x
x

Liječenje simptomatske nekomplicirane divertikularne bolesti kolona

  prof. dr. sc. Neven Ljubičić, dr. med., specijalist internist-gastroenterolog

  09.05.2016.

Divertikuloza kolona je u većini slučajeva asimptomatska, međuutim, kod približno 20% osoba s divertikulozom mogu se razviti simptomi i tada govorimo o divertikularnoj bolesti u okviru koje razlikujemo: simptomatsku nekompliciranu divertikularnu bolest kolona i divertikulitis koji se javlja kod oko 15% bolesnika. Terapija mesalazinom, posebice u kombinaciji s probioticima, predstavlja potencijalni terapijski odabir posebice ako se radi o kroničnoj formi simptomatske nekomplicirane divertikularne bolesti.

Liječenje simptomatske nekomplicirane divertikularne bolesti kolona

Uvod

Divertikuloza kolona je najčešća anatomska promjena kolona koja se vrlo često vidi tijekom kolonoskopije. Točna pojavnost divertikuloze kolona nije poznata. Činjenica je da se kudikamo rjeđe susreće kod osoba mlađih od 40 godina (do 5%) dok u dobi iznad 65 godina divertikuloza kolona postaje česta (> 65%) (1). Premda je u većini slučajeva asimptomatska, kod približno 20% osoba s divertikulozom mogu se razviti simptomi i tada govorimo o divertikularnoj bolesti u okviru koje razlikujemo: simptomatsku nekompliciranu divertikularnu bolest kolona i divertikulitis koji se javlja kod oko 15% bolesnika (1).


Mesalazin, lijek iz skupine aminosalicilata, uspješno se koristi već duži niz godina za liječenje upalnih bolesti crijeva premda mehanizam djelovanja još uvijek nije poznat. Smatra se da je osnovni učinak mesalazina posredovan inhibicijom interleukina-1 i slobodnih radikala u smislu intrinzičnog antioksidativog učinka. Upravo u svjetlu spoznaja o ulozi upale u patogenezi divertikularne bolesti kolona, a sukladno odličnim iskustvima s upalnim bolestima crijeva, logičan slijed bio je pokušati terapiju mesalazinom i kod bolesnika sa simptomatskom nekompliciranom divertikularnom bolesti kolona. 

Pregled studija

Prva dvostruko-slijepa, randomizirana i placebo-kontrolirana studija imala je za zadatak procijeniti učinkovitost mesalazina u usporedbi s placebom u liječenju bolesnica sa simptomatskom nekompliciranom divertikularnom bolesti kolona te analizirati profil potencijalnih neželjenih učinaka mesalazina u odnosu na placebo (2). Analiza podataka bolesnica koje su u cijelosti završile studiju (per-protocol) pokazuje značajno veći učinak mesalazina u smislu regresije bola u donjem dijelu trbuha uz prihvatljiv profil neželjenih učinaka koji se nije značajnije razlikovao u odnosu na placebo.

Druga dvostruko-slijepa, randomizirana i placebo-kontrolirana studija, premda još neobjavljena u in extenso formi, imala je vrlo sličan dizajn i gotovo identične ciljeve kao i prethodna studija, s tim da je kod svih bolesnika sa simptomatskom nekompliciranom divertikularnom bolesti kolona načinjena rektosigmoidoskopija uz biopsiju sluznice rektosigmoidalnog dijela kolona prije i nakon 12 tjedana liječenja s ciljem histološke procjene upale (3). Kod bolesnika liječenih mesalazinom u dozi od 3 grama dnevno došlo je do značajne regresije boli u donjem dijelu trbuha kao i diskretnih objektivnih pokazatelja u regresiji upale.

Ideja da bi se primjenom mesalazina mogla učinkovito spriječiti pojava komplikacija  divertikularne bolesti poput akutnog divertikulitisa puno je intrigantnija, ali i istraživački zahtjevnija. U tom smislu objavljena je samo jedna dvostruko-slijepa, randomizirana i placebo-kontrolirana studija korisnosti mesalazina u prevenciji akutnog divertikulitisa kao krajnje točke istraživanja (4). Naime, u skupini bolesnika sa simptomatskom nekompliciranom divertikularnom bolesti tijekom jednogodišnjeg razdoblja uz istodobnu primjenu mesalazina (deset dana u mjesecu u dozi od 1,5 grama dnevno) i probiotika (Lactobacillus casei subsp., deset dana u mjesecu), atake akutnog divertikulitisa verificirane su kod oko 2% bolesnika, što je bilo značajno manje u odnosu na skupinu bolesnika koji su primali placebo, gdje je pojavnost akutnog divertikulitisa unutar jednogodišnjeg razdoblja bila značajno veća i iznosila 12%. 

Zaključak

Simptomatska nekomplicirana divertikularna bolest kolona nedvojbeno je značajan problem svakodnevne kliničke prakse. Terapija mesalazinom, posebice u kombinaciji s probioticima, predstavlja potencijalni terapijski odabir posebice ako se radi o kroničnoj formi simptomatske nekomplicirane divertikularne bolesti. 

AUTOR: prof. dr. sc. Neven Ljubičić, prim., dr. med., doktor medicinskih znanosti, znanstveni savjetnik, redoviti profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, redoviti profesor na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i gostujući profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci

RECENZENT: prof. dr. sc. Miro Šimunić, izvanredni profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu, Klinika za unutarnje bolesti, KBC Split.

Literatura

  1. Strate LL, Modi R, Cohen E, Spiegel BM. Diverticular disease as a chronic illness:evolving epidemiologic and clinical insights. Am J Gastroenterol 2012;107:1486–93.
  2. Kruis W, Meier E, Schumacher M, et al. German SAG-20 Study Group. Randomised clinical trial: mesalazine (Salofalk granules) for uncomplicated diverticular disease of the colon – a placebo-controlled study. Aliment Pharmacol Ther 2013; 37:680–90.
  3. Smith J, Humes D, Garsed K, et al. Mechanistic randomised control trial of mesalazine in symptomatic diverticular disease. Gut 2012; 61:A51–2.
  4. Tursi A, Brandimarte G, Elisei W, et al. Randomised clinical trial: mesalazine and/or probiotics in maintaining remission of symptomatic uncomplicated diverticular disease – a double-blind, randomised, placebo-controlled study. Aliment Pharmacol Ther 2013;38:741–51.

OGLASI
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
Zipantola PROTECTAndol PROBisolex
OGLAS
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
Maxflu
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: