CEZIH). CEZIH je središnji sustav pohrane zdravstvenih podataka i informacija za njihovu standardiziranu obradu na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene zaštite i dio je zdravstvene informacijske infrastrukture Republike Hrvatske te sadrži niz funkcionalnosti s mnoštvom zdravstvenih podataka. HZJZ podatke iz CEZIH analizira od 2015. godine, a CEZIH se kao službeni izvor podataka za djelatnosti obiteljske medicine, zdravstvene zaštite predškolske djece, zdravstvene zaštite žena i dentalne zdravstvene zaštite uvodi u Godišnji provedbeni plan statističkih aktivnosti Republike Hrvatske za 2020. godinu. Osim navedenih djelatnosti, HZJZ koristi i razne druge podatke iz CEZIH, a u planu je uvođenje CEZIH kao izvora podataka i za druge djelatnosti (primjerice specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu).

Prilikom liječenja i pružanja skrbi u bolničkom zdravstvenom sustavu također nastaju zdravstveni podaci koji se primarno koriste u svrhe liječenja tog pojedinca. Na temelju individualnih podataka, prilikom otpusta pacijenta, kreira se i zapis koji se dostavlja u HZJZ (baza hospitalizacija) za potrebe službene javnozdravstvene statistike. Prikupljeni zdravstveni podaci koriste se i u svrhu:

• mjerenja kvalitete zdravstvene zaštite i
• učinkovitosti zdravstvenog sustava,
• praćenja ishoda,
• donošenja odluka na svim razinama zdravstvenog sustava,
• za zdravstvena i medicinska istraživanja te
• druge sekundarne svrhe.

Prikupljanje podataka putem individualnih zapisa nastalih u procesu liječenja i pružanja skrbi u bolničkom zdravstvenom sustavu omogućuje povezivanje s podacima iz drugih baza i registara te utvrđivanje pojavnosti određenih stanja i bolesti (incidencija i prevalencija).

U ovom smislu značajan primjer sekundarne upotrebe podataka prikupljenih u bolničkom zdravstvenom sustavu u svrhe službene statistike predstavlja korištenje podataka iz baze hospitalizacija za dopunu službene evidencije pobačaja u Republici Hrvatskoj. Naime, sukladno Godišnjem provedbenom planu statističkih aktivnosti, koji svake statističke godine usvaja Hrvatski sabor, sve zdravstvene ustanove s ginekološko-opstetričkom djelatnošću su dužne prijavljivati sve zabilježene slučajeve pobačaja (uključujući i komplikacije pobačaja) putem predviđenih obrazaca JZ-POB u Nacionalnom javnozdravstvenom informacijskom sustavu, kojim upravlja HZJZ. Međutim, zbog manjkavosti bolničkih informacijskih sustava putem kojih se podnose prijave, značajan broj pobačaja (do 30% godišnje) ostaje neprijavljen putem predviđenih obrazaca JZ-POB. Radi postizanja boljega obuhvata službene evidencije pobačaja, HZJZ od 2018. g. prilikom pripreme redovitih godišnjih izvješća o pobačajima uz obrasce JZ-POB koristi i obrasce JZ-BSO, odnosno obrasce prijave hospitalizacija u kojima je kao glavna ili sporedna dijagnoza navedena jedna od šifri unutar Međunarodne klasifikacije bolesti i srodnih zdravstvenih problema (MKB-10), koje se odnose na pobačaje (MKB-10: O00 - O08). Opisanom dopunom metodologije je postignut značajno bolji obuhvat evidencije pobačaja u bolničkim ustanovama Republike Hrvatske što u vrlo velikoj mjeri doprinosi i vjerodostojnosti službene statistike o pobačajima, o kojoj HZJZ izvještava i različite međunarodne organizacije (Eurostat, Svjetska zdravstvena organizacija itd.).

U HZJZ postoje baze zdravstvenih podataka i registri, donesen je zakonski okvir te su postavljene osnove za sekundarnu upotrebu podataka. Kako bi se ojačao potencijal sekundarne upotrebe podataka potrebno je kontinuirano podizati svijest stručnjaka, ali i građana o mogućnostima korištenja zdravstvenih podataka koji već postoje u sustavu.

Ivan Cerovečki, Sandra Mihel, Pero Ivanko, Željka Draušnik