x
x

Izražena vrućina i hladnoća povećavaju smrtnost

  David Čičić, dr. med.

  03.08.2014.

Kada su temperature ekstremno visoke ili niske značajno se povećava broj smrtnih slučajeva uzrokovanih zatajenjem srca ili moždanim udarom, potvrđuje njemačka epidemiološka studija objavljena u časopisu Heart.

Izražena vrućina i hladnoća povećavaju smrtnost

Rezultati istraživanja su pokazali da porastom temperature s 20°C na 25°C broj smrtnih slučajeva kao posljedica kardiovaskularnih bolesti raste za 9.5%, dok pad temperature s -1°C na -8°C povećava smrtnost za 7.9%. Dok je učinak vrućine trajao svega 1 do 2 dana, učinak hladnog vremena ostao je izražen u trajanju do 2 tjedna. Najugroženiju skupinu su predstavljale osobe starije životne dobi. Kao uzrok smrti najviše su se isticali zatajenje srca, aritmija i moždani udar.

Autori su analizirali podatke 188.000 osoba koje su preminule od kardiovaskularnih bolesti između 1990. i 2006. godine u tri njemačka grada: München, Nürnberg i Augsburg.

Mehanizmi kojima bi objasnili povezanost temperaturnih ekstrema i smrtnog ishoda nisu u potpunosti istraženi. Opisuje se učinak visokih temperatura na sustav za grušanje, to jest učinak na povećanje viskoznosti krvi i time povećanog rizika od tromboze. Nadalje, kako pad temperature ima učinak na krvni tlak, može se pretpostaviti postojanje veze između niskih temperatura i povećane učestalosti kardiovaskularnih epizoda i moždanog udara.

„Naši rezultati upućuju na bolesti koje su odgovorne za opaženu vezu između temperature zraka i stope smrtnosti, te tako djelomično objašnjavaju zašto su neke osobe osjetljivije na vrućinu ili hladnoću od drugih i time izložene većem zdravstvenom riziku za vrućih i hladnih dana“, tvrdi Alexandra Schneider, jedna od autorica studije. „Ovi rezultati su važni zbog razvoja ili prilagodbe preventivnih programa i pravila struke.“