x
x

Samoliječenje žgaravice i dispepsije

  Dr. sc. Slaven Falamić, univ. mag. pharm. specijalist kliničke farmacije

  12.10.2018.

U svakodnevnom ljekarničkom radu samoliječenje žgaravice i dispepsije vrlo je često, a uloga ljekarnika je pomoći u odgovornom samoliječenju ili uputiti osobu liječniku.

Samoliječenje žgaravice i dispepsije

Uvod

Odgovorno samoliječenje omogućuje pristup učinkovitom liječenju, smanjuje broj posjeta liječniku, povećava produktivnost populacije i smanjuje troškove u zdravstvenom sustavu (1). Potencijalne opasnosti mogu se minimalizirati aktivnom ulogom ljekarnika. U svakodnevnom ljekarničkom radu samoliječenje žgaravice i dispepsije vrlo je često, a uloga ljekarnika je pomoći u odgovornom samoliječenju ili uputiti osobu liječniku.

Prema Europskoj regulativi bezreceptni lijekovi su definirani Direktivom 2001/83/EC. Da da bi neki lijek mogao biti u bezreceptnom režimu mora zadovoljiti posebne propisane uvjete (2). Neki od osnovnih preduvjeta su da ne predstavlja opasnost ako se uzima ispravno, da i pri netočnom i nepropisnom uzimanju ne uzrokuje štetu, da ne sadrži tvari koje su pod istragom ili uzrokuje takve nuspojave te da se ne primjenjuje paranteralno. Pacijenti često nisu svjesni kako lijekovi koje uzimaju mogu uzrokovati simptome žgaravice ili dispepsije, zatim da lijekovi koji se koriste u samoliječenju mogu ulaziti u interakcije s drugim lijekovima ili su simptomi alarmantni i dugotrajni te zahtijevaju liječnički pregled. Stoga, iako su bezreceptni lijekovi namijenjeni za samoliječenje dostupni, savjetovanje s ljekarnikom je nezamjenjivo, a iskustva pokazuju da pacijenti cijene savjet ljekarnika (2).

Gastrointestinalne tegobe jedne su od najčešćih za koje bolesnici koriste samoliječenje. Podaci iz Njemačke mogu nam biti upozorenje kada se susrećemo s bolesnicima koji se samoliječe kod ovih tegoba– oni najčešće biraju neprikladan lijek za samoliječenje, predugo se samoliječe i biraju pogrešnu dozu lijeka (3). Sami smo svjedoci da bolesnici dolaze u ljekarnu s unaprijed definiranim lijekom koji žele koristiti za samoliječenje. Ponekad traže lijek za bolove jer ih „boli želudac“. Stoga je neophodno aktivno pristupiti ovakvim bolesnicima, djelovati edukativno te odabrati najbolji lijek za pojedinačnu osobu.

Razgovor s bolesnikom o samoliječenju

Svaki razgovor o simptomima na koje se bolesnik žali može biti produktivan samo ukoliko postoji kvalitetna komunikacija s bolesnikom. Stoga je nužno razgovor strukturirati tako da se utvrdi postojanje tzv. alarmantnih simptoma, odnosno jesu li simptomi ozbiljni i zahtijevaju liječnički pregled. Alarmantne simptome bolesnik obično sam prepoznaje kao teško stanje te javlja liječniku.

Alarmantni simptomi kod žgaravice su:

  • otežano ili bolno gutanje,
  • nevoljni gubitak, tjelesne težine veći od 10% zadnjih 6 mjeseci,
  • laboratorijski znaci sideropenične anemije
  • povraćanje tamnog sadržaja (poput taloga kave) ili  svježe krvi
  • pojava krvi u stolici (crne, probavljene krvi, ili svježe crvene krvi (4).

Ljekarnik u okviru svog znanja i kompetenciji ipak može provjeriti neke od alarmantnih simptoma. Nakon što se isključi postojanje alarmantnih simptoma koje ljekarnik u okviru svog znanja može prepoznati, razgovor treba fokusirati na karakter, provocirajuće čimbenike i postojanost tegoba. Potrebno je znati:  

  • Što točno bolesnik osjeća kao tegobu?

Žgaravica je osjećaj pečenja koji se širi prema vratu i osjeća iza prsne kosti. Osjećaj probadanja u prsima nije simptom žgaravice. Ukoliko bolesnik opisuje simptome u želucu vjerojatnije je riječ o dispepsiji. Bolesnici često imaju simptome i žgaravice i dispepsije.

  • Što potiče tegobu ili simptom?

Pojavljivanje simptoma iza obroka, povezanost s vrstom hrane, pogoršavaju li se simptomi pri saginjanju ili ležanju?

  • Koliko često se simptomi javljaju i jesu li prisutni noćni simptomi?

Svako pojavljivanje simptoma dva ili više puta tjedno smatra se učestalim. Žgaravice noću ometaju san i kvalitetu života.

  • Da li je bolesnik već koristio neke lijekove za ove tegobe?

Ukoliko je bolesnik već koristio antacide ili druge OTC lijekove i simptomi su se smanjivali najvjerojatnije je riječ o žgaravici. Također je važno doznati traje li samoliječenje u osobe predugo. Ukoliko tegobe traju dulje od 3-6 mjeseci, korisno je bolesnika uputiti na razgovor s liječnikom.

  • Koje receptne i bezreceptne lijekove bolesnik koristi?

Ukoliko ne postoje alarmantni simptomi potrebno je učiniti pregled receptne i bezreceptne terapije koju bolesnik uzima. Tako ćemo utvrditi je li terapija mogući uzrok dispepsije ili žgaravice te po potrebi intervenirati prema liječniku za promjenom terapije. Nažalost, broj lijekova koji uzrokuje ove simptome kao svoju nuspojavu je vrlo velik;iz prakse najčešći i najpropisivaniji su nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAR), zatim preparati željeza, akarboza, makrolidi, metronidazol ali brojni drugi (4). Možemo pokušati smanjiti simptome žgaravice i dispepsije u bolesnika koji uzimaju NSAR preporukom o uzimanju lijeka iza obroka. Ukoliko simptomi ustraju uputiti ćemo bolesnika liječenju zbog gastroprotekcije ili daljnjih pretraga.

Uloga nefarmakoloških mjera u kontroli simptoma

Nefarmakološke mjere za smanjivanje simptoma žgaravice vrlo su važne ukoliko su simptomi provocirani agresivnim čimbenicima, pretilošću, i nepravilnim hranjenjem. Nefarmakološko liječenje obuhvaća dijetetske mjere i promjenu životnog stila. Savjetuje se smanjenje tjelesne težine, prestanak pušenja, restrikciju u konzumaciji kave i alkohola, izbjegavanje uske odjeće, izbjegavanje kasnijih obroka, konzumacija manjih obroka koji ne sadrže masnu i začinjenu hranu kao i izbjegavanje hrane koja je kisela ili uzrokuje simptome (5). Svrha nefarmakoloških mjera jest potaknuti bolesnika da pokuša smanjiti simptome, s jedne strane, ali i osvijestiti zdraviji stil života koji je povoljan za cjelokupno zdravlje.

Pristup bolesniku sa žgaravicom ili dispepsijom

Svakom bolesniku pristupamo individualno ocjenjujući koliko simptomi remete kvalitetu života, imajući na umu da većina bolesnika želi što brže djelovanje na simptome. Ovisno o simptomima ljekarnik će preporučiti lijekove iz skupine antacida, antagonista histaminskih H2 receptora ili inhibitora protonske pumpe te njihove kombinacije. Mogući model pružanja skrbi i odabira lijeka kod određenog bolesnika prikazan je na Dijagramu 1.

Prikaz slučaja 1.

Gospođica Mirna stara je 32 godine. Dolazi u ljekarnu zbog žgaravice. Želi kupiti čaj od mente.

Koraci u pružanju skrbi za samoliječenje

Korak 1: Isključiti alarmantne simptome, dobiti opis simptoma 

Korak 2: Ispitati uzimanje bezreceptne i receptne terapije

Korak 2: Ispitati uzimanje bezreceptne i receptne terapije

Korak 4. Odabrati prikladan lijek za samoliječenje i odrediti način i učestalost praćenja bolesnika. 

Zaključak slučaja 1.

Gospođica Mirna opisala je simptome žgaravice koja nije učestala i javlja se noću. Budući da nema alarmantnih simptoma pregledana je receptna i bezreceptna terapija koju uzima. Primijećeno je da ibuprofen, željezo i C vitamin mogu uzrokovati simptome te je savjetovano uzimanje lijekova iza jela s naglaskom na uzimanje ibuprofena po potrebi ili njegovu zamjenu za lijekove koji su manje toksični za probavnu cijev (paracetamol ). Od nefarmakoloških mjera savjetovana je higijena hranjena (manji obroci više puta dnevno, dobro žvakanje hrane), prestanak pušenja i smanjenje konzumacije kave. Zadnji obrok treba jesti najkasnije tri sata prije odlaska na spavanje, te povisiti jastuk tj. razinu glave.

Od bezreceptnih lijekova savjetovano je uzimanje antacida (aluminijev hidroksid - magnezijev karbonat) po potrebi radi brze kontrole simptoma. Zbog blažih simptoma koji su dominantno noćni preporučeno je uzimanje anagonista H2-receptora (ranitidin) jedne tablete dnevno prije spavanja. Savjetovan je posjet liječniku ukoliko se simptomi ne povuku kroz dva tjedna.

Prikaz slučaja 2.

Gospodin Marin, star je 50 godina. Dolazi u ljekarnu „po nešto protiv kiseline u želudcu“.

Koraci u pružanju skrbi za samoliječenje

Korak 1: Isključiti alarmantne simptome, dobiti opis simptoma

Korak 2. Ispitati uzimanje bezreceptne i receptne terapije

Korak 3. Nefarmakološke mjere i životni stil

Korak 4. Odabrati prikladan lijek za samoliječenje i odrediti način i učestalost praćenja bolesnika

Zaključak slučaja 2.

Gospodin Marin opisao je simptome žgaravice i refluksa (više od dvaput tjedno). Budući da nema alarmantnih simptoma pregledana je receptna i bezreceptna terapija koju uzima. Od receptne terapije simptomi mogu biti nuspojava simvastatina, ali s obzirom na pretilost i životni stil, to je manje vjerojatno. Kod prijašnjeg samoliječenja (pretpostavljeno pantoprazolom) bolesnik nije educiran da je potrebno nekoliko dana za puno djelovanje te je došlo do prekida terapije. Koristio je sodu bikarbonu kao antacid. Zbog neurednog životnog stila i pretilosti bolesnik je alarmiran na regulaciju tjelesne težine i higijenu hranjenja.

Od bezreceptnih lijekova savjetovano je uzimanje antacida (aluminijev hidroksid - magnezijev karbonat) s ciljem brzog djelovanja na simptome koji remete kvalitetu života. Također je savjetovan i pantoprazol 20 mg ujutro natašte pola sata prije doručka kroz dva tjedna. Bolesniku je objašnjeno je da treba nekoliko dana do punog djelovanja pantoprazola, koje će se prepoznati po manjoj potrebi za antacidima. Bolesnik je upućen da ako simptomi perzistiraju nakon dva tjedna mora otići liječniku. Također, samoliječenje pantoprazolom može periodički ponoviti svaka 4 mjeseca.

Literatura

  1. Noone J, Blanchette CM. The value of self-medication: summary of existing evidence. J Med Econ. 2018;21(2):201-211.
  2. Association of the European Self-Medication Industryhttp://www.aesgp.eu/self-care/regulation/non-prescription-medicines/pristupljeno 18.6.2018.
  3. Eickhoff C, Hämmerlein A, Griese N, Schulz M. Nature and frequency of drug-related problems in self-medication (over-the-counter drugs) in daily community pharmacy practice in Germany. Pharmacoepidemiol Drug Saf. 2012;21(3):254-60.
  4. Iveković H. Žgaravica i dispepsija : vodič za primjenu bezreceptnih lijekova, 2017. http://www.plivamed.net/aktualno/clanak/12042/Zgaravica-i-dispepsija-vodic-za-primjenu-bezreceptnih-lijekova.html, pristupljeno 18.6.2018.
  5.  Marković NB, Marković R, Diminić-lisica Gastroezofagelna refl ulkusna bolest - bolest s mnogo lica. Acta Med Croatica, 69 (2015) 279-285.
  6.  Armstrong D, Nakhla N. Non-prescription proton-pump inhibitors for self-treating frequent heartburn: The role of the Canadian pharmacist. Pharm Pract (Granada). 2016;14(4):868.