Medicus 2013;22(2):89-95
Smjernice za liječenjealergijskog rinitisa–
uloga intranazalnihkortikosteroida
Management Guidelines for Allergic Rhinitis –
The Role of Intranasal Corticosteroids
GORAZD POJE, SREĆKO BRANICA
Klinika za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata
KBC Zagreb
10000 Zagreb, Kišpatićeva 12
SAŽETAK
Alergijski rinitis (AR) najčešći je alergijski poremećaj, a njegova je prevalencija u porastu. Prije uporabe smjernica ARIA oko
trećine bolesnika s umjereno teškim/teškim simptomima unatoč terapiji imalo je i dalje teške simptome. Smjernice ARIA definiraju AR kao
upalnu bolest. Liječenje AR-a pretpostavlja točnu procjenu težine bolesti i bilo kakve povezanosti s astmom. Intranazalni kortikosteroidi (IKS)
najučinkovitiji su lijekovi u liječenju AR-a uz minimalan rizik od sistemskih nuspojava. IKS mogu biti prva opcija liječenja svih oblika AR jer
djeluju na sve simptome AR-a.
KLJUČNE RIJEČI:
alergijski rinitis, smjernice, intranazalni kortikosteroidi
SUMMARY
Allergic rhinitis (AR) is the most common allergic disorder and its prevalence is still increasing. Before using the ARIA gu-
idelines, about one third of patients with moderately severe / severe symptoms despite therapy had severe symptoms. The ARIA guidelines
define AR as an inflammatory disease. Treatment of AR implies accurate assessment of disease severity, and any relationship of AR and ast-
hma should be evaluated. Intranasal corticosteroids (ICS) are the most effective drugs in the treatment of AR with minimal risk of systemic
side effects. ICS can be the first treatment option in all forms of AR because they treat all the symptoms of AR.
KEY WORDS:
allergic rhinitis, guidelines, intranasal corticosteroids
Alergijski rinitis (AR), najčešći alergijski poremećaj,
upala je sluznice nosa uzrokovana IgE-posredovanom
imunosnom reakcijom na ponavljane ekspozicije aler-
genima. Također, AR je i najčešći oblik neinfekcijskog rinitisa,
tj. oko 50% svih rinitisa alergijske je etiologije (1-3).
Visoka prevalencija, kao i učinak na kvalitetu života, svrsta-
vaju AR u najčešću respiratornu bolest. Generalno, AR zahva-
ća oko 20% (10-40%) odrasle populacije, tj. prema podacima
Svjetske zdravstvene organizacije od te bolesti boluje više od
600 milijuna ljudi, a njegova prevalencija raste. Najveća uče-
stalost AR-a zabilježena je u Zapadnoj Europi, Australiji, No-
vom Zelandu i Sjedinjenim Američkim Državama. U SAD-u
od AR-a boluje do 60 milijuna bolesnika na godinu; on je šesti
najčešći razlog dolaska liječniku primarne zdravstvene zašti-
te, a izravni medicinski troškovi su golemi. Primjerice, troško-
vi od 6,1 milijarde dolara u 2000. god. gotovo su se udvostru-
čili na 11,2 milijarde dolara u 2005. god. UNjemačkoj pak troš-
kovi uzrokovani AR-om iznose 240 milijuna eura na godinu.
Svaki četvrti zapadni Europljanin pati od AR-a. U Hrvatskoj
se prevalencija AR-a u djece procjenjuje na 16-17% (prema re-
zultatima epidemioloških studija izrađenih po međunarodno
dogovorenoj metodologiji prevalencija AR-a u populaciji škol-
ske djece kontinentalnog dijela Hrvatske iznosi 12,1%, a u pri-
morskoj Hrvatskoj iznosi 17,5% (1-10).
U 80% slučajeva AR se razvije do dvadesete godine života.
Na alergiju utječu genska predispozicija, okoliš (izloženost
alergenima) i način života. U djece rođene u obiteljima s ato-
pijom vjerojatnije će se razviti alergijske bolesti (50-80%-tni
rizik) u usporedbi s onima bez atopije u obiteljskoj anamne-
zi (20%-tni rizik). Vanjski alergeni nose veći rizik od nastan-
ka AR-a od onih iz zatvorenih prostora, urbana mjesta imaju
veću prevalenciju AR-a nego ruralna, a onečišćenje okoliša
pridonosi većem alergijskom potencijalu. Onečišćeni zrak
(nespecifični iritans) može izrazito pogoršati AR u simpto-
p
89
Respiratorni kontinuum/ Respiratory continuum
