x
x

Kako smanjiti rastući broj carskih rezova?

  Klara Čičić, dr. med.

  07.03.2014.

Američko Društvo za opstetriciju i ginekologiju i Društvo za maternalnu i fetalnu medicinu objavili su nove smjernice sa svrhom smanjenja broja elektivnih carskih rezova.

Kako smanjiti rastući broj carskih rezova?
Nužno je preispitati definiciju distocije u porodu jer najnoviji podaci pokazuju da je danas progresija poroda značajno sporija nego što se u povijesti smatralo. Također je potrebna poboljšana i standardizirana interpretacija fetalnih srčanih otkucaja. Uspješna se pookazala i dostupnost nemedicinskih intervencija, kao što su kontinuirana potpora i podrška ženama u tijeku poroda.

Ključne preporuke su:

- Prolongirana latentna faza poroda više nije indikacija za carski rez (>20 sati u nulipara,  >14 sati u multipara)

- Dilatacija ušća maternice od 6 cm smatra se početkom aktivnog poroda, za razliku od 4 cm kako se prije smatralo

-  Multiparama treba dopustiti tiskanje 2 sata, a nuliparama 3 sata prije nego se dijagnosticira zastoj u porodu. Dozvoljeno je i dulje od toga, naročito uz epiduralnu analgeziju.

-  Vaginalni porod vakuumom ili forcepsom tijekom drugog porodnog doba alternativa je carskome rezu, iako je liječnicima potrebno još kliničke prakse

U 2011. godini jedna od tri žene u SAD-u rodila je carskim rezom. U pojedinim slučajevima takav porod može spasiti život djeteta, majke ili oba. Međutim, pokazalo se kako rapidni porast stope carskih rezova od 1996. do 2011. ne prati značajno smanjenje maternalnog i neonatalnog morbiditeta i mortaliteta. Stoga se postavlja pitanje čini li se carski rez prečesto.

Najčešća indikacija za elektivni carski rez je distocija u porodu, zatim abnormalni otkucaji srca fetusa, malprezentacija fetusa, višeplodna trudnoća i sumnja na fetalnu makrosomiju. Kako bi se na siguran način smanjila stopa elektivnih carskih rezova, potrebni su različiti pristupi za svaku od ovih indikacija.  Primjerice, možda će biti nužno preispitati definiciju distocije u porodu jer najnoviji podaci pokazuju da  je danas progresija poroda značajno sporija nego što se u povijesti smatralo. Također je potrebna poboljšana i standardizirana interpretacija fetalnih srčanih otkucaja. Dostupnost nemedicinskih intervencija, kao što su kontinuirana potpora i podrška ženama u tijeku poroda, isto tako se pokazala uspješnom u smanjenju broja carskih rezova.

Autori ističu kako će najveći izazov biti revizija dugogodišnjih ustaljenih paradigmi o poremećajima trudova i abnormalnosti fetalnih srčanih otkucaja.

Carskim rezom je u Hrvatskoj u 2012. godini dovršeno 18,9% trudnoća. Trend operativnog dovršenja poroda u većini zemalja raste, pa tako i u Hrvatskoj. Problem porasta carskih rezova povezuje se s pravom rodilje na odluku o načinu dovršenja poroda, mogućnostima naplaćivanja ovakvih postupaka u privatnim rodilištima čak i onda kad nisu stručno opravdani, povećanim oprezom struke zbog sve češćih tužbi za eventualnu stručnu grešku kod trudnica s komplikacijama u trudnoći i/ili porodu. Ipak, primjena carskog reza isključivo prema najnovijim stručnim smjernicama i povratak prirodnom spontanom porodu, ukoliko drugačiji postupak nije neophodan, predstavljali bi pozitivan pomak nakon višegodišnjeg trenda porasta dovršenja operativnim putem.

VEZANI SADRŽAJ > <