Spolne razlike u Sjögrenovu sindromu
21.07.2023.
Sjögrenov sindrom (SS) kronična je, polako napredujuća autoimuna bolest koju karakterizira limfocitna infiltracija egzokrinih žlijezda što rezultira suhoćom usta (kserostomijom) i suhim očima (kseroftalmijom). Sindrom ima jedinstvene kliničke značajke, od organske autoimune egzokrinopatije do sistemske bolesti. Mogu biti zahvaćena pluća, bubrezi, štitnjača, mišići, srce, živčani sustav i koža te su prisutni simptomi umora, depresije, kognitivnih poremećaja, boli i blagog artritisa.
Cilj istraživanja: Cilj istraživanja bio je ispitati razlike u kliničkim manifestacijama i komorbiditetima između muškaraca i žena oboljelih od Sjögrenova sindroma (SS) liječenih u KBC-u Split.
Materijali i metode: Podatci su prikupljeni iz ambulanta, stacionara i dnevne bolnice Zavoda za reumatologiju i kliničku imunologiju Klinike za unutarnje bolesti KBC-a Split. Iz arhive medicinske dokumentacije prikupljena su demografska obilježja te popratne kliničke manifestacije i komorbiditeti. U statističkoj analizi korišten je paket SPSS 20 for Windows (IBM, New York, SAD), χ2 test, Fisherov test, Fisher-Freeman-Haltonov test, univarijantna logistička regresija, Firth univarijantna logistička regresija i multivarijantna logistička regresija.
Rezultati: Istraživanje je obuhvatilo 317 ispitanika s dijagnozom SS-a: 17 (5,4%) muškaraca i 300 (94,6%) žena. Medijan životne dobi ispitanika iznosio je 64 godine (min-maks: 19 – 89 god., Q1-Q3: 54 – 72 god.). Dobili smo statistički značajno veće izglede za nastanak plućnih bolesti, vaskulitisa i limfoma u muškaraca te statistički značajno veće izglede za pojavnost hipotireoze u žena. Fisher-Freeman-Haltonovim testom dokazali smo statistički značajnu povezanost mlađe dobne skupine s trombocitopenijom i antifosfolipidnim sindromom (APS). Multivarijantnom logističkom regresijom u kojoj smo kao nezavisne varijable uzeli dob i spol, potvrdili smo povezanost primarnog SS-a (pSS) s muškim spolom i mlađom dobnom skupinom.
Zaključci: Istraživanje je pokazalo da je u muškaraca sa SS-om bila veća pojavnost limfoma, vaskulitisa i zahvaćenosti pluća, dok je u žena bila veća učestalost hipotireoze. Trombocitopenija i APS češće su se javljali u bolesnika mlađe životne dobi. Nasuprot tomu, kardiovaskularne bolesti, hipertenzija, šećerna bolest, dislipidemija, osteoporoza, reumatoidni artritis (RA ), sistemska skleroza (SSc) i sekundarni SS (sSS) karakteristično su bili češći u bolesnika starije životne dobi. Unatoč činjenici da su muškarci manje skloni razvoju pSS-a, ovo istraživanje pokazuje da muškarci imaju veći izgled za ozbiljniji oblik bolesti naspram žena. Ipak, za preciznije zaključke potrebno bi bilo obuhvatiti širu populaciju i pratiti je tijekom duljeg razdoblja.
