x

SPECIJALIZACIJE

x

Suicidi u Hrvatskoj

  10.09.2017.

Izvršena samoubojstva jedan su od vodećih uzroka smrti od ozljeda u Hrvatskoj.

Suicidi u Hrvatskoj

Kroz godine se bilježe oscilacije u broju izvršenih samoubojstava kao i u broju izvršenih samoubojstava prema broju stanovnika (stopa/100.000). Od 1999. godine je prisutan trend pada samoubojstava. U 1985. godini je počinjeno 1.050 samoubojstava (stopa 21,5/100.000). Podjednak, a ujedno i najveći broj samoubojstava je registriran 1987. i 1992. godine (1.153 slučajeva, stopa 24,1/100.000 i 1.156 slučajeva, stopa 24,2/100.000). Najmanje izvršenih samoubojstava registrirano je 1995. godine (930 slučajeva, stopa 19,4) te u razdoblju 2000.-2016. godine (926 slučajeva, stopa 20,9 2000. godine; 683 slučajeva, stopa 16,4/100.000 2016. godine). S obzirom na spol se omjer samoubojstava muškaraca i žena kretao u rasponu od 2,2 do 3,7:1.

Dobno-standardizirane stope smrtnosti zbog samoubojstava u Hrvatskoj za sve dobi i dob do 64 godine pokazuju oscilacije do 1997. godine, a od 1998. godine je prisutan kontinuirani pad stope (2014. godine stopa 14,0/100.000 za svu dob i 12,3/100.000 za dob do 64 godine). Za dob od 65 i više godina je stopa, uz izrazitije oscilacije, također u znatnom opadanju od 1998. godine (2014. godine stopa 28,0/100.000). Među županijama Hrvatske su prisutne razlike u dobno-standardiziranim stopama. Županije primorskog dijela Hrvatske bilježe niže stope izvršenih samoubojstava od pojedinih županija kontinentalnog dijela.

Stope smrtnosti zbog samoubojstava rastu s dobi. Također, prema dobi postoje razlike u trendovima kretanja stopa samoubojstava. Za dob do 14 godina stopa ne prelazi 1 slučaj na 100.000. U 2016. godini nije zabilježen niti jedan slučaj samoubojstva u toj dobi. U pojedinim godinama je u Hrvatskoj, kao i u mnogim zemljama, bio zabilježen porast stope samoubojstava u dobi 15-19 godina, od 2000. godine nadalje bilježi se pad stope (2016. g. stopa 6,5). Za dob 20-49 godina stopa je do 2000. godine blaže oscilirala, a otada je u padu (2016. g. stopa 12,8), a za dob 50-64 godine je stopa oscilirala do 2005. godine, otkada ima trend pada (2016. g. stopa 21,9). Za dob 65 i više godina stopa do 2000. godine izrazitije oscilira, a nadalje je prisutan pad stope (2016. g. stopa 32,3).

Najčešći je način izvršenja samoubojstava u oba spola vješanje. U ratnim i poratnim godinama je znatno porastao broj samoubojstava vatrenim oružjem, posebice u muškaraca. Iako je posljednjih godina broj samoubojstava vatrenim oružjem u padu, još uvijek je udio ovog načina počinjenja znatan te je 2016. godine iznosio 17,1% u ukupnom broju samoubojstava.

U odnosu na zemlje Europske unije Hrvatska bilježi za svu dob ukupno i dob do 64 godine više stope smrtnosti zbog samoubojstava od prosjeka stopa za zemlje članice EU-a prije svibnja 2004. te podjednake prosjeku stopa za zemlje članice EU-a od svibnja 2004. Za dob 65 i više godina Hrvatska bilježi više stope od prosjeka stopa za zemlje članice EU-a prije i poslije svibnja 2004.

Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, www.hzjz.hr

OGLASI
BisolexMaxirinoIbuxin Rapid
OGLAS
Maxflu
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: