x
x

Problemi zbrinjavanja neiskorištenih lijekova iz kućanstava putem ljekarni

  28.05.2014.

Hrvatski propisi obvezuju ljekarne na preuzimanje neiskorištenih lijekova iz kućanstva. Ljekarne se smatraju proizvođačima otpada i stoga su obvezne financirati ovu uslugu. Model u kojem su ljekarne obvezne financirati zbrinjavanje neiskorištenih lijekova iz kućanstava bez dobivanja odgovarajuće naknade nije uobičajen u Europi. Postojeća usluga nije testirana prije uvođenja.

Problemi zbrinjavanja neiskorištenih lijekova iz kućanstava putem ljekarni
Odgovorna tijela bi trebala preispitati postojeće propise vezane za zbrinjavanje neiskorištenih lijekova u cilju povećanja suradljivosti ljekarni u pružanju usluge. Oglašavanje usluge može povećati svjesnost o važnosti odlaganja neiskorištenih lijekova na odgovarajući način.

Cilj Istražiti elemente koji sačinjavaju uslugu zbrinjavanja farmaceutskog otpada od strane ljekarni te dobiti uvid u čimbenike koji utječu na učinkovitost te usluge.

Mjesto Sve ljekarne u županiji Grad Zagreb.

Metode Svaka ljekarna je trebala vagati neiskorištene lijekove koje su im predali građani tijekom razdoblja od 30 dana, između 1. lipnja i 10. srpnja 2010., bez posebnog medijskog oglašavanja usluge i odgovoriti na upitnik posebno osmišljen kako bi se istražile poveznice između količine sakupljenog otpada, oblika vlasništva ljekarne, anonimnosti prilikom odlaganja otpada, lokacije spremnika za otpad, oznaka na spremniku te kako bi se usporedila količina sakupljenog otpada među gradskim četvrtima.

Glavni ishod mjerenja Količina sakupljenih neiskorištenih lijekova od građana.

Rezultati Od ukupno 210 ljekarni, 91 ljekarna se odazvala istraživanju (stopa odgovora 43%). Ukupna količina sakupljenog otpada je 505 kg. Ljekarne u vlasništvu Grada Zagreba su imale veću stopu odgovora (74%) od ljekarni u privatnom vlasništvu (36%) i sakupile su značajniju količinu otpada. Anonimnost prilikom odlaganja otpada je utjecala na količinu sakupljenog otpada, dok na količinu sakupljenog otpada nisu utjecale oznake na spremniku i lokacija spremnika. Bilo je razlika u količini sakupljenog otpada s obzirom na gradsku četvrt zbog demografskih karakteristika i broja ljekarni po stanovniku.

Zaključak Učinkovitost ljekarničke usluge sakupljanja farmaceutskog otpada od građana pokazuje brojne nedostatke. Količina sakupljenih lijekova je ispod europskog prosijeka. Na učinkovitost usluge negativno utječe oblik vlasništva ljekarne, distribucija ljekarni i manjak anonimnosti prilikom odlaganja neiskorištenih lijekova. Dodatno, oblik vlasništva ljekarne je povezan s financijskim teretom koji snose ljekarne. Odgovorna tijela bi trebala preispitati postojeće propise vezane za zbrinjavanje neiskorištenih lijekova u cilju povećanja suradljivosti ljekarni u pružanju usluge. Oglašavanje usluge može povećati svjesnost o važnosti odlaganja neiskorištenih lijekova na odgovarajući način.

Danijela Jonjić, Ksenija Vitale/Škola narodnog zdravlja Dr. Andrija Štampar