Ovo je najveća studija do sada koja istražuje spolne razlike u riziku od KVB-a u cijelom glikemijskom spektru. Otkriveni su uvjerljivi dokazi da za razinu šećera u krvi unutar 'normalnog' raspona, vrijedi pravilo „što niže to bolje“ u zaštiti od srčanih bolesti. U usporedbi s ljudima s normalnom razinom glukoze u krvi, oni s nižom razinom glukoze od normalne bili su izloženi 10% manjem riziku od razvoja bilo kojeg oblika bolesti srca.

Nakon što se uzme u obzir dob, apsolutna stopa KV događaja bila je viša među muškarcima nego među ženama (16,9 naspram 9,1 događaja na 1000 osoba/godina); međutim, relativni rizik bio je veći među ženama nego među muškarcima.

U usporedbi s muškarcima, žene su imale veću vjerojatnost da će imati pretilost (63% naspram 53%) i manje je vjerojatno da će koristiti antihipertenzivne lijekove (64% naspram 69%) ili statine (71% naspram 75%).

Muškarci i žene s dijagnosticiranim dijabetesom i dalje su izloženi povećanom riziku od tri vrste srčanih bolesti - bolesti koronarnih arterija, moždanog udara i zatajenja srca.

Međutim, ukupni kolesterol, obiteljska anamneza o postojanju kardiovaskularnih bolesti, procijenjena brzina glomerularne filtracije i C-reaktivni protein imali su relativno mali utjecaj na objašnjenje rizika od srčanih bolesti povezanih sa šećerom u krvi. Potvrđeno je da prekomjerna tjelesna težina može dovesti do viših razina šećera u krvi, kao i do visokog krvnog tlaka, a to su čimbenici koji doprinose većem riziku od srčanog i moždanog udara.

Istraživači su uključili muškarce i žene u dobi od 40 do 69 godina između 2006. i 2010. koji su živjeli u Engleskoj, Škotskoj i Walesu. Nakon isključivanja osoba s dijabetesom tipa 1 ili onih čiji podaci o HbA1c nedostaju, u studiju je uključeno 427 435 osoba (46% muškaraca).

Sudionici su klasificirani kao oni s niskonormalnim HbA1c (<35 mmol/mol ili <5,5%), normalnim HbA1c (35-41 mmol/mol ili 5,5% do 5,9%), predijabetesom (42-47 mmol/mol ili 6,0% do 6,4%), nedijagnosticiran dijabetes (≥48 mmol/mol ili ≥6,5%) ili dijagnosticiran dijabetes tipa 2 (povijest bolesti i primanje lijekova za snižavanje glukoze).

Istraživači su odredili učestalost šest KV ishoda tijekom srednjeg praćenja od 11,8 godina: bolest koronarnih arterija, fibrilaciju atrija, duboku vensku trombozu, plućnu emboliju, moždani udar i zatajenje srca.

Tijekom praćenja bilo je 51 288 KV događaja. Nakon prilagodbe prema dobi, u usporedbi s normalnim HbA1c, predijabetes ili nedijagnosticirani dijabetes bili su povezani s povećanim rizikom od KVB-a za žene i muškarce (omjer rizika [HR], 1,30 – 1,47). Među osobama s dijagnosticiranim dijabetesom tipa 2, dobno prilagođen rizik od KVB-a bio je veći za žene (HR 2,00) nego za muškarce (HR 1,55). Nakon daljnje prilagodbe za kliničke čimbenike i čimbenike načina života, osobito pretilost i upotrebu antihipertenziva ili statina, rizik od KVB se smanjio i postao sličan među muškarcima i ženama. Potpuno prilagođeni HR za KVB bio je 1,17 za žene i 1,06 za muškarce s dijagnosticiranim dijabetesom. U usporedbi s normalnim A1c, žene i muškarci s niskonormalnim HbA1c bili su pod smanjenim rizikom od KVB (HR, 0,86 za oboje).