U obilježavanju Tjedna mozga pridružit će se Medicinski fakulteti i sveučilišne klinike u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku te mnoge udruge, škole i druge javne ustanove.

Svih ovih godina cilj Tjedna mozga bio je upoznati širu javnost sa značenjem istraživanja mozga u 21. stoljedu – Stoljeću uma.

Ove godine posebno će se obraditi sljedeće teme:

1. PRVE TRI GODINE ŽIVOTA: RAZVOJ MOZGA DJETETA

2. MOZAK I PROSTOR

Konačni raspored bit će zaključen do 10. ožujka 2017. godine. Možete ga dobiti poštom ili e-mailom (predbilježite se na mozak@hiim.hr).

Raspored i ostale obavijesti bit de dostupni i na adresi www.hiim.hr .

Razvitak i vulnerabilnost mozga tijekom prenatalnog razdoblja i prvih godina života ključne su teme u medicini, kognitivnim znanostima i sustavu odgoja i obrazovanje. Znanstvenici se pitaju kako se interakcijom genetski ustrojenih neuronskih mreža i okoline razvijaju složene umne funkcije koje nas čine ljudima, od svijesti o sebi i drugima do naprednih kognitivnih sposobnosti i govorne komunikacije i jezika. Istodobno javnost treba upoznati s mogućnostima prevencije cerebralne paralize i drugih neurorazvojnih poremećaja, kao i spoznajama o autizmu i shizofreniji kao razvojnim poremećajima. Multidimenzionalni pristup neurorazvojnim poremećajima treba proširiti boljim slikovnim prikazom mozga (imaging) koji omogućuje ranu detekciju, ali i promovirati nove komplementarne terapijske pristupe kao što su robotski potpomognuta i kompjuterom unaprijeđena neurorehabilitacija, s razvitkom scenarija virtualne realnosti, rehabilitacijske robotike itd.

Uvjerenje da prostor i oblikovanje prostora utječu na razvitak i funkcije ljudskog mozga postoji od samih početaka neuroznanosti. Međutim, tek su suvremena istraživanja mozga ukazala na značenje utjecaja stimulusa iz prostora na oblikovanje kortikalnih modula. Može se reći da je Nobelova nagrada 1983., dodijeljena Davidu H. Hubelu i Torstenu N. Wieselu za organizaciju kortikalnih modula, značila vrhunac dokaza da izloženost određenom obrascu tijekom kritičnog razdoblja trajno može promijeniti funkcije moždane kore. Istraživanje kognitivnih mapa prostora činilo se gotovo nerješivim problemom. Međutim John O'Keefe i suradnici su elegantnim pokusima pokazali da hipokampus sadrži specijalne populacije neurona koje omogućuju kodiranje lokacije u prostoru („place cells“). Daljnji napredak ostvaren je istraživanjima May-Britt Moser i Edvarda I. Mosera koji su pokazali da u jednom drugom području hipokampane formacije postoje tzv. „grid cells“ koje su složene u heksagonalnu rešetku kojom mozak bilježi točno određenu heksagonalnu „skelu“ prostora. Za ta otkrića O'Keefe i E. i B. Moser dobili su 2014. Nobelovu nagradu.

Napredak istraživanja percepcije prostora i doživljaja prostora omogućile su razvitak novog područja istraživanja koje se može sažeti u pitanju: Kako mozak doživljava arhitekturu? Ta pitanja imaju veliko praktično značenje jer neuroznanost može pomoći arhitektima u dizajniranju bolničkih prostorija, učionica i drugih javnih prostorija. Veliki poticaj za interakciju neuroznanosti i arhitekture ima i činjenica da suvremeni čovjek boravi oko 85 posto svog postojanja u zgradama (dizajn zgrada „izvire“ iz mozga arhitekta), a da vrlo malo znamo o interakciji tih dvaju sustava i zasad ne možemo tumačiti, niti znanstveno dokazati, utjecaj na aktivnost mozga.

Pokušat ćemo obraditi teme interdisciplinarno i integrirano, od molekularne do sistemske razine, od organizacije mozga do socijalnih interakcija. Projekti upoznavanja javnosti obuhvaćaju sve uzraste i razine školske spreme, od rane školske dobi do sveučilišta.

Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu djeluju Hrvatski institut za istraživanje mozga i Hrvatsko društvo za neuroznanost. Na Hrvatskom institutu za istraživanje mozga koordinira se i Znanstveni centar izvrsnosti za temeljnu, kliničku i translacijsku neuroznanost. Stručne udruge iz područja temeljnih i kliničkih neuroznanosti osnovale su 2012. godine i Hrvatsko vijeće za mozak. U akciju za poticanjem istraživanja mozga uključile su se Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, sastavnice Sveučilišta u Zagrebu, kao i biomedicinska središta u Splitu, Osijeku i Rijeci, Sveučilište u Zadru te Institut Ruđer Bošković.

Pod pokroviteljstvom i u organizaciji s Odborom za neuroznanost i bolesti mozga Razreda za medicinske znanosti HAZU najavljujemo održavanje simpozija „Izazovi istraživanja mozga: prve tri i prvih trideset godina života /15. znanstveni skup o poremećajima mozga” (četvrtak 16. ožujka 2017. od 10 do 18 sati, Preporodna dvorana HAZU, Opatička 18, Zagreb).

Hrvatsko društvo za neuroznanost, Hrvatski institut za istraživanje mozga i Znanstveni centar izvrsnosti za temeljnu, kliničku i translacijsku neuroznanost Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, od 13. do 19 ožujka 2017. godine, šesnaesti puta u Hrvatskoj organiziraju Tjedan mozga. U organizaciji nam se pridružuju sastavnice Sveučilišta u Splitu, Osijeku i Rijeci te članovi Hrvatskog društva za neuroznanost u tim sveučilišnim središtima. Istodobno očekujemo aktivnosti u sveučilišnim centrima u Zadru, Dubrovniku, Varaždinu, kao i u zdravstvenim ustanovama u Zagrebu i drugim gradovima. Mi smo se već uključili u međunarodnu akciju za bolje razumijevanje funkcija ljudskog mozga i očuvanje njegovog zdravlja. Uključite se i vi!

Informacije:

Hrvatski institut za istraživanje mozga Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i

Hrvatsko društvo za neuroznanost,

Šalata 12, 10000 Zagreb

tel:, 01/ 45 96 902, 01/45 96 801 fax: 01/ 45 96 942

e-mail: ured@hiim.hr; mozak@hiim.hr

http://www.hiim.hr