Proteklih godina nekoliko istraživanja pokazalo je kako djeca rođena carskim rezom imaju veću vjerojatnost razvoja nutritivnih alergija. No, ni u jednom od provedenih istraživanja djeca nisu bila testirana provokacijskim testovima koji su uključivali izlaganje alergenima, što se smatra zlatnim standardom u postavljanju dijagnoze nutritivne alergije. Australski istraživači stoga su odlučili ispitati povezanost načina poroda i učestalosti alergije u studiji koja je uključivala 5 276 dojenčadi podvrgnute testiranju kožnim i provokacijskim testovima. Od ukupnog broja sudionika, podaci o načinu poroda prikupljeni su za njih 2 045, od kojih je 30 % bilo rođeno carskim rezom, dok ih je 13 % imalo nutritivnu alergiju.

U usporedbi s vaginalnim porodom, porod carskim rezom nije bio povezan s povećanim rizikom za nutritivnu alergiju (prilagođeni omjer vjerojatnosti [aOR] 0,95 uz 95 % interval pouzdanosti [CI] 0,7 - 1,3). Rizik nije bio povećan ni kada se u obzir uzelo je li carski rez proveden prije (aOR 0,83 uz 95 % CI 0,55 - 1,23) ili nakon što je nastupio porod (aOR 1,13 uz 95 % CI 0,75 - 1,72). U usporedbi s vaginalnim porodom, povećan rizik za nutritivne alergije nije utvrđen niti u djece rođene hitnim (aOR 1,05 uz 95% CI 0,71 - 1,55 ) odnosno elektivnim carskim rezom (aOR 0,86 uz 95% CI 0,56-1,31). Naposljetku, na povezanost načina poroda i razvoja nutritivne alergije nisu utjecali ni drugi čimbenici poput dojenja, alergije majke, starijeg brata, sestre ili pak psa u kućanstvu. Autori istraživanja pojasnili su kako imunosni sustav djeteta u prvim mjesecima života doživljava ogromne promjene pri čemu izlaganje bakterijama tijekom prolaza kroz porodni kanal utječe na sastav njihova mikrobima i sam razvoj imunosnog sustava. No, zaključili su kako rezultati njihova istraživanja pokazuju da manja izloženosti bakterijama tijekom carskog reza ipak nema važnu ulogu u razvoju nutritivnih alergija.

Lovro Lamot