x
x

Letrozol ili klomifen u terapiji neplodnosti žena s PCOS-om?

  Marija Antonija Prlenda, mag. pharm.

  31.07.2014.

Letrozol, inhibitor aromataze, pokazao je bolji učinak u liječenju neplodnih žena sa sindromom policističnih jajnika (polycystic ovary syndrome – PCOS) u odnosu na klomifen, objavljeno je u časopisu New England Journal of Medicine.

Letrozol ili klomifen u terapiji neplodnosti žena s PCOS-om?
Žene koje su uzimale letrozol imale su veće kumulativne stope ovulacije (62% u odnosu na 48%; P<0.001) i poroda (27% u odnosu na 19%; P=0.007) nego žene koje su uzimale klomifen.

Sindrom policističnih jajnika (PCOS) koji je dijagnosticiran na osnovu hiperandrogenizma, oligoovulacije s povezanom oligomenorejom i policističnim jajnicima na ultrazvuku, zahvaća 5-10% žena u reproduktivnoj dobi i najčešći je uzrok anovulatorne neplodnosti.

Klomifen citrat je već dugo prva linija liječenja neplodnosti žena kod kojih izostaje ovulacija, uključujući žene sa sindromom policističnih jajnika. Klomifen je selektivni modulator estrogenskih receptora koji inhibira djelovanje estrogena na hipotalamus negativnom povratnom spregom  što rezultira povećanom sekrecijom gonadotropin-oslobađajućeg hormona (GnRH) i u konačnici stimulacijom sazrijevanja folikula. No, klomifen ima nedostatke poput visokih stopa nedjelotvornosti i višestrukih trudnoća te nuspojave uzrokovane terapijom, npr. napadaji vrućine, promjene raspoloženja, smetnje vida. Inhibitori aromataze (letrozol) utječu na hipotalamusno – hipofizno- ovarijsku funkciju blokadom sinteze estrogena i smatra se da bi mogli biti učinkovitiji u postizanju trudnoće. Uz potporu National Instututes of Health, u SAD-u je provedeno istraživanje na 750 žena sa sindromom policističnih jajnika i ovarijalnom disfunkcijom. Ispitanice su uzimale klomifen citrat (50 mg na dan) ili letrozol (2,5 mg na dan) tijekom 5 ciklusa. Doze su bile povećane (do 150 mg klomifena i 7,5 mg letrozola) ako je odgovor na terapiju bio nezadovoljavajući ili izostao.

Žene koje su uzimale letrozol imale su veće kumulativne stope ovulacije (62% u odnosu na 48%; P<0.001) i poroda (27% u odnosu na 19%; P=0.007) nego žene koje su uzimale klomifen. Učestalost pobačaja i blizanačka trudnoća nije se značajno razlikovala između grupa. Ukupni rizik za kongenitalne anomalije također se nije značajno razlikovao, iako je 4 od 102 novorođenčadi u grupi liječenoj letrozolom i 1 od 66 novorođenčadi imalo veće kongenitalne anomalije (P=0.65). Utvrđene stope kongenitalnih anomalija ne razlikuju se značajno od onih u općoj populaciji (5,8% svih spontanih začeća). Terapija letrozolom bila je praćena većom pojavnosti umora i vrtoglavica, a terapija klomifenom većom pojavnosti valova vrućine.

Iako letrozol nije odobren za ovu indikaciju od strane FDA-a, ovo istraživanje ukazuje na bolji učinak letrozola u liječenju neplodnih žena s PCOS-om i moguće uvođenje letrozola u prvu liniju terapije. U studiji nije istraživan učinak letrozola na anovulaciju uzrokovanu drugim čimbenicima pa se ne zna je li letrozol generalno uspješniji od klomifena u induciranju ovulacije.