x
x

Vodič kroz preventivnu i terapijsku primjenu vitamina D

  Prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender, dipl. ing.

  23.02.2021.

Vitamin D je esencijalan vitamin iz skupine vitamina topivih u mastima. Često se naziva i sunčanim vitaminom, a steroidna struktura i specifična obilježja čine ga više hormonom nego vitaminom. Za razliku od ostalih vitamina koji se u organizam mogu unositi isključivo prehranom ili dodacima prehrani, vitamin D se može sintetizirati u organizmu, točnije u koži, iz oblika endogenog kolesterola (7-dehidrokolesterola), a pod utjecajem UVB zračenja.

Vodič kroz preventivnu i terapijsku primjenu vitamina D

Osnovna i najbolje istražena uloga vitamina D je njegova funkcija u metabolizmu kostiju te regulaciji homeostaze kalcija i fosfora. Najinteresantniji izvanskeletni učinci vitamina D odnose se na funkcije imunosnog, endokrinog, kardiovaskularnog i neurološkog sustava. Također, nedostatak vitamina D povezuje se s većom pojavnosti dijabetesa tipa 2, prati se kod osoba s povišenim krvnim tlakom i kod različitih bolesti probavnog sustava uključujući celijakiju, upalne bolesti crijeva te bolesti jetre. Ipak, tijekom posljednje godine, najviše intrigira uloga vitamina D u obrani od respiratornih virusnih infekcija i potencijalno zaštitno djelovanje na COVID-19.

U nastavku slijedi jednostavan algoritam i vodič kroz doziranje vitamina D u svrhu prevencije nedostatka, u bolesnika s hipovitaminozom D te pregled prosječnih raspona dnevnih doza vitamina D u odabranim indikacijama.

  • Temelj nadomjesne terapije vitamina D je laboratorijsko praćenje koncentracije 25-OH vitamina D u krvi i postizanje ciljne vrijednosti od 75 nmol/L za odrasle1 i 50 nmol/L za djecu2
  • Nakon uvođenja nadomjesne primjene, kontrolno laboratorijsko mjerenje koncentracije vitamina D u krvi preporučuje se nakon 3 do 6 mjeseci

Tablica 1. Doziranje vitamina D u svrhu prevencije i terapije hipovitaminoze D

Preventivna primjena

Terapijska primjena

Dojenčad ≤ 1 godine3

400 IJ

Dojenčad i mala djeca

2.000 IJ dnevno tijekom 6 tjedana kako bi se postigla koncentracija u krvi >50 nmol/L i potom doza održavanja 400 – 1000 IJ

Djeca 1 – 18 godina3

600 IJ

Djeca i adolescenti

2.500 – 3.000 dnevno tijekom 6 tjedana kako bi se postigla koncentracija u krvi >50 ili 75 nmol/L i potom doza održavanja 600 – 1000 IJ

Trudnice i dojilje3

600 IJ

1.500 – 2.000 IJ

Odrasle osobe1

Bez čimbenika rizika*

600 IJ

       6.000 IJ dnevno tijekom 8 tjedana i potom doza          održavanja 1.500 – 2.000 IJ

S čimbenicima rizika*

1.500 – 2.000 I

Osobe starije dobi (> 70 god)

800 IJ

Tablica 2. Algoritam doziranja i praćenja u različitim indikacijama

Indikacija

Shema doziranja

Napomena

Pretilost1

2-3 puta veća doza u odnosu na preporučenu za određenu dob

Vitamin D se sekvestrira u masnom tkivu te se u krvi pretilih osoba često mjere niske vrijednosti vitamina D.

Osteoporoza1, 4

800 – 2.000 IJ dnevno

Češće se primjenjuju maksimalne doze vitamina D u prva tri mjeseca, a poslije se daju doze održavanja koje obično iznose 800 – 1600 IJ dnevno. Poželjno je koristiti vitamin D u kombinaciji s kalcijem, magnezijem i vitaminom K.

Sarkopenija (gubitak mišićne mase i snage)5

800 – 1.000 IJ dnevno

Preporuka se odnosi i na primarnu sarkopeniju (povezanu sa starijom dobi) te na sekundarnu sarkopeniju (povezanu s  bolestima). Sekundarna sarkopenija zahtijeva i prikladno liječenje  osnovne bolesti.6

Autoimune bolesti

Hashimotov tireoiditis7

2.000 – 4.000 IJ dnevno tijekom 6 mjeseci

Poželjno u kombinaciji sa selenom (100 mcg)

Multipla skleroza8

U kliničkim studijama prikazani različiti pristupi: niske dnevne doze (500 – 1.000 IJ) ili umjerene dnevne doze (2.000–5.000 IJ) ili visoke dnevne doze (5.000 – 10.000 IJ)

Preporučena doza prema domaćoj kliničkoj praksi i smjernicama je 3.000 IJ1

Upalne bolesti crijeva1

1.000 – 10.000 IJ dnevno

 

Celijakija9

U bolesnika s koncentracijom u krvi <50 nmol/L: 7.000 IJ kroz 8 tjedana te doza održavanja 1.000 IJ, a kod uredne koncentracije u krvi 1.000 IJ

 

Upalne reumatske bolesti (reumatoidni artritis (RA), sistemski eritemski lupus (SLE), sistemska skleroza (SSc))1

800 - 2.000 IJ dnevno

 

Dijabetes tip 110

400 IJ – 6.000 IJ dnevno (doziranje prilagoditi koncentraciji 25-OH u krvi)

 

Infektivne bolesti

Virusne respiratorne bolesti (gripa, prehlada)11

Prevencija i suportivna terapija akutnih respiratornih infekcija: 800 IJ – 4.000 IJ dnevno.

 

Najviše koristi od suplementacije imaju osobe s nedostatkom vitamina D.

Za optimalnu zaštitu od infektivnih bolesti, poželjno je postići koncentraciju vitamina D u krvi između 75 i 125 nmol/L.

Covid-1912,13,14

Za oboljele od Covid-19: 7.000 – 10.000 IJ dnevno ako je koncentracija u krvi <50 nmol/L ili 3.500 IJ dnevno ako je koncentracija u krvi između 50 i 75 nmol/L

Preventivna primjena u vrijeme pandemije za opću populaciju; nacionalne  smjernice navode preporučenu dozu od 800 IJ ili više dnevno.

Kronične nezarazne bolesti

Onkološki bolesnici1

2.000 – 4.000 IJ dnevno

Uputno je pratiti koncentraciju u krvi u onkoloških bolesnika i osoba u riziku od razvoja malignih bolesti te korigirati nedostatak sukladno smjernicama. 

Bolesnicima na terapiji koja negativno utječe na koštano zdravlje (ovarijska supresija/ablacija, aromatazni inhibitori, androgena deprivacijska terapija) preporučuje se dnevna doza 1.000 – 2.000 IJ vitamina D dnevno.

Bolesnici s kardiovaskularnim bolestima (hipertenzija, dislipidemija, metabolički sindrom)15

400 – 4.000 IJ dnevno

Poželjno je ciljati postizanje koncentracije 25-OH vitamina D u krvi > 60 nmol/L.

Dijabetes tip 216

2.000 – 7.000 IJ dnevno

Više doze koriste se kroz ograničeno vremensko razdoblje i poželjno je prilagoditi dozu prema tjelesnoj masi (prisustvo pretilosti) te koncentraciji vitamina D u krvi.

Psihijatrijske bolesti

Depresija17

800 – 8.000 IJ dnevno

Minimalna učinkovita doza prema temeljem sustavne analize provedenih kliničkih studija je ≥800 IJ.

*Čimbenici rizika

  • Osobe koje se rijetko izlažu suncu, nose zaštitnu odjeću i koriste sredstva za zaštitu od sunca
  • Osobe tamnije puti
  • Pretile osobe
  • Osobe koje uzimaju lijekove koji se upliću u metabolizam vitamina D (antikonvulzivi, glukokortikoidi, antimikotici)
  • Hospitalizirani pacijenti i osobe smještene u institucijama
  • Osobe starije dobi
  • Trudnice
  • Bolesnici s osteoporozom
  • Bolesnici s malapsorpcijama (bolesti i kirurški zahvati u probavnom sustavu)
  • Bolesnici s bolestima bubrega i jetre
  • Bolesnici s autoimunim, malignim, endokrinološkim, neurološkim, kardiovaskularnim, psihijatrijskim bolestima itd.

U Tablici 2. prikazane su prosječne doze korištene u kliničkim istraživanjima za određene indikacije koje mogu poslužiti kao orijentir prilikom donošenja odluke o doziranju kod pojedinih bolesnika. Međutim, optimalni pristup doziranju treba biti laboratorijsko određivanje koncentracije vitamina D u krvi i postupanje sukladno nalazima. Primjena visokih doza koje prelaze gornju granicu od 4.000 IJ dnevno mora biti limitirana na određeno vremensko razdoblje uz periodično praćenje laboratorijskih parametara.

Literatura

  1. Vranešić Bender D, Giljević Z, Kušec V, Laktašić Žerjavić N, Bošnjak Pašić M, Vrdoljak E, et al. Smjernice za prevenciju, prepoznavanje i liječenje nedostatka vitamina D u odraslih. Liječ Vjesn 2016;138:121-132.
  2. Braegger, C., Campoy, C., Colomb, V., Decsi, T., Domellof, M., Fewtrell, M., Hojsak, I., Mihatsch, W., Molgaard, C., Shamir, R., Turck, D., van Goudoever, J. Vitamin D in the Healthy European Paediatric Population. J Pediatr Gastroenterol Nutr. 2013; 56 (6), 692-701.
  3. Vranešić Bender, D et al. Review of Recommendations for Supplementation of Vitamin D in Children and Adolescents. Central European Journal of Paediatrics, 2018; 14(2): 123-129.
  4. Qaseem A, Forciea MA, McLean RM, Denberg TD; Clinical Guidelines Committee of the American College of Physicians. Treatment of Low Bone Density or Osteoporosis to Prevent Fractures in Men and Women: A Clinical Practice Guideline Update From the American College of Physicians. Ann Intern Med. 2017;166(11):818-839.
  5. Tessier AJ, Chevalier S. An Update on Protein, Leucine, Omega-3 Fatty Acids, and Vitamin D in the Prevention and Treatment of Sarcopenia and Functional Decline. Nutrients. 2018;10(8):1099.
  6. Bauer J, Morley JE, Schols AMWJ, Ferrucci L, Cruz-Jentoft AJ, Dent E, Baracos VE, Crawford JA, Doehner W, Heymsfield SB, Jatoi A, Kalantar-Zadeh K, Lainscak M, Landi F, Laviano A, Mancuso M, Muscaritoli M, Prado CM, Strasser F, von Haehling S, Coats AJS, Anker SD. Sarcopenia: A Time for Action. An SCWD Position Paper. J Cachexia Sarcopenia Muscle. 2019;10(5):956-961.
  7. Vieira IH, Rodrigues D, Paiva I. Vitamin D and Autoimmune Thyroid Disease-Cause, Consequence, or a Vicious Cycle? Nutrients. 2020; 11;12(9):2791. doi: 10.3390/nu12092791.
  8. McLaughlin L, Clarke L, Khalilidehkordi E, Butzkueven H, Taylor B, Broadley SA. Vitamin D for the treatment of multiple sclerosis: a meta-analysis. J Neurol. 2018;265(12):2893-2905.
  9. Rondanelli M, Faliva MA, Gasparri C, Peroni G, Naso M, Picciotto G, Riva A, Nichetti M, Infantino V, Alalwan TA, Perna S. Micronutrients Dietary Supplementation Advices for Celiac Patients on Long-Term Gluten-Free Diet with Good Compliance: A Review. Medicina (Kaunas). 2019;55(7):337. doi: 10.3390/medicina55070337.
  10. Giri D, Pintus D, Burnside G, et al. Treating vitamin D deficiency in children with type I diabetes could improve their glycaemic control. BMC Res Notes 2017; 10(1): 465.
  11. Martineau AR, Jolliffe DA, Hooper RL, Greenberg L, Aloia JF, Bergman P, Dubnov-Raz G, Esposito S, Ganmaa D, Ginde AA, Goodall EC, Grant CC, Griffiths CJ, Janssens W, Laaksi I, Manaseki-Holland S, Mauger D, Murdoch DR, Neale R, Rees JR, Simpson S Jr, Stelmach I, Kumar GT, Urashima M, Camargo CA Jr. Vitamin D supplementation to prevent acute respiratory tract infections: systematic review and meta-analysis of individual participant data. BMJ. 2017; 15;356:i6583.
  12. Caccialanza R, Laviano A, Lobascio F, Montagna E, Bruno R, Ludovisi S, Corsico AG, Di Sabatino A, Belliato M, Calvi M, Iacona I, Grugnetti G, Bonadeo E, Muzzi A, Cereda E. Early nutritional supplementation in non-critically ill patients hospitalized for the 2019 novel coronavirus disease (COVID-19): Rationale and feasibility of a shared pragmatic protocol. Nutrition. 2020 Jun;74:110835. doi: 10.1016/j.nut.2020.110835.
  13. Grant WB, Lahore H, McDonnell SL, Baggerly CA, French CB, Aliano JL, Bhattoa HP. Evidence that Vitamin D Supplementation Could Reduce Risk of Influenza and COVID-19 Infections and Deaths. Nutrients. 2020 Apr 2;12(4):988.
  14. https://www.hzjz.hr/sluzba-zdravstvena-ekologija/vitamin-d-i-preporuke-za-nadomjesnu-primjenu-vitamina-d-od-jeseni/
  15. Legarth C, Grimm D, Wehland M, Bauer J, Krüger M. The Impact of Vitamin D in the Treatment of Essential Hypertension. Int J Mol Sci. 2018;19(2):455.
  16. Talaei A, Mohamadi M, Adgi Z. The effect of vitamin D on insulin resistance in patients with type 2 diabetes. Diabetol Metab Syndr. 2013 Feb 26;5(1):8.
  17. Spedding S. Vitamin D and depression: a systematic review and meta-analysis comparing studies with and without biological flaws. Nutrients. 2014;6(4):1501-18.

OGLASI
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
Zipantola PROTECTBisolexIbuxin Rapid
OGLAS
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
Gastal
VIDEO GALERIJA
Video sadržaj trenutno nije dostupan.
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: