x
x

Sigurnost liječenja bolesnika u sustavu mentalnog zdravlja - 1.dio

  Slađana Štrkalj Ivezić

  24.06.2010.

Sigurnost bolesnika u sustavu mentalnog zdravlja ima svoje specifičnosti u odnosu na sigurnost bolesnika u drugim medicinskim specijalnostima, s obzirom na činjenicu da neki bolesnici koji boluju od mentalnih poremećaja mogu zbog prirode svoje bolesti ugroziti vlastitu sigurnost, sigurnost drugih ljudi, drugih bolesnika i osoblja.

Sigurnost liječenja bolesnika u sustavu mentalnog zdravlja - 1.dio

Ugrožavanje sigurnosti liječenja u sustavu mentalnog zdravlja trebalo bi definirati kao nepotrebnu štetu koja može nastati za bolesnika i osoblje tijekom liječenja, kao i neprimjenjivanje standardnih metoda liječenja. Procjena suicidalnog i agresivnog rizika i postupci za smanjenje rizika, edukacija osoblja, način na koji je uređen bolesnički odjel, praćenje nuspojava lijekova, tjelesnog zdravlja, liječenje prema standardu struke, koji uključuju lijekove, psihoterapiju i rehabilitaciju, kao i rad na problemu stigme mentalnih bolesti povećavaju sigurnost liječenja u sustavu mentalnog zdravlja.

Sigurnost liječenja bolesnika u zdravstvenim službama

Udruge bolesnika, pokrenule su mnoge inicijative kako bi promovirale program za sigurnost bolesnika i kako bi svojim osnaživanjem izbjegli rizike i reducirali pogreške zdravstvenih radnika te osigurali partnerski odnos između bolesnika i zdravstvenih radnika.

U novije vrijeme sve se više pažnje posvećuje sigurnosti liječenja bolesnika u zdravstvenim službama. Svjetski savez za sigurnost bolesnika(1) osnovan je kako bi pomogao u razvoju nacionalne politike i prakse vezane uz sigurnost liječenja bolesnika u svim zemljama članicama. U sustavu zdravstvene zaštite preporučuje se promocija kulture sigurnosti, aktivnosti na područjima najvećeg rizika za sigurnost bolesnika, razvijanje standarda i smjernica za način detektiranja rizika, te suradnja s bolesnicima s ciljem reduciranja rizika za buduće slučajeve. Preporučuje se razviti i širiti znanje na znanstveno dokazanim djelotvornim postupcima i na najboljoj praksi na planu sigurnosti bolesnika, izgraditi konsenzus o zajedničkim konceptima i definicijama sigurnosti bolesnika, ubrzati istraživanja na područjima koja će imati najveći utjecaj na sigurnost bolesnika, te osnažiti partnerski odnos svih zainteresiranih za stjecanje znanja i povećanje efikasnosti na planu sigurnosti bolesnika. Preporučuje se zdravstvena zaštita koja je sigurna najviše koliko je moguće, i što je prije moguće. Udruge korisnika, dakle samih bolesnika, pokrenule su mnoge inicijative kako bi promovirale program za sigurnost bolesnika i kako bi svojim osnaživanjem izbjegli rizike i reducirali pogreške zdravstvenih radnika te osigurali partnerski odnos između bolesnika i zdravstvenih radnika. Ove preporuke vrijede za sve grane medicine, uključujući psihijatriju. Ugrožavanje sigurnosti bolesnika u liječenju povezano je s događajima ili okolnostima koji bi tijekom liječenja mogli dovesti ili su doveli do nepotrebne štete za bolesnika.(1)

Kako se definira sigurnost bolesnika u sustavu liječenja?

Ugrožavanje sigurnosti liječenja u sustavu mentalnog zdravlja trebalo bi definirati kao nepotrebnu štetu za bolesnika i osoblje, kao i neprimjenjivanje standardnih metoda liječenja koje uključuju lijekove, psihoterapiju i rehabilitaciju.

Sigurnost bolesnika u sustavu liječenja definira se kroz odgovorno ponašanje u sustavu zdravstva i primjenu najbolje kliničke prakse koja dovodi do najboljih rezultata liječenja.(2) Sigurnost bolesnika u sustavu mentalnog zdravlja ima svoje specifičnosti u odnosu na sigurnost bolesnika u drugim medicinskim specijalnostima, s obzirom na činjenicu da neki bolesnici s mentalnih poremećaja mogu zbog prirode svoje bolesti ugroziti vlastitu sigurnost, sigurnost drugih ljudi, drugih bolesnika i osoblja. Ugrožavanje sigurnosti liječenja u sustavu mentalnog zdravlja trebalo bi definirati kao nepotrebnu štetu za bolesnika i osoblje, kao i neprimjenjivanje standardnih metoda liječenja koje uključuju lijekove, psihoterapiju i rehabilitaciju. U sustavu mentalnog zdravlja također može postojati konflikt između mjera sigurnosti koji se provode i autonomije bolesnika, kao što su primjerice zatvoreni odjeli i kamere za monitoriranje. Ograničavanje kretanja u slučajevima liječenja, posebice pacijenata s psihotičnim poremećajima, zadire u područje ljudskih prava stoga je regulirano zakonom. U službama za liječenje mentalnih poremećaja postoji kompleksna interakcija također između mjera koje povećavaju sigurnost bolesnika i mjera koje povećavaju sigurnost osoblja.(3) Što je veća sigurnost osoblja, veća je i sigurnost bolesnika.

Analiza incidenata

Analiza incidenata povezanih sa sigurnosti bolesnika u službama za mentalno zdravlje provedena u Engleskoj odnosi se na padove, bijeg iz bolnice, agresiju, samoozljeđivanje, sucid, lijekove, poteškoće s pristankom na liječenje, povjerljivost podataka, dokumentaciju, dijagnozu i medicinsku opremu.

Analiza incidenata povezanih sa sigurnosti bolesnika u službama za mentalno zdravlje provedena u Engleskoj odnosi se na padove, bijeg iz bolnice, agresiju,samoozljeđivanje, sucid, lijekove, poteškoće s pristankom na liječenje, povjerljivost podataka, dokumentaciju, dijagnozu i medicinsku opremu.(4) Analiza objavljenih radova o sigurnosti u liječenju otkriva da, iako se u većini europskih zemalja liječenje provodi u zajednici, više pozornosti posvećuje sigurnosti liječenja u bolnici nego liječenja u zajednici. Također je primijećeno da je fokus interesa na fizičkoj šteti i sigurnosti, dok se premalo pozornosti posvećuje emocionalnoj i psihološkoj šteti usprkos brojnim upozorenjima bolesnika na štetu povezanu sa strahom i stigmom, psihičkom bolesti, liječenjem, restrikcijom bolesnikove slobode i autonomije.(5) U mjere za povećanje sigurnosti liječenja oboljelih od psihičke bolesti trebalo bi uključiti analizu incidenata povezanih sa sigurnosti liječenja u svakoj ustanovi u kojoj se provodi liječenje osoba s psihičkim poremećajima, smjernice za postupke za smanjenje rizika, primjenu tih postupaka i evaluaciju njihove efikasnosti, kao i praćenje povećanja sigurnosti odnosno smanjenja rizika. Analiza i preporuke moraju uključivati bolesnike, osoblje, organizaciju rada i uređenje fizičke okoline.

Podaci o incidentima u Hrvatskoj

Cilj rada je potaknuti rutinsku analizu incidenata povezanih sa sigurnosti i donošenje mjera njihovog smanjivanja na nacionalnoj razini, odnosno potaknuti izradu smjernica, protokola i edukacije koji će povećati sigurnost u liječenju psihičkih bolesnika.

U Hrvatskoj ne postoje sustavni podataci o incidentima koji ugrožavaju sigurnost liječenja na razini ustanova niti na nacionalnoj razini, također ne postoje nacionalne smjernice za postupanje u incidentima koji ugrožavaju sigurnost liječenja bolesnika i sigurnost osoblja. U ovom radu analiziramo najčešće faktore koji mogu ugroziti sigurnost liječenja bolesnika u sustavu liječenja psihičke bolesti, kao i postupke koji mogu povećati sigurnost liječenja. Cilj rada je potaknuti rutinsku analizu incidenata povezanih sa sigurnosti i donošenje mjera njihovog smanjivanja na nacionalnoj razini, odnosno potaknuti izradu smjernica, protokola i edukacije koji će povećati sigurnost u liječenju psihičkih bolesnika.

Faktori koj i utječu na sigurnost liječenja

Sigurnost u liječenju treba promatrati kao rezultat utjecaja različitih faktora. Fokusiranje na individualne faktore ignorira kontekst u kojem se odvija sigurnost liječenja.(6,7) Faktori koji doprinose sigurnosti liječenja mogu biti kategorizirani na brojne načine: individualni faktori, npr. ljudske pogreške, sistemske pogreške kao što su faktori okoline poput načina na koji je uređen odjel, heterogenost bolesnika, dostupnost strukturiranih aktivnosti, protokol ponašanja u određenim situacijama, načelna politika mentalnog zdravlja i procedura u postupanju. Specifičnost sigurnosti u psihijatriji povezana je s činjenicom da neki bolesnici zbog prirode svoje bolesti aktivno smanjuju sigurnost za svoje liječenje, odnosno povećavaju nesigurnosti svog liječenja, tuđeg ali i nesigurnost osoblja. Za povećanje sigurnosti u liječenju ovih bolesnika, osoblja i drugih bolesnika važno je da postoje specifične smjernice (protokoli, procedure) za smanjenje rizika koje uključuju procjenu stanja i postupke za smanjenje rizika, kao i evaluaciju efikasnosti. Ovo se najčešće odnosi na procjenu, smanjenje i otklanjanje suicidalnog i agresivnog rizika.

OGLASI
Andol PROMaxirinoGastal
VEZANI SADRŽAJ > <
OGLAS
Ibuxin Rapid
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: