x
x

Intermitentni post

  Ana Marija Liberati Pršo, dr.med.

  27.06.2023.

Posljednje desetljeće obilježila je značajna popularizacija dijetetskih restrikcija.Među njima se svakako ističe intermitentni post, čije osnovno načelo jest značajna restrikcija energetskog unosa, odnosno provođenje gladovanja unutar određenih vremenskih perioda.

Intermitentni post

Uvod

Intermitentni post može se provoditi prema različitim obrascima, među kojima su najzastupljeniji:

  • TRF (Time-Restricted Fasting - unos hrane ograničen je na određeni broj sati u danu, najčešće se provodi po obrascu 16:8h, a po tom 18:6, 17:7 i 20:4)
  • ADF (Alternate Day Fasting - izmjena dana strogog posta (redukcija energetskog unosa za 75%) s danima jedenja bez jasnih ograničenja)
  • periodično gladovanje (1 ili 2 dana u tjednu strogi post, ostali dani u tjednu uobičajena prehrana, najčešće se provodi po shemi 5:2 i 6:1)

Osnovni metabolički pomak koji se događa pri intermitentnom gladovanju jest zamjena osnovnih energenata. Organizam umjesto glukoze kao osnovnog "goriva" počinje koristiti ketone i masne kiseline.

Sve je veći broj istraživanja koja pokazuju pozitivan utjecaj takvog metaboličkog pomaka kako na tjelesnu masu, lipidogram i glikemiju, tako i na kardiovaskularnu protekciju, prevenciju karcinoma (pa čak i bolje djelovanje određenih protokola kemoterapije), te produljenje životnog vijeka.

Utjecaj intermitentnog posta na metabolizam

Trenutno se intermitentni post ipak najčešće savjetuje bolesnicima s pretilošću, metaboličkim sindromom, predijabetesom i dijabetesom, kod kojih se takvim dijetetskim mjerama postiže:

  • optimizacija glikemije,
  • normalizacija inzulinske osjetljivosti / redukcija inzulinske rezistencije,
  • smanjenje tjelesne mase (u kliničkoj praksi i po 10 % TM),
  • poboljšanje lipidograma (smanjenje ukupnog i LDL kolesterola te triglicerida),
  • smanjenje oksidativnog stresa,
  • pad krvnog tlaka (uslijed povećanja aktivnosti parasimpatikusa putem BDNF/brain-derived neurotrophic factor te povećanja osjetljivosti na inzulin i natriuretske peptide)
  • limitiranje kardijalne hipertrofije.

Sve navedeno dovodi i do smanjenja kardiovaskularnog rizika, a nije zanemariv niti utjecaj posta na redukciju pro-upalnih i pro-aterogenih molekula/medijatora poput homocisteina, interleukina 6 i 17, TNF-alfa i CRP-a.

Kada govorimo o kardiovaskularnoj protekciji i ulozi metaboličkih faktora u istoj, svakako valja napomenuti i adiponektin te leptin - molekule izravno uključene u proces ateroskleroze, inzulinske rezistencije, pretilosti, dijabetesa i koronarne bolesti.

Adiponektin pritom ima protektivni učinak, a leptin i rezistin (u povećanoj koncentraciji) imaju negativan učinak i potiču sve navedene procese (ateroskleroze, inzulinske rezistencije, pretilosti, dijabetesa i koronarne bolesti).

Intermitentnim postom postiže se povećanje sekrecije protektivnog adiponektina, te smanjenje razine leptina i rezistina.

S obzirom na snažan utjecaj na lipidogram, uz redukciju inzulinske rezistencije te tjelesne mase, sve je veći broj istraživanja koja pokazuju i poželjan učinak na nealkoholnu masnu bolest jetre (NAFLD).

Makroautofagija

Kada govorimo o autofagiji, najčešće mislimo na tzv. makroauotofagiju. Makroautofagija je jedna od tri razine stanične autofagije, prilikom koje se veće molekule poput disfunkcionalnih proteina "pakiraju" odnosno uvlače u autofagosome koji se fuzijom s lizosomima pretvaraju u autolizosome u kojima se događa finalna razgradnja na šećere, nukleotide, aminokiseline i masne kiseline.

Autofagija je složen evolucijski proces čija je svrha:

  • regulacija staničnog stresa,
  • protekcija od oskidativnih procesa i inflamacije,
  • eliminacija disfunkcionalnih i mutiranih molekula
  • aktivacija zaštitnih imunoloških mehanizama.

Kalorijska restrikcija i intermitentni post potiču autofagiju (putem AMP-kinaznih puteva), posebice u jetri i mišićima te središnjem živčanom sustavu.

Pokazali su se učinkovitima u:

  • metaboličkom sindromu
  • predijabetesu
  • dijabetesu
  • kardiovaskularnim bolestima
  • karcinomima
  • nekim autoimunim koštano-zglobnim bolestima
  • neurološkim bolestima (poput mutiple skleroze, epilepsije, Parkinsonove i Alzheimerove bolesti)

Navedeni učinci se postižu ukoliko se intermitentni post provodi dovoljno dugo. To znači barem 8-12 tjedana. Treba se provoditi konzistentno (prema određenoj shemi), te po adekvatnoj edukaciji i uz medicinski nadzor.

Mjere opreza kod intermitentnog posta

Postoje i određena ograničenja, odnosno mjere opreza prilikom provođenja intermitentnog posta.

Naglasak je na:

  • mogućnosti hipoglikemije (u pravilu kod osoba koje se radi dijabetesa liječe inzulinom i inzulinskim sekretagozima poput sulfonilureje)
  • mogućnost ketoacidoze (u osoba s tipom 1 dijabetesa)

U starijih osoba intermitentni post može pogodovati nastanku aritmija, te srčanog i moždanog udara te se ne preporučuje u starijih od 65 godina.

Intermitentni post je zabranjen u djece, trudnica, te osoba koje se bave teškim fizičkim poslovima.

Tijekom provođenja posta izuzetno je važno paziti na adekvatnu hidraciju (poželjan unos tekućine je 0,3 dcl po kilogramu tjelesne mase), te unos svih mikrunutrijenata (vitamina, minerala).

Literatura

  1. Aksungar, F.B.; Topkaya, A.E.; Akyildiz, M. Interleukin-6, C-reactive protein and biochemical parameters during prolonged intermittent fasting. Ann. Nutr. Metab. 2007, 51, 88–95.
  2. Albosta, M., Bakke, J. Intermittent fasting: is there a role in the treatment of diabetes? A review of the literature and guide for primary care physicians. Clin Diabetes Endocrinol 7, 3 (2021).
  3. Antunes, F., Erustes, A. G., Costa, A. J., Nascimento, A. C., Bincoletto, C., Ureshino, R. P., ... & Smaili, S. S. (2018). Autophagy and intermittent fasting: the connection for cancer therapy?. Clinics, 73.
  4. Beshyah, S.A.; Hassanein, M.; Ahmedani, M.Y.; Shaikh, S.; Ba-Essa, E.M.; Megallaa, M.H.; Afandi, B.; Ibrahim, F.; Al-Muzaffar, T. Diabetic Hypoglycaemia during Ramadan Fasting: A Trans-National Observational Real-World Study. Diabetes Res. Clin. Pract. 2019, 18, 31843–31846.
  5. Bhutani, S.; Klempel, M.C.; Kroeger, C.M.; Trepanowski, J.F.; Varady, K.A. Alternate day fasting and endurance exercise combine to reduce body weight and favorably alter plasma lipids in obese humans. Obesity (Silver Spring) 2013, 21, 1370–1379.
  6. Bhutani, S.; Klempel, M.C.; Berger, R.A.; Varady, K.A. Improvements in Coronary Heart Disease Risk Indicators by Alternate-Day Fasting Involve Adipose Tissue Modulations. Obesity 2010, 18, 2152–2159
  7. Cai, H., Qin, YL., Shi, ZY. et al. Effects of alternate-day fasting on body weight and dyslipidaemia in patients with non-alcoholic fatty liver disease: a randomised controlled trial. BMC Gastroenterol 19, 219 (2019).
  8. Cho Y, Hong N, Kim KW, et al. The Effectiveness of Intermittent Fasting to Reduce Body Mass Index and Glucose Metabolism: A Systematic Review and Meta-Analysis. J Clin Med. 2019;8(10):1645.
  9. Clifton, K. K., Ma, C. X., Fontana, L., & Peterson, L. L. (2021). Intermittent fasting in the prevention and treatment of cancer. CA: a cancer journal for clinicians, 71(6), 527-546
  10. Ganesan, K.; Habboush, Y.; Sultan, S. Intermittent Fasting: The Choice for a Healthier Lifestyle. Cureus 2018, 10, e2947.
  11. Gudden, J., Arias Vasquez, A., & Bloemendaal, M. (2021). The effects of intermittent fasting on brain and cognitive function. Nutrients, 13(9), 3166.
  12. Mager, D.E.; Wan, R.; Brown, M.; Cheng, A.; Wareski, P.; Abernethy, D.R.; Mattson, M.P. Caloric restriction and intermittent fasting alter spectral measures of heart rate and blood pressure variability in rats. FASEB J. 2006, 20, 631–637., Erdem, Y.; Ozkan, G.; Ulusoy, S.; Arici, M.; Derici, U.; Sengul, S.; Sindel, S.; Erturk, S. The effect of intermiitent fasting on blood pressure variability in patients with newly diagnosed hypertension or prehypertension. J. Am. Soc. Hypertens. 2018, 12, 42–49.
  13. Malinowski, B., Zalewska, K., Węsierska, A., Sokołowska, M. M., Socha, M., Liczner, G. & Wiciński, M. (2019). Intermittent fasting in cardiovascular disorders—an overview. Nutrients, 11(3), 673.
  14. Sutton, E.F.; Beyl, R.; Early, K.S.; Cefalu, W.T.; Ravussin, E.; Peterson, C.M. Early Time-Restricted Feeding Improves Insulin Sensitivity, Blood Pressure, and Oxidative Stress Even without Weight Loss in Men with Prediabetes. Cell Metab. 2018, 27, 1212–1221.
  15. Varady, K. A., Cienfuegos, S., Ezpeleta, M., & Gabel, K. (2021). Cardiometabolic benefits of intermittent fasting. Annual Review of Nutrition, 41, 333-361.
  16. Wan, R.; Ahmet, I.; Brown, M.; Cheng, A.; Kamimura, N.; Talan, M.; Mattson, M.P. Cardioprotective Effect of Intermittent Fasting is Associated with an Elevation of Adiponectin Levels in Rats. J. Nutr. Biochem. 2010, 21, 413–417.
  17. Welton, S., Minty, R., O’Driscoll, T., Willms, H., Poirier, D., Madden, S., & Kelly, L. (2020). Intermittent fasting and weight loss: Systematic review. Canadian Family Physician, 66(2), 117-125.