x
x

Profilaktička antikoagulanta terapija u hospitaliziranih zbog COVID-19

  mag. sc. Lana Augustinčić, dr. med.

  04.03.2021.

Većina oboljelih od COVID-19 ima blagi oblik bolesti, međutim nakon 5 do 10 dana kod značajne manjine može se razviti upala pluća koja zahtjeva hospitalizaciju zbog hipoksije. Ova skupina ima značajno protrombotičko ili prokoagulantno stanje i visok stupanj hospitalizacije zbog venske tromboembolije.

Profilaktička antikoagulanta terapija u hospitaliziranih zbog COVID-19

Rano u pandemiji, duboka venska tromboza i visoki stupanj okluzivnih promjena na CT-u pulmonalnog angiograma su viđeni u najmanje 70% pacijenata s teškim COVID-19, puno pacijenata sa segmentalnim i subsegmentalnim promjenama, vjerojatno zbog in situ tromboze (imunotromboze) koja se javlja u svim oblicima akutnog respiratornog distres sindroma, ali češće uz COVID-19.

Randomizirane kontrolirane studije pokazuju da tromboprofilaksa heparinom niske molekularne mase (LMWH) smanjuje rizik razvoja venske tromboembolije za otprilike 50% u kritičnih pacijenata. Rizični faktori koji kvalificiraju pacijente za tromboprofilaksu su smanjena pokretljivost, akutna infektivna bolest, kao što je pneumonija, i prijem u jedinicu intenzivnog liječenja. Dakle, pacijenti primljeni u bolnicu zbog COVID-19 bi automatski trebali dobiti tromboprofilaksu. U jednoj ranoj maloj opservacijskoj studiji heparin je popravio ishod bolesti što je potaknulo puno jedinica intenzivnog liječenja da koriste heparin za COVID-19 pacijente. Neki kliničari su povisili preporučenu dozu od 5000 IU LMWH na 5000 IU dva puta dnevno do terapeutske razine 200 IU/kg. Nacionalno i međunarodno mišljenje nije konzistentno. Studija Rentscha i suradnika potvrdila je da je tromboprofilaksa povezana sa smanjenim mortalitetom hospitaliziranih COVID-19 pacijenata.

Sigurnosni monitoring je zaustavio studije sa srednje teškim i teškim bolesnicima zbog povišene smrtnosti. Nije bilo razlike u D dimer testovima među grupama. Oni na umjerenoj antikoagulantnoj terapiji su imali veće šanse preživljenja nego kontrolne skupine i manju potrebu za potporu kisikom. Krvarenje je bilo učestalije u ispitivanoj skupini (0,9 vs. 1,6).

Krvarenje u ispitivanoj skupini je bilo 1,6% u usporedbi s 0,8% u kontrolnoj skupini.

Rizik za venoznu tromboermboliju za hospitalizirane pacijente je najviši prvih 90 dana nakon otpusta iz bolnice. Nedavne retrospektivne studije podupiru post-otpusnu sigurnost, ali su potrebne dodatne randomizirane studije koje će formalno procijeniti rizike vezane za tromboprofilaksu.