x
x

O postu - nekada i sada

  Prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender, dipl. ing.

  25.02.2020.

Od pamtivijeka, u mnogim civilizacijama i religijama (kršćanstvu, islamu, budizmu, judaizmu, hinduizmu i mnogim afričkim religijama), gladovanje je poznato kao jedno od “sredstava” pročišćenja – fizičkog, psihičkog, spiritualnog.

O postu - nekada i sada
Model isprekidanog posta prehrana je koja ima uporište u modernoj znanosti, a podrazumijeva ograničeno vrijeme unosa hrane tijekom dana i duži prekonoćni post. Ovakve dijete uključuju ponavljajuća razdoblja s malim ili nikakvim unosom energije (npr. 16–48 h), s intervenirajućim razdobljima unosa hrane po volji.

U Starom Egiptu postojala je primjena tzv. „terapijskog gladovanja“ koje je bilo provođeno kroz dulji period, u svrhu jačanja organizma. I Hipokrat je, kao „otac medicine“, vjerovao kako je gladovanje odličan način za pročišćavanje organizma i odmaranje probavnog sustava, kojeg je smatrao gotovo najvažnijim organskim sustavom. Tijekom 19. stoljeća gladovanje je bilo prilično popularno kao terapija, odnosno način detoksikacije organizma.

U današnje vrijeme popularnost posta ogleda se u sve modernijoj dijeti poznatoj kao isprekidani ili povremeni post (engl. intermittent fasting, IMF ili time-restricted feeding, TRF). Model isprekidanog posta prehrana je koja ima uporište u modernoj znanosti, a podrazumijeva ograničeno vrijeme unosa hrane tijekom dana i duži prekonoćni post. Ovakve dijete uključuju ponavljajuća razdoblja s malim ili nikakvim unosom energije (npr. 16–48 h), s intervenirajućim razdobljima unosa hrane po volji.

Studije na glodavcima pokazale su kako strategije poput povremenog posta (engl. Intermittent Fasting, IMF) i vremenski ograničene prehrane (engl. Time-Restricted Feeding, TRF), odnosno ograničavanja dnevnog razdoblja unosa hrane na 8–10 h ili manje u većini dana u tjednu, imaju blagotvoran učinak na sastav tijela, potrošnju energije i oksidaciju supstrata.

Istraživanja provedena na životinjama i manji broj istraživanja na ljudima pokazala su kako takav način prehrane povoljno utječe na osjetljivost na inzulin, funkciju beta-stanica gušterače koje proizvode inzulin kao i krvni tlak, oksidativni stres i apetit. Čak i minimalne promjene u ritmu hranjenja – primjerice unos hrane tijekom 11 sati i gladovanje tijekom 13 sati u danu - mogu polučiti pozitivne promjene. Pretpostavka ovog pristupa je kako pojedinci tijekom razdoblja jela ne nadoknade u potpunosti energetski deficit postignut duljim razdobljem posta između obroka. Nadalje, tih se režima pojedinac može lakše pridržavati tijekom vremena, u usporedbi s metodom kontinuiranog ograničenja energije. Iako sve ove postavke zvuče privlačno, potrebno je provesti još kvalitetnih kliničkih istraživanja na ljudima kako bismo sa sigurnošću mogli potkrijepiti blagotvornost ovih modela prehrane za ljude. 

Što se događa u tijelu kada gladujemo?

Nakon razdoblja produljenog gladovanja može doći do opasnih poremećaja fosfata i elektrolita u serumu što može izazvati opasne metaboličke poremećaje (pa čak i smrt) ako se ponovno hranjenje započne naglo i obilno.

U stanju gladovanja naše se tijelo adaptira na nizak unos energije i aktivira alternativne metaboličke puteve. U stanju gladovanja katabolički hormoni pojačavaju proizvodnju glukoze u jetri i smanjuju iskorištavanje glukoze u skeletnim mišićima i masnom tkivu. Promjene u tijelu ovise o tome koliko dugo gladovanje traje i radi li se o potpunom gladovanju ili se unosi minimalna količina određene hrane (npr. povrtni i voćni sokovi).

Na početku gladovanja, kao i kod produžene tjelesne aktivnosti, tijelo prvo troši zalihe glikogena - osnovnog tjelesnog ugljikohidrata koji se nalazi u jetri i mišićima. U nedostatku hrane koja bi poticala stvaranje zaliha glikogena, proteina i masti, tijelo počinje razgrađivati vlastito tkivo. No, organizam to čini tako da prvo razgrađuje nepotrebne masne naslage, a tek kasnije poseže za mišićnim tkivom.

Najpoznatiji eksperiment „Minnesota Starvation Experiment“ (iz 1944. godine) je imao za cilj otkriti najbolji način rehabilitacije izgladnjelih žrtava rata. Muškarci koji nisu htjeli u rat s oružjem, sudjelovali su u eksperimentu gdje su tijekom 6 mjeseci gladovanjem i radom izgubili 25 % tjelesne mase.

Nedvojbeno je dokazano da prehrana ima golem utjecaj na brojne fiziološke parametre (krvni tlak, razina kolesterola u krvi, rad srca i dr.). Također, pokazalo se da nakon razdoblja produljenog gladovanja može doći do opasnih poremećaja fosfata i elektrolita u serumu što može izazvati opasne metaboličke poremećaje (pa čak i smrt) ako se ponovno hranjenje započne naglo i obilno. 

Kada nije uputno postiti?

Postoji i nekoliko stanja u kojima je zdravo gladovanje kontraindicirano, a to su: djeca u rastu i razvoju, trudnice i dojilje, pacijenti s uznapredovalim karcinomom, dijabetesom, tuberkulozom i ozbiljnim kardiovaskularnim bolestima, te osobe s hipoglikemijskim krizama.

Može li post produljiti životni vijek?

Umjerenost u jelu i piću u poodmakloj životnoj dobi zasigurno je dobar ulog u zdravlje i dug život.

Istraživanja provedena na životinjama pokazala su da sniženje energetskog unosa usporava proces starenja i produljuje životni vijek. Smanjenje energetskog unosa u ljudi uzrokuje slične adaptacijske metaboličke procese koji se opažaju na pokusnim životinjama (miševima, majmunima): smanjuju se metabolički, hormonski, upalni rizični čimbenici za nastanak dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti, a moguće i malignih bolesti. Ipak, na pitanje može li ograničenje unosa kalorija produljiti životni vijek ili produljiti očekivano trajanje života u osoba normalne tjelesne mase, za sada se ne može odgovoriti. No umjerenost u jelu i piću u poodmakloj životnoj dobi zasigurno je dobar ulog u zdravlje i dug život.

Izvor: www.vitamini.hr

OGLASI
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
Ibuxin RapidGastalZipantola PROTECT
OGLAS
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
Maxirino
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: