x
x

Kongenitalne koronarne arterijske fistule: kliničko i terapijsko razmatranje

  13.12.2014.

Koronarna je arterijska fistula komunikacija između jedne ili više koronarnih arterija s nekom drugom šupljinom u srcu ili segmentom sistemskog ili pulmonalnog optoka.

Kongenitalne koronarne arterijske fistule: kliničko i terapijsko razmatranje
Transkatetersko zatvaranje koronarnih fistula u novije je vrijeme moguća zamjena kardiokirurškom pristupu i sve se više rabi zahvaljujući većim dijagnostičkim mogućnostima i sve boljim tehnološkim rješenjima.

Arterijska krv iz koronarne krvne žile ulazi u drugi segment preko miokardijalnoga kapilarnog bazena. To su vrlo rijetke anomalije, a učestalost im se procjenjuje na 0,2 – 0,4% svih prirođenih srčanih grješaka. Ipak, one su klinički važne ako su srednje velike ili velike te se očituju nizom kliničkih simptoma kao što su angina pectoris, aritmije, miokardijalni infarkt, endokarditis, progresivna dilatacija, srčana insuficijencija s kardiomiopatijom, plućna hipertenzija, tromboza fistula i razvoj aneurizme s mogućom rupturom.

Ovdje prikazujemo šest bolesnika s koronarnom arterijskom fistulom uz opis toka bolesti, dijagnostičkih postupaka i ishoda bolesti. Terapijsko zatvaranje koronarnih fistula preporučuje se kod svih simptomatskih, ali i kod asimptomatskih bolesnika, i to ako postoje značajni laboratorijski znakovi bolesti, u prvom redu rendgenske ili elektrokardiografske abnormalnosti.

Transkatetersko zatvaranje koronarnih fistula u novije je vrijeme moguća zamjena kardiokirurškom pristupu i sve se više rabi zahvaljujući većim dijagnostičkim mogućnostima i sve boljim tehnološkim rješenjima. Danas se kod pedijatrijskih bolesnika daje prednost intervencijskom zatvaranju fistula ako je to moguće. Odabir metode ovisi o anatomiji fistule, prisutnosti ili odsutnosti dodatnih defekata te o iskustvu intervencijskog kardiologa ili kardijalnog kirurga.

Učinak obiju metoda je dobar ako se uspješno izvedu. U našem je radu prikazano dvoje djece s fistulom između desne koronarne arterije i desne klijetke (RV), jedno dijete s fistulom između LAD-a i RV-a, jedno dijete s fistulom između glavnog stabla lijeve koronarne arterije (LCA) i RV-a, jedno dijete s fistulom između LCA i izlaznog trakta desne klijetke (RVOT-a) i jedno dijete s fistulom između LCA i desne pretklijetke (RA). Ova posljednja (LCA – RA) fistula nije opisana u najnovijoj klasifikaciji anomalija koronarnih krvnih žila kod djece na osnovi MSCT koronarografije pa svoj prikaz smatramo doprinosom novoj klasifikaciji.

Uz opise različitih fistula i prikaze intervencijske i kardiokirurške intervencije prikazujemo i rijedak slučaj spontanog zatvaranja tijekom prvih šest mjeseci i ponovnog otvaranja fistule nakon 6 godina između desne koronarne arterije i desne klijetke.

Ivan Malčić, Mia Bertić, Andreas Eicken, Hrvoje Kniewald, Jelena Kašnar-Samprec, Dalibor Šarić, Christian Schreiber, Dorotea Bartoniček, Daniel Dilber