x

SPECIJALIZACIJE

x

Alkoholizam u mladih i radno-terapijska intervencija

  prof. dr. sci. Dubravka Šimunović

  10.10.2008.

Svjedoci smo porasta konzumacije alkohola u adolescentskoj dobi. Budući da rano stečene loše navike mogu dovesti do razvoja alkoholizma, bitno je znati što se sve može poduzeti.

Alkoholizam u mladih i radno-terapijska intervencija

Definicija alkoholizma

Alkoholizam je bolest koja zbog prekomjerne i dugotrajne uporabe alkoholnih pića dovodi do oštećenja svih organa, kao i biopsihosocijalnih karakteristika osobe.

Kompleksnost problema alkoholizma je kroz povijest zahtijevala brojne definicije. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je još davne 1951. godine proglasila alkoholizam bolesnom pojavom te donijela sljedeću definiciju: "Alkoholičari su osobe koje prekomjerno konzumiraju alkoholna pića, a njihova zavisnost od alkohola je tolika da pokazuju duševne poremećaje ili takve bihevioralne manifestacije koje ukazuju na oštećenje fizičkog i psihičkog zdravlja, kao i poremećaje socijalnog stanja (posebno ekonomskog i profesionalnog)." Iz ove definicije može se zaključiti kako stručnjaci iz SZO-a promatraju alkoholizam kao medicinsko-psiho-socijalni problem. Stoga integralna definicija glasi: "Alkoholizam je bolest koja zbog prekomjerne i dugotrajne uporabe alkoholnih pića dovodi do oštećenja svih organa, kao i biopsihosocijalnih karakteristika osobe." Pretpostavlja se da u svijetu ima najmanje 30 milijuna alkoholičara, a oko 80 milijuna osoba ima ozbiljne društvene teškoće zbog zloupotrebe alkohola. Amerikanci procjenjuju da u njihovoj zemlji 3 do 4% cjelokupnog stanovništva otpada na alkoholičare, da alkohol pije preko dvije trećine njihova ukupnog stanovništva, a oko 5 milijuna ljudi ozbiljno trpi zbog alkoholizma. Sudeći prema statističkim podacima, Francuska je prva u svijetu po proizvodnji i potrošnji alkohola. U Hrvatskoj ima oko 200 tisuća alkoholičara, 200 tisuća osoba koje prekomjerno piju i 700 tisuća osoba koje izravno ili neizravno trpe od alkoholizma. 2006.godine je Zavod za javno zdravstvo (pod stručnim vodstvom Mirjane Orban i suradnika) osmislio transverzalnu studiju koja je obuhvatila učenike osnovne i srednje škole u gradu Zagrebu - od osmog razreda osnovne škole do četvrtog razreda srednje škole. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 2268 ispitanika. Istraživanja su ispitivala učestalost uporabe alkohola u posljednjih mjesec dana, a rezultati studije ukazuju na porast konzumacije alkohola u odnosu na podatke iz 2001. godine.

Europska povelja o alkoholu

Europska povelja o alkoholu usvojena je od država članica 1995. godine u Parizu. Ona je postavila vodeće principe i ciljeve za pomoć i zaštitu zdravlja svih ljudi, a zalaže se za sljedeće:

  • Svi ljudi imaju pravo na zaštitu obitelji, zajednice i radne sredine od incidenata, nasilja i drugih negativnih posljedica alkoholizma.
  • Svi ljudi imaju odmalena pravo na vjerodostojnu i cjelokupnu obaviještenost i odgoj o posljedicama pijenja alkohola na zdravlje, obitelj i društvo.
  • Sva mladež - djeca imaju pravo odrasti u sigurnoj sredini, slobodnoj od negativnih posljedica pijenja alkohola i biti zaštićeni od promidžbe alkoholnih pića.
  • Svi ljudi koji rizično - prekomjerno piju alkohol, kao i članovi njihovih obitelji, imaju pravo na dostupnu skrb i liječenje.
  • Svi ljudi koji ne žele piti alkohol ili koji to ne mogu iz zdravstvenih ili drugih razloga imaju pravo da ih se ne nagovara da piju alkoholno piće. Također im treba pomagati u njihovu apstinentskom ponašanju - sustezanju od pijenja alkoholnih pića.

Podjela alkoholičara prema Jellineku

Jellinek alkoholičare dijeli u pet grupa, a ključni element u toj podjeli imaju pojmovi gubitka kontrole i nemogućnosti apstinencije.

 

E. M. Jellinek (1890.-1963.), biostatističar, fiziolog i jedan od najvećih istraživača u području alkoholizma, izdvojio je pojedine specifične grupe alkoholičara koje je označio slovima grčkog alfabeta. Ključni element u toj podjeli imaju pojmovi gubitka kontrole i nemogućnosti apstinencije. Jellinekova prva grupa alkoholičara, tzv. alfa-alkoholičari ovise o alkoholu iz čisto psiholoških razloga. Alkohol im služi za uklanjanje tjelesnih ili duševnih bolova. Upotreba alkohola u toj grupi prelazi društveno dopuštenu granicu što se tiče vremena, prilika, mjesta, količine i efekta, ali se kod te grupe ne javlja niti gubitak kontrole, niti nemogućnost apstiniranja. Teškoće koje se javljaju u toj grupi uglavnom su na nivou interpersonalnih teškoća. Također mogu postojati financijske, ekonomske teškoće, smetnje na radnom mjestu, mogu se javiti izvjesna oštećenja zbog metaboličkih promjena, ali ako alfa-alkoholičari prekinu s alkoholom, u njih se ne javlja apstinencijski sindrom, tj. sindrom ustezanja. Sljedeću grupu alkoholičara Jellinek je izdvojio kao beta-alkoholičare. U njih se javljaju komplikacije alkoholizma u obliku polineuritisa, gastritisa i ciroze, ali nema ni fizičkih ni psihičkih simptoma ovisnosti o alkoholu. Uzrok uzimanja velikih količina alkoholnih pića može biti uvjetovan prehrambenim i alkoholnim običajima u određenoj društvenoj grupi. Zdravstvene teškoće u toj grupi pretežito su uzrokovane prehrambenim deficitom i metaboličkim poremećajima. Mogu postojati familijarne, socijalne i ekonomske smetnje. Međutim, prekine li se naglo potrošnja alkoholnih pića, simptomi apstinencijskog sindroma neće se pojaviti. Treću grupu čine gama-alkoholičari. U njih se razvija povišena tolerancija tkiva i adaptacija celularnog metabolizma na alkohol, a prestankom uzimanja pića javljaju se znakovi fizičke i psihičke ovisnosti o alkoholu. Nakon konzumacije prve čaše alkoholičar iz te grupe više se ne može kontrolirati, ali još uvijek može povremeno apstinirati. Kod gama-alkoholičara javljaju se u pravilu teški poremećaji interpersonalnih odnosa. Posebnu grupu čine delta-alkoholičari koji pokazuju stečenu povećanu toleranciju na alkohol, adaptaciju celularnog metabolizma i simptome psihičke i fizičke ovisnosti o alkoholu s apstinencijskim sindromom. U njih se, umjesto gubitka kontrole kao kod gama-alkoholičara, javlja nemogućnost apstiniranja. Međutim, oni mogu kontrolirati količinu uzimanja alkohola gotovo u svakoj prilici. Ta vrsta alkoholičara javlja se napose u zemljama u kojima je visoka produkcija vina, npr. u Francuskoj, gdje je svakodnevno konzumiranje alkoholnih pića društveno prihvaćen oblik ponašanja. U nekim zemljama, npr. u SAD-u, samo gama i delta grupu smatraju kroničnim alkoholizmom. Naprotiv, gama-alkoholičari češći su u zemljama u kojima se troše uglavnom žestoka pića. Jellinek je još opisao i epsilon-alkoholizam, tj. periodički alkoholizam koji se u Europi i Latinskoj Americi naziva dipsomanija. U posljednje vrijeme javlja se i pojam pseudoperiodičkog alkoholizma, tj. takvog alkoholizma koji se javlja periodički, ali nije identičan s dipsomanijom. Podrazumijeva se da lakši oblici alkoholizma s vremenom mogu preći u teže.

Metodologija potencijalnog uočavanja alkoholizma

Na rane znakove alkoholizma često upućuju članovi obitelji i prijatelji, koji najbolje poznaju oboljelu osobu.

Na rane znakove alkoholizma često upućuju članovi obitelji i prijatelji i to zato što se uobičajena dnevna doza alkohola povećava. Zbog navedenog često se događaju konflikti u privatnoj i radnoj sredini. Jednostavan i popularan test CAGE (Cut down, Annoyed, Guilty, Eye-opener), čiji je autor poznati američki stručnjak dr. John Ewing, često se koristi u općoj medicini kod utvrđivanja ovisnosti o alkoholu. Potrebno je odgovoriti na četiri pitanja. Ako osobe srednje dobi odgovore na dva pitanja potvrdno, a mlade osobe na jedno pitanje potvrdno, spadaju u rizičnu skupinu ovisnika o alkoholu. Pitanja glase:

  • Jeste li u posljednje vrijeme razmišljali o potrebi smanjenja konzumiranja alkoholnih pića?
  • Jeste li u posljednje vrijeme bili iznervirani pitanjima o vlastitom konzumiranju alkohola te preporukama o prestanku uzimanja alkoholnih pića?
  • Jeste li u posljednje vrijeme imali osjećaj krivnje u svezi s vašim konzumiranjem alkohola?
  • Jeste li pili alkoholna pića rano ujutro kako biste popravili raspoloženje te mogli započeti uobičajeni posao?

Ako na dva upita od ponuđena četiri osoba odgovori potvrdno, opravdano se razmišlja o potencijalnom alkoholizmu, kojeg svakako treba dodatno istražiti. Osim navedenog, koriste se sljedeći testovi:

  • ADDQ - Alcohol Dependence Data Questionnaire (Upitnik za toleranciju na alkohol)
  • MAST - Michigan Alcohol Screening Test (Test za otkrivanje alkoholizma)
  • AUDIT - Alcohol Use Disorders Identification Test (Test za identifikaciju poremećaja uzrokovanih alkoholizmom)
  • PAT - Paddington Alcohol Test (padingtonski alkoholni test)
  • DSM-IV - dijagnoza tolerancije na alkohol

Test urina i krvi pokazuje trenutno stanje osobe i ne razlikuje alkoholičara od samo trenutno opijene osobe. Međutim, kod alkoholičara postoje neke prepoznatljivosti u tijelu, kao što je makrocitoza, povišena gama-glutamil-transpeptidaza (GGT), srednje povišene vrijednosti AST i ALT, kao i njihov omjer AST:ALT = 2:1 te visoki CDT. Na EEG-u se također može vidjeti da alkoholičari imaju beta-valove više frekvencije (13-30 Hz), a cijeli EEG je desinkroniziran.

Alkoholizam i mladi

Raširenost konzumiranja alkohola raste s dobi kod oba spola, a dječaci i dalje piju više i češće nego djevojčice.

Konzumiranje alkohola jednom tjedno tijekom izlaska vikendom relativno je uobičajena pojava kod srednjoškolaca, no u posljednje vrijeme zabrinjava povećanje "rizičnog pijenja" tj. šest i više puta u mjesec dana, čija se učestalost u zadnjih dvanaest godina u Hrvatskoj višestruko povećala i kod dječaka i kod djevojčica. Prema rezultatima Europskog istraživanja o pušenju, alkoholu i drogama (ESPAD), od 1995. do 2007. godine taj se postotak kod dječaka prvih razreda srednje škole povećao s 13 na 39 posto, a kod djevojčica sa 4 na 16 posto. Istraživanje je provedeno među 6 328 učenika prvog i drugog razreda srednjih škola iz cijele Hrvatske, te 1 175 zagrebačkih učenika, a objavio ga je Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ). Raširenost konzumiranja alkohola raste s dobi kod oba spola, a dječaci i dalje piju više i češće nego djevojčice. No podatak da je svaki peti učenik u posljednjih mjesec dana pio alkohol 10 i više puta, što znači u prosjeku svaki treći dan, upozorava na zabrinjavajuću pojavu kod djece koja su jedva navršila 16 godina, ističe HZJZ. Prema izvješću objavljenom u časopisu Alcoholism: Clinical & Experimental Research, adolescenti ovisni o alkoholu najviše se opijaju u ranoj adolescenciji. Prema dr. Tapert, to je vrlo bitno razdoblje za razvoj mozga, što zasigurno ostavlja trajne posljedice u procesu prosuđivanja, planiranja i rješavanja problema.

Tehnike savjetovanja

Savjetnik mora adolescenta provesti kroz nekoliko faza; kada u fazi pretkontemplacije stvorimo konflikt, u fazi kontemplacije koristimo se pozitivnom povratnom spregom kako bismo podigli adolescentovo samopoštovanje.

Motivacija za promjenom ključni je proces kojim se bavi radni terapeut kada adolescent uvidi da je njegovo uzimanje alkohola nekompatibilno sa slikom koju ima o sebi ili s njegovim osjećajima o tome kakvi bi trebali biti i što bi trebali raditi. Kako bi smanjili rezultirajuće nezadovoljstvo, mora se promijeniti ili ponašanje koje uključuje uzimanje alkohola, ili adolescent mora promijeniti razmišljanje glede samoga sebe. Savjetnikove intervencije koje se koncentriraju na tjeskobu (ili "spoznajnoj disonanci") najvjerojatnije će uspjeti u pomicanju adolescenta kroz stadije u procesu procjene. U fazi pretkontemplacije razmišlja se o promjeni (kroz mehanizme racionalizacije i negiranje) tako da ona uđe u okvire unutar uzimanja alkohola. U ovom stadiju prvi zadatak je stvaranje konflikt (sukob) između dva načina ponašanja, jer bez toga su male šanse za trajnu promjenu. Za to je potrebna jedna seansa (sastanak) ili može trajati mnogo mjeseci. Da bismo stvorili konflikt uglavnom radimo sažetak adolescentova ponašanja i razmišljanja unatrag o njima, s ciljem da kod adolescenta izazovemo i potaknemo zabrinutost za samog sebe. Jednom kada je konflikt stvoren (faza kontemplacije), tada koristimo pozitivan feedback (povratnu spregu) kako bismo podigli adolescentovo samopoštovanje i osjećaj da je sposoban kontrolirati svoj život. To se može napraviti u obliku pohvale, ili pak u obliku pronalaska i ponavljanja (prepričavanja) pozitivnih dostignuća, u kojima oni mogu vidjeti negativna iskustva, verzije pronalaženja "srebrne žile" (ili svijetle točke). Pozitivna rekonstrukcija, primjerice, povratka na uzimanje alkohola na nekoliko dana u prošlome tjednu može istaknuti (naglasiti) postignuće apstinencije u drugim danima. Takav pozitivan feedback ohrabruje adolescenta da završi sa stadijem odlučivanja glede promjene u uzimanju alkohola te da se vrati na racionaliziranje i negiranje kako bi se izbjegao konflikt. Ove tehnike savjetovanja nisu novost među profesionalcima koji nude pomoć, ali u kontekstu motivirajućeg pristupa daju nam novi svjež pristup u radu s teškoćama koje nastaju pri odvikavanju uzimanja alkohola.

Motivirajući intervju s adolescentima

Savjetovanja koja se koncentriraju na adolescenta imaju za cilj pomoći adolescentu u istraživanju i rješavanju neuravnoteženih bihevioralnih (ponašajnih) promjena. Principi motivirajućeg intervjuiranja su sljedeći:

  • izraziti empatiju - pokazati da pokušavate razumjeti cjelovitu sliku;
  • izbjeći argumentaciju - ako se razvije otpor adolescenta, naša je dužnost promijeniti strategiju;
  • razumijevanje otpora - prihvatit da će adolescent pokazati otpor prema promjeni i da je taj otpor razumljiv;
  • predislociranje razilaženja (u mišljenju i postupanju) - naglasite razlike između onog što adolescent kaže i onoga što čini, između toga gdje je adolescent sada i toga gdje bi sada trebao biti, ovo sve (naglašavanje) se čini na nježan, empatički način, punim podrške;
  • podržati samoefikasnost - pogledati koju god "jakost" adolescent pokazuje i naglasiti ili, njegujte uvjerenje u adolescentovu sposobnost da se promjeni.

Motivacijski intervju i osnovne smjernice njegova vođenja zasigurno se razlikuju od tradicionalnih oblika intervjua, u kojem članovi zdravstvenog tima često pribjegavaju sljedećem:

  • osobnim tvrdnjama da osoba ima problema i da se mora promijeniti
  • nude izravne savjete bez aktivnog učešća pojedinca u rješavanju problema
  • koriste autoritativni/stručni stav, ostavljajući klijenta u ulozi pasivnog suradnika
  • razgovor je češće monolog nego dijalog
  • traže dijagnostičke oznake

Motivacijski intervju zastupa osnovne odrednice pristupa u kojem je pacijent u središtu. Savjetovališta za mlade i preventivni programi u lokalnoj zajednici trebali bi velikim dijelom sve zdravstvenoedukativne programe temeljiti na motivacijskom intervjuu kao osnovi za promjenom neprihvatljivih oblika ponašanja.

Zaključak

Podaci o broju alkoholičara zabrinjavaju jer se broj konzumenata i ovisnika povećava iz godine u godinu.

Podaci o broju alkoholičara su zabrinjavajući, pogotovo ako znamo da se broj osoba koje počinju konzumirati alkohol, kao i broj onih koji postaju ovisnici, povećava iz godine u godinu. Motivacijski intervju koji proizlazi iz "transteoretskog modela promjene" definira nužnost partnerskog odnosa. Aktivan angažman adolescenta i poštivanje strategija "motivacijskog intervjua" zasigurno mogu doprinijeti terapijskom procesu u cilju promjene ovisničkog ponašanja.

Literatura

1. Reduced hippocampal volume among adolescents with alcohol use disorders without psychiatric comorbidity. Psychiatry Research: Neuroimaging, Volume 139, Issue 3, Pages: 181-190 B. Nagel, A. Schweinsburg, V. Phan, S. Tapert
2. Prochaska, J. O., DiClemente, C. C., and Norcross, J. C. (1992). In search of how people change. American Psychologist, 47, 1102 - 1114.
3. Prochaska, J. O., Velicer, W. F., DiClemente, C. C. and Fava, J. L. (1988). Measuring processes of change: Applications to the cessation of smoking. Journal of Consulting and Clinical Psychology, 56, 520 - 528.
4. Prochaska, J. O., Velicer, W. F., Rossi, J. S., Goldstein, M. G., Marcus, B. H., 5. Rakowski, W., Fiore, C., Harlow, L. L., Redding, C. A., Rosenbloom, D., and
6. Rossi, S. R. (1994). Stages of change and decisional balance for twelve problem behaviors. Health Psychology, 13, 39 - 46.
7. Velicer, W. F., DiClemente, C. C. Prochaska, J. O., and Brandenburg N. (1985). Decisional balance measure for assessing and predicting smoking status. Journal of Personality and Social Psychology, 48, 1279 - 1289.

OGLASI
MaxfluMaxirinoIbuxin Rapid
OGLAS
Maxirino
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: