Prevalencija anksioznih poremećaja je otprilike kolika i ona hipertenzije, a adekvatnu pomoć dobije manje od 30 % pacijenata s anksioznim poremećajima. Kod mladih osoba klinička slika anksioznih poremećaja bit će jasna, dok se kod odraslih simptomi mogu nastaviti u smjeru drugih raznih čestih psihijatrijskih stanja. I jedne i druge treba saslušati i liječiti, po mogućnosti ne samo ...
Anksioznost je u određenoj mjeri korisna jer potiče reakciju borbe ili bijega i na taj način preživljavanje, ali bitno ju je razlikovati od patološke anksioznosti koja onemogućuje normalno funkcioniranje pojedinca. Općenito, anksioznost je glavni simptom u skupu anksioznih poremećaja u koji ubrajamo desetak specifičnih dijagnoza. Terapiju anksioznih poremećaja potrebno je prilagoditi ...
Obiteljski liječnici imaju ključnu ulogu u probiranju starijih pacijenata na rizik od pada i u primjeni preventivnih strategija za bolesnike u riziku, ali naglašavam da su padovi posao mnogih dionika u zdravstvenom sustavu.
Stope nefatalnih predoziranja značajno su porasle za sve vrste lijekova osim benzodiazepina.
Svaki peti Švicarac stariji od 65 godina uzima benzodiazepine, a postotak korištenja benzodiazepina raste s dobi, objavljeno je u BMJ-u.
Benzodiazepini su najčešće propisivani anksiolitici, a ujedno jedna od najpropisivanijih skupina lijekova uopće. Kako bi se reducirali problemi neracionalne potrošnje i posljedičnog stvaranja ovisnosti, potrebna je odrješitost i multidisciplinarni pristup svih zdravstvenih djelatnika uključenih u skrb o pacijentu.
Benzodiazepini se u kliničkoj praksi koriste od 1960.-ih godina kao anksiolitici, hipnotici, miorelaksansi i antikonvulzivi. Njihovo sedativno djelovanje koristi se u liječenju simptoma ustezanja, uključujući delirium tremens.
Istovremeno uzimanje opioida i benzodiazepina udvostručilo se u razdoblju od 2001. do 2013. godine, što je dovelo do veće učestalosti predoziranja opioidima, objavljeno je u časopisu The BMJ.
Križobolja je često povod posjeta liječniku. Obično se liječi kombinacijom nesteroidnih protuupalnih lijekova (NSAIL) i benzodiazepina. Rezultati randomiziranog, placebo-kontroliranog istraživanja pokazali su da diazepam ne donosi poboljšanje pacijentima s akutnom križoboljom.
Rezultati dosadašnjih istraživanja i svakodnevna klinička praksa daju nam za pravo tvrditi da se kod anksioznih poremećaja (poglavito srednje teških i teških) najboljom pokazala kombinirana primjena antidepresiva i kognitivno-bihevioralne terapije.
