x
x

Dostupnost pružatelja psihijatrijske skrbi i stopa samoubojstava u Sloveniji

  13.12.2013.

Uz nezaposlenost, koji je snažan prediktor stope samoubojstava, nejednaka dostupnost psihijatrijskih usluga i kvaliteta liječenja depresivnog poremećaja može doprinijeti varijacijama u stopi samoubojstava u različitim regijama u Sloveniji, objevljeno je u CMJ-u.

Dostupnost pružatelja psihijatrijske skrbi i stopa samoubojstava u Sloveniji

Cilj Istražiti utjecaj socio-ekonomskih čimbenika, dostupnosti psihijatrijske skrbi i prevalencije psihijatrijskih poremećaja na regionalne razlike u stopi samoubojstava u Sloveniji. 

Postupci Analizirali smo utjecaj različitih socio-ekonomskih čimbenika, dostupnost psihijatrijske skrbi, i čimbenika vezanih za psihijatrijske poremećaje u razdoblju 2000.-2009. na stopu samoubojstava uz pomoć generalnog linearnog miješanog modela (eng, general linear mixed model, GLMM). Koristili smo i Pearsonove korelacije za određivanje smjera i jačine povezanosti.

Rezultati Među socioekonomskim čimbenicima, stopa nezaposlenosti bila je najsnažniji prediktor samoubojstva i porast nezaposlenosti od jedne jedinice povećao je regionalnu stopu samoubojstava za 2,21 (β=2,21, 95% raspon pouzdanosti [eng, CI]= 1,87-2,54, P<0,001). Omjer sklopljenih brakova i razvoda bio je negativno povezan sa stopom samoubojstava i njegov porast od jedne jedinice smanjio je regionalnu stopu samoubojstva za 1,16 (β =-1,16, 95% CI -2,20 do -0,13, P<0,031). Najutjecajniji parametar dostupnosti psihijatrijske skrbi bila je veća dostupnost psihijatara (4 ili više psihijatara po psihijatrijskoj klinici po 100,000 stanovnika), koja je negativno korelirala sa stopom samoubojstava i smanjila regionalnu stopu samoubojstava za 2,95 (β =-2,95, 95% CI -4,60 do -1,31, P=0,002). Još jedan čimbenik koji je bio u negativnoj korelaciji bio je omjer antidepresiva i anksiolitika veći od 0,5, koji je smanjivao regionalnu stopu samoubojstava za 2,32 (β =-2,32, 95% CI -3,75 do -0,89, P =0,003). Među psihijatrijskim poremećajima, samo je prevalencija uporabe alkohola bila značajno povezana s regionalnom stopom samoubojstava i njeno povećanje od jedne jedinice po 1000 stanovnika povećalo je regionalnu stopu samoubojstava za 0,02 (β =0,02, 95% CI 0,01- 0,03, P =0,008).

Zaključak Uz nezaposlenost, koji je snažan prediktor stope samoubojstava, nejednaka dostupnost psihijatrijskih usluga i kvaliteta liječenja depresivnog poremećaja može doprinijeti varijacijama u stopi samoubojstava u različitim regijama.

Helena Korošec Jagodič, Tatjana Rokavec, Mark Agius, Peter Pregelj

VEZANI SADRŽAJ > <