Prim.dr.med. Lidija Pejković, spec.gin. i opstet.
30.11.2016.
Posebnu pažnju treba posvetiti savjetovanju adolescentica o koristima korištenja kontracepcije jer ako u adolescenciji ne postignemo suradljivost oko korištenja oralne hormonske kontracepcije to otežava suradljivost za kontracepciju u daljnjem životu.
Adolescencija je vrijeme od nastupa spolne zrelosti do završetka rasta i razvoja. Kod naših djevojaka to je otprilike sa 16 do 18 godina. Trudnoća i porod u tom razdoblju nose povećane rizike za majku i dijete, a ne tako rijetko i socijalna situacija dodatno opterećuje mladu djevojku. Prema podatcima udruge „Korak po korak“, u Republici Hrvatskoj u 2014. godini bilo je 1500 maloljetnih mama. Ljetopisi Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo potvrđuju konstantno isti udio porođaja maloljetnih djevojaka, koji se kreće oko 3,3%. Među njima je primjetan i jedan udio porođaja djevojaka mlađih od 15 godina. Razlozi visoke plodnosti u adolescenciji su njihova dob, veća seksualna aktivnost, ali i nedosljedno korištenje oralne hormonske kontracepcije (OHK), kao i uopće mali udio korisnica OHK.
Posebnost savjetovanja s adolescenticama je njihova sklonost panici, tako da i manje nuspojave često tumače kao ozbiljan problem. Kod njih je izražen strah od nuspojava, koje su očekivano najčešće u prva tri mjeseca korištenja kada je i najveći broj onih koje odustaju od korištenja OHK. Nuspojave su glavni razlog (45%) za prekid i odustajanje od OHK. Zato je dužnost svakog liječnika koji se bavi planiranjem obitelji upozoriti i upoznati pacijenticu s nuspojavama, kada su bezazlene i kako ih treba tretirati. Naše savjetovanje otežava njihov uobičajeni način informiranja (Facebook, nemedicinski portali i sl.) gdje su često informacije netočne, a ponekad i neistinite. Nedosljednost u korištenju OHK dijelom je i zato što adolescenti nemaju redovne spolne odnose. U trenutku propisivanja OHK u cijelosti ne poznajemo sve faktore rizika jer adolescentica najčešće još nije prošla trudnoću koja nam je prirodni screening za trombofilije. Imajući sve rečeno u vidu, moramo pokušati poboljšati suradljivost adolescentica za korištenje OHK.
Da bismo bili što efikasniji u obradi i savjetovanju, ne bismo smjeli propustiti uočiti niti jedan od rizičnih faktora. Za ovo nam treba najmanje 20 minuta razgovora. Kako bi naš razgovor bio usmjeren na bitno, možemo kao pomoć koristiti anketni upitnik koji adolescentica ispunjava u čekaonici uz pomoć medicinske sestre.
Uvidom u ispunjeni Upitnik možemo pristupiti ciljanoj obradi i savjetovanju i na taj način dragocjeno vrijeme najkvalitetnije iskoristiti.
1. Utvrditi rizike: obiteljski rizici (kardiovaskularne bolesti i događaji, rizik za rak, šećerna bolest, dislipidemije), osobni rizici (pušenje, pretilost, uzimanje lijekova, drugi zdravstveni problemi)
2. Opći pregled: krvni tlak, tjelesna težina, tjelesna visina, BMI, znakovi hiperandrogenizma (seboreja, masna kosa, akne, hirzutizam, hiperandrogena alopecija)
3. Ginekološka anamneza: osobine menstruacijskog ciklusa (interval, trajanje, obim), postojanje premenstrualnih smetnji
4. Ginekološki pregled: ukoliko je spolno aktivna uraditi Papa test i po potrebi obrisak vrata maternice i tipizaciju na HPV
5. Dodatne pretrage: usmjeriti ovisno o dodatnim zdravstvenim tegobama
Ukoliko nema rizičnih faktora nije potrebna laboratorijska obrada.
Danas je na raspolaganju veliki broj preparata različitih po sastavu, kao i po režimu uzimanja. Neophodno je individualizirati odabir OHK prema fizičkim karakteristikama žena (određenih po BMI), prema postojanju znakova hiperandrogenizma, prema osobinama krvarenja u menstruacijskom ciklusu (normalno, oskudno ili obilno) te prema postojanju simptoma menstruacijskog ciklusa (mastodinija, zadržavanje tekućine, glavobolja, depresija).
Mišljenja sam da posebnu pažnju treba pripremiti za savjetovanje adolescentica o koristima korištenja kontracepcije jer ako u adolescenciji ne postignemo suradljivost oko korištenja OHK to otežava suradljivost za kontracepciju u daljnjem životu. Stoga je važno kvalitetno i strpljivo savjetovanje o kontracepcijskom djelovanju i nekontracepcijskim dobrobitima OHK, kao i mogućim nuspojavama i rizicima. Kao prvi lijek izbora za adolescenticu savjetuje se niskodozažni preparat koji poslije možemo mijenjati ovisno o individualnoj adaptaciji. U trenutku propisivanja nemamo poznate baš sve rizike kod te adolescentice, ali nam je bitna činjenica da je postala korisnica OHK pa se u daljnjem savjetovanju otvara mogućnost da terapiju adaptiramo i prema potrebi mijenjamo pilulu. Zbog ograničenog vremena koje nam je na raspolaganju za taj cjelokupni posao, od pomoći je mogućnost da se mlada djevojka sama informira na portalima koji daju pouzdane informacije, a koje su osmislili stručnjaci u tom području ginekologije. Također, koliko je god moguće ginekolog bi se trebao uključiti u edukaciju adolescenata u lokalnoj zajednici kroz predavanja i kroz rad u savjetovalištu. Zato su u savjetovanju dobrodošla sva didaktička sredstva koja u svakodnevnom radu mogu olakšati posao, sredstva poput upitnika kao i uključivanje medicinske sestre u savjetovanje adolescenata.