x
x

Cardiologia Croatica i primjena naprednih informatičkih tehnologija

  Prof. prim. dr. sc. Mario Ivanuša, dr. med. specijalist kardiolog

  17.09.2014.

Napredne informatičke tehnologije primjenom mrežnih alata mogu unaprijediti elektroničko izdanje časopisa i omogućiti bolju dostupnost i utjecaj objavljenih članaka. U članku se opisuju sustavi jedinstvenoga brojčanog obilježavanja članaka, proširljivoga jezika za označavanje, jedinstvenoga mrežnog identiteta autora te sustav QR kodova. Sve te sustave primjenjivat će i časopis Cardiologia Croatica, s ciljem većeg znanstvenog utjecaja i daljnjeg uključenja u međunarodne citatne baze.

Cardiologia Croatica i primjena naprednih informatičkih tehnologija

Znanstveni utjecaj autora i časopisa

U kojem uopće časopisu objaviti rad? Za odgovor na ovo pitanje važna su saznanja o učestalosti izlaženja, jeziku publikacije, recenzijskom postupku, vizualnoj prepoznatljivosti tiskane i mrežne inačice, a pitanje svih pitanja ostaju indikatori vrednovanja časopisa.

Nedavno analizirani podatci o hrvatskoj znanstvenoj produktivnosti u međunarodno relevantnim časopisima iz područja nefrologije i kardiologije u SCImago Journal & Country Rank podatkovnoj bazi ukazali su na nisku zastupljenost hrvatskih članaka u akademskom okruže-nju (1), slično produktivnosti čitave hrvatske znanosti (2,3). Pisanje i objava članaka u znanstvenim časopisima ili časopisima za popularizaciju znanosti i dalje predstavlja veliki izazov u Hrvatskoj. U kojem uopće časopisu objaviti rad? Za odgovor na ovo pitanje važna su saznanja o učestalosti izlaženja, jeziku publikacije, recenzijskom postupku, vizualnoj prepoznatljivosti tiskane i mrežne inačice, a pitanje svih pitanja ostaju indikatori vrednovanja časopisa. Nije više dostatno da je časopis međunarodno indeksiran, značajna je prisutnost u važnim citatnim bazama te što viši čimbenik utjecaja časopisa, pokazatelj koji se vrednuje još od 1950. godine. Broj i kvaliteta časopisa bitne su autorima za akademsko napredovanje i pri donošenju odluke o domaćim ili inozemnim potporama. No, ne smijemo zaboraviti činjenicu da (brojčani) čimbenik odjeka nije mjerilo kvalitete pojedinog članka, nego časopisa. Istina, viši čimbenik odjeka časopisa svakako je povezan i s većom vjerojatnosti citiranja samog članka.

Novije scijentometrijske tehnike

H-indeks nam govori o konstantnosti citiranja radova, a definira se kao omjer broja radova i broja citata koji je jednak ili viši od broja radova. Usporedba vrijednosti h-indeksa između pojedinih autora ima smisla samo kod znanstvenika koji djeluju u srodnom području.

Novije scijentometrijske tehnike ipak objektivnije vrednuju znanstveni utjecaj pojedinog autora. Kod izračuna novijeg scijentometrijskog pokazatelja - Hirschovog indeksa (h-indeks) potrebno je najprije odabrati željenu citatnu bazu, jer to značajno utječe na rezultat. Nije svejedno koriste li se podatci iz citatne baze Google Scholar, Scopus ili pak Web of Science. H-indeks nam govori o konstantnosti citiranja radova, a definira se kao omjer broja radova i broja citata koji je jednak ili viši od broja radova. Usporedba vrijednosti h-indeksa između pojedinih autora ima smisla samo kod znanstvenika koji djeluju u srodnom području. Rezultati h-indeksa favoriziraju one koji se duže vremena bave istraživačkim radom, jer su njihovi radovi imali više vremena biti citirani (4-7).

Altmetrika

Uporabom mrežnih alata danas se prikazuje koliko puta je neki članak bio pogledan, učitan, citiran, ponovno korišten/prilagođen, dijeljen, označen/pohranjen, komentiran, primijenjen i dr.

Utjecaj objavljenoga članka danas se vrednuje i naprednim informatičkim tehnologijama koje koristi područje altmetrike. Uporabom mrežnih alata danas se prikazuje koliko puta je neki članak bio pogledan, učitan, citiran, ponovno korišten/prilagođen, dijeljen, označen/pohranjen, komentiran, primijenjen i dr. (8). Početkom 2014. godine tvrtka EBSCO Information Services objavila je informaciju o kupnji tvrtke Plum Analytics, programera PlumX alata koji istraživačima i ustanovama omogućuje potpuniju sliku o objavljenim publikacijama (9). Stoga je za očekivati da ćemo i putem spomenute indeksne baze uskoro dobiti više informacija o uporabi članaka časopisa Cardologia Croatica, koji su u toj bazi zastupljeni od broja ožujak-travanj 2011. godine (10 )

Cardiologia Croatica dobila je suizdavača

U digitalnom dobu, kada Internet i engleski jezik dominiraju, sve je teže nalaziti pravu ravnotežu za objavu članka u malim nacionalnim časopisima (11,12) poput časopisa Cardiologia Croatica. S jedne strane nakladniku i izdavaču (Hrvatsko kardiološko društvo) značajan je doprinos edukativnih sadržaja i informacija važnih za članove i pretplatnike, a s druge strane potencijalnim autorima se čine od presudnog značenja znanstveni sadržaj i indikatori vrednovanja časopisa.

U vrijeme značajnih svakodnevnih opterećenja na radnom mjestu postavlja se i pitanje koji to urednik ili urednički odbor dvojezičnoga časopisa, koji izlazi dvomjesečno, ima dovoljno vremena za obradu članaka koja uključuje:

• provjeru općih uvjeta primljenih rukopisa prema normama iz smjernica za autore

• vođenje postupka kritičke procjene vrijednosti rukopisa s ciljem procjene znanstvene novosti, uvjerljivosti te kvalitete (ovisno o kategoriji članka “in-house” ili dvostruko slijepa recenzija)

• poslove lingvističkog lektoriranja i korekture

• kontrolu finalnog oblika tiskanog izdanja časopisa

• izradu i objavu mrežne inačice časopisa

• unos pojedinačnih članaka u indeksne baze ili digitalne repozitorije.

Stoga se kao potreba nametnulo cjelovito obavljanje tehničkog uređivanja, da bi se urednik i članovi uredničkog odbora mogli više baviti kvalitetom (uključuje i strategiju uslužnosti autorima) te promocijom časopisa (13,14). Razmišljajući na takav način, donijeli smo odluku da od ovog broja Cardiologia Croatica dobije suizdavača. Odlučili smo se za specijaliziranu nakladničku kuću Medicinska naklada, koja svojim dugogodišnjim iskustvom u produkciji medicinskih udžbenika, knjiga i časopisa garantira novu kvalitetu. Kao prvi korak sada smo napravili minimalne promjene izgleda unutrašnjosti časopisa i pritom zadržali dvojezične stupce na hrvatskom i engleskom jeziku i nedavno postavljeni vizualni identitet naslovnice. Neke promjene slijedit će i u narednim brojevima – međunarodni urednički odbor, promjena učestalosti izdavanja, uz napredniju tehničku pripremu časopisa koja je nužna za novo vrednovanje i prepoznatljivost časopisa, a uključuje sustave DOI, XML, ORCID, QR kodova i neke druge.

Digital Object Identifier (DOI)

DOI predstavlja alfanumerički niz koji identificira stalnu poveznicu na cjeloviti digitalni sadržaj (časopis, članak, sažetak, disertaciju i sl.) na Internetu. Stalnim identifikatorom učinkovito se rješava i problem promjene lokacije na digitalnoj mreži.

S obzirom na to da se sve više oslanjamo na Internet kao centralno mjesto za pristup informacijama, odavno se javila potreba jednoznačnog povezivanja resursa u digitalnom obliku s jednoznačnim brojevima. DOI (akronim od engl. Digital Object Identifier) predstavlja sustav jedinstvenoga brojčanog obilježavanja elektroničkih dokumenata i njihovih dijelova, koji je 1996. godine razvila Američka udruga nakladnika. Nastao je zbog potrebe nakladnika i autora da imaju uvid u korištenje svojega intelektualnog vlasništva i ostvarivanje autorskih prava. Slično crtičnom identifikatoru (barkodu) DOI predstavlja alfanumerički niz koji identificira stalnu poveznicu na cjeloviti digitalni sadržaj (časopis, članak, sažetak, disertaciju i sl.) na Internetu. Stalnim identifikatorom učinkovito se rješava i problem promjene lokacije na digitalnoj mreži (15-17).

Akademski časopisi iz područja medicine uobičajeno koriste usluge agencije CrossRef, osnovane 2000. godine. Prema objavljenim podatcima, usluge koristi trenutno više od 4000 izdavača, a više od 68 milijuna CrossRef DOI identifikatora označava članke, poglavlja knjiga, disertacija, tehnička izvješća i sl. Za korištenje usluga potrebno je platiti godišnju pretplatu te iznos za pojedinačni članak (17,18). CrossRef DOI identifikator sastoji se od jedinstvenog znakovnog niza koji se sastoji od prefiksa i sufiksa. Primjerice, u slučaju identifikatora 10.6087/kcse.2014.1.13 oznaka prefiksa je 10.6087 i ona identificira izdavača, dok je kcse.2014.1.13 fleksibilna, neosjetljiva na veličinu slova oznaka sufiksa koja je izdavač

dodijelio pojedinačnom članku. DOI se najčešće prikazuje kao poveznica, npr. http://dx.doi.org/10.6087/kcse.2014.1.13.

Pored CrossRef DOI nove primjene servisa CrossRef uključuju i već prihvaćene Cited-by Linking, CrossMark, CrossCheck i FundRef (17).

eXtensible Markup Language (XML)

Obrada gotovih XML dokumenata uključuje prikaz XML-a, pronalaženje podataka unutar dokumenta, dodavanje novih elemenata i atributa i provjeru valjanosti validatorom, odnosno procesorom.

Proširljivi jezik za označavanje ili XML (od engl. eXtensible Markup Language) predstavlja standardizirani i međunarodno prihvaćeni jezik za strukturirano i precizno označavanje podataka (17,19).

Od 1996. godine XML je općeprihaćeni i rasprostranjeni standard za razmjenu podataka između različitih sustava, platformi, aplikacija i organizacija. Glavne su prednosti tog formata jednostavnost, fleksibilnost te čitljivost i čovjeku u običnom tekstualnom editoru i računalu. Važna karakteristika je da XML ne ovisi o hardveru i operacijskom sustavu, a zbog svega spomenutoga u širokoj je primjeni za razmjenu podataka među različitim aplikacijama. Glavni nedostatak je preopširna sintaksa, što može zamarati i zbunjivati osobu koja čita XML dokument.

XML pripada obitelji jezika za označavanje. Najpoznatiji iz te obitelji je HTML (engl. Hypertext Markup Language) – osnovni jezik za izradu mrežnih stranica. Postoji sličnost između XML-a i HTML-a jer oba jezika sadržavaju podatke okružene oznakama. U HTML-u oznake definiraju izgled i dojam podataka – položaj naslova, mjesto na kojemu započinje odlomak, itd. U XML-u oznake definiraju strukturu i značenje podataka – ono što podatci predstavljaju (19).

Pri stvaranju XML dokumenta treba koristiti dostupne alate i slijediti jasno definirana pravila. Prema XML standardu, na najnižoj se razini XML dokument sastoji od niza Unicode znakova. Unicode standard definira više načina kodiranja znakova i danas predstavlja najvažniji znakovni standard. Za zapisivanje znakova se uglavnom koristi više okteta, za razliku od ASCII kodiranja u kojemu se koristio samo jedan oktet. Unicode podržava sve grafeme najvažnijih svjetskih pisama, pa tako i hrvatske (č, ć, đ…). XML oznake su osjetljive na veličinu slova. U zaglavlju XML dokumenta navodi se oznaka DTD (Document Type Definition) ili u novije vrijeme XML Schema, tj. pravila o formatiranju koja omogućuju ispravnu interpretaciju. U sljedećoj liniji definiramo korijenski element, tj. oznaku unutar kojega se nalaze svi ostali elementi. Elementi započinju početnom oznakom, npr. <email>, a završavaju završnom oznakom, npr. </email>. Tako bi se adresa elektroničke pošte kardio@kardio.hr u tekstualnoj XML datoteci napisala <email>kardio@kardio.hr</email>. Osim elemenata, u XML dokumentima susrećemo i atribute koji pružaju dodatne informacije o svojstvima elemenata (17,19).

Obrada gotovih XML dokumenata uključuje prikaz XML-a, pronalaženje podataka unutar dokumenta, dodavanje novih elemenata i atributa i provjeru valjanosti validatorom, odnosno procesorom. Tako MEDLINE, najveća svjetska medicinska biblioteka, koristi Citation File Validator koji je dostupan na http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/citcheck/ .

Open Researcher and Contributor ID

Stvaranje akademskog digitalnog profila pojedinog autora neosjetljivog na promjenu prezimena, institucije ili zemlje stvaranja, jednostavno je i besplatno putem web-aplikacije na adresi http://orcid.org/.

Često nam se događa problem pri pretraživanju radova. Primjerice, ako želimo pronaći rad čiji je autor Ivan Horvat (najčešće ime i najčešće prezime u Hrvatskoj) i pritom u tražilicu PubMed (http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/) unesemo samo Horvat I – dobit ćemo popis indeksiranih članaka za autore I. Horvat, Ivan Horvat, Igor Horvat, Ivana Horvat, Irena Horvat i dr.

Problem povezivanja radova s pojedinim autorom rješava jedinstveni mrežni identitet. Do sada već postoji nekoliko takvih rješenja, a već nekoliko godina najbolje u citatnim bazama prihvaćeno nosi naziv ORCID (engl. Open Researcher and Contributor ID) (17,20). Stvaranje akademskog digitalnog profila pojedinog autora neosjetljivog na promjenu prezimena, institucije ili zemlje stvaranja, jednostavno je i besplatno putem web-aplikacije na adresi http://orcid.org/.

ORCID ID predstavlja URI (eng. Uniform Resource Identi¬fier), odnosno niz znakova koji služe identificiranje imena ili resursa na web-u, koji se uvijek sastoji od 16-znamenkastog nasumičnog broja. Radi se o brojevima između 0000-0001-5000-0007 i 0000-0003-5000-0001 koji su u skladu s ISO standardom (ISO 27729), odnosno međunarodnim standardnim identifikatorom imena (ISNI). Strukturu ORCID na web-stranicama čine http URL + 16 za autora jedinstvenih brojčanih oznaka – http://orcid.org/xxxx-xxxx-xxxx-xxxx (17).

Quick Response code

Kod se može pročitati s odgovarajućom aplikacijom na „pametnim“ telefonima ili ručnim skenerom, u bilo kojem položaju od 360 stupnjeva. Skenirani QR kod korisnika usmjerava na sadržaj koji kvadratići sadrže, obično (web) adresu.

Cardiologia Croatica koristi QR kodove (engl. Quick Response code) na svojim naslovnicama od siječnja 2012. godine. QR kodovi su dvodimenzionalni bar-kodovi, nastali još 1994. godine u Toyotinoj podružnici Denso za praćenje komponenti u procesu proizvodnje gdje se zahtijevalo pouzdano skeniranje na vrlo brzim proizvodnim linijama (17).

QR kod karakterizira veoma jednostavan i brz zapis podataka, ali i čitanja istih. Taj kod se može pročitati s odgovarajućom aplikacijom na „pametnim“ telefonima ili ručnim skenerom, u bilo kojem položaju od 360 stupnjeva. QR kod može sadržavati do 7089 znakova ili 4289 alfanumeričkih znakova. Kad aplikacija, najčešće putem kamere mobilnog uređaja nove generacije, skenira QR kod korisnik se usmjerava na sadržaj koji kvadratići sadrže, obično (web) adresu. QR kodovi mogu se koristiti i za povezivanje članaka s adresom autora, prebacivanje sadržaja s desktopa na mobitel i sl. S obzirom na imunost na oštećenja do 30%, razvijeni su i dizajnerski QR kodovi koji imaju zadatak zaintrigirati i privući korisnike, ali da pri tome ne izlaze iz osnovne ideje dizajna. Uzimajući u obzir da skeniranje QR koda vodi korisnika direktno da sadržaja, treba skenirati QR kodove samo od pouzdanih autora (17,21).

Zaključak

Većina časopisa, pored uobičajene tiskane inačice, ima i elektroničko izdanje koje značajno može pridonijeti boljoj dostupnosti i vidljivosti članaka te u konačnici češćem citiranju članaka i znanstvenom utjecaju pojedinog autora.

Primjena novih informatičkih tehnologija važna je i za časopis i za autore. Većina časopisa, pored uobičajene tiskane inačice, ima i elektroničko izdanje koje značajno može pridonijeti boljoj dostupnosti i vidljivosti članaka te u konačnici češćem citiranju članaka i znanstvenom utjecaju pojedinog autora. Napredne informatičke tehnologije u digitalnom izdavaštvu djeluju poput modernoga navigacijskoga sustava, one poboljšavaju upravljanje od zapisa referencije do cjelovitoga teksta i podataka o autoru te omogućuju oku ugodniji prikaz članka na zaslonu računala, tablet-uređaja ili „pametnoga“ telefona.

Literatura

1. Ivanuša M. Bibliografski pokazatelji hrvatskih radova iz područja nefrologije i kardiologije. HINEKA. 2013;13(26):35.

2. Podobnik B, Biljaković K. Scientific output of Croatian universities: comparison with neighbouring countries. INDECS. 2008;6(1):28-36.

3. Jokić M, Zauder K, Letina S. Croatian scholarly productivity 1991-2005 measured by journals indexed in Web of Science. Scientometrics. 2010;83(2):375-95.

4. Borić V. Indexation and/or citation of journals/articles/authors in the scientific validation system. Acta Stomatol Croat. 2010;44(3):138-41.

5. Trinajstić N. Kako vrednovati znanstvenike? Kem Ind. 2007;56(2):61-3.

6. Jokić M. H-index as a new scientometric indicator. Biochem Med (Zagreb). 2009;19(1):5-9.

7. Farhadi H, Salehi H, Md Yunus M, et al. Does it matter which citation tool is used to compare the h-index of a group of highly cited researchers? Aust J Basic & Appl Sci. 2013;7(4):198-202.

8. Stojanovski J. Bibliometrija i uloga knjižnica. www.hkdrustvo.hr/datoteke/1538 (29.6.2014).

9. Plum™ Analytics Becomes Part of EBSCO Information Services. http://www.ebscohost.com/newsroom/stories/plum-analytics-becomes-part-of-ebsco-information-services (29.6.2014).

10. Ivanuša M. Kardio list included in the international bibliographic database EBSCO. Cardiol Croat. 2011;6(3-4):34-5.

11. Alfonso F, Goncalves L, Pinto F, et al; on behalf of the Editors’ Network European Society of Cardiology Task Force. Fostering diffusion of scientific contents of National Society Cardiovascular Journals: the new ESC search engine. Cardiol Croat. 2013;8(10-11):356-66.

12. Salager-Meyer F. Writing and publishing in peripheral scholarly journals: How to enhance the global inf luence of multilingual scholars? Journal of English for Academic Purposes. 2014;13:78-82.

13. Marušić A. The role of journal editors as educators in professional and research communities. Cardiol Croat. 2010;5(1-2):5-7.

14. Murugesan R. Publishing a journal in English: tips forjournal editors who are non-native English speakers. Sci Ed. 2014;1(1):46-8.

15. DOI. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=15730 (29.6.2014).

16. Vičić Hudorović V. Nursing Journal - Introducing Digital Object Identifier (DOI) allows citation of every published article. SG/NJ. 2013;18:3-4.

17. Huh S. (Ed.). 12th EASE General Assembky and Conference Split. Application of advanced technology to scholarly journal publishing. Seoul: Korean Council of Science Editors, 2014. http://ease.jatsxml.org/ (29.6.2014).

18. Lammey R. CrossRef developments and initiatives: an update on services for the scholarly publishing community from CrossRef. Sci Ed. 2014;1(1):13-8.

19. Kirasić D. XML tehnologija i primjena u sustavima procesne informatike. Proceedings of the 28th International Convention MIPRO 2005. Kljaić, Josip; Baranović, Neven (Ed.). - Rijeka: Croatian Society for Information and Communciation Technology, Electronics and Microelectronics - MIPRO, 2005. 79-88. http://www.fer.unizg.hr/_download/repository/mipro_xml_tekst.pdf (29.6.2014).

20. Huh S. Application of new information technologies to scholarly journals: ORCID, CrossMark, and FundRef. J Korean Med Assoc. 2014;57(5):455-62.

21. QR kod. Tehnografija. http://tehnografija.net/web-kultura/qr-kod/ (29.6.2014).

OGLASI
Andol PROMaxirinoGastal
OGLAS
Gastal
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: