x
x

Jesu li budući liječnici spremni svladavati bol?

  10.12.2013.

Bol i kontrola boli postaju jedan od vodećih zdravstvenih problema razvijenog svijeta koji češće pogađa žene, starije i osobe s nižom naobrazbom. U Europi se bol pojavljuje kod svakog petog odraslog stanovnika (19%). Najviša učestalost je u Norveškoj (30%), a najniža u Španjolskoj (11%). 2% ljudi trpi onkološku bol, ostali neonkološku, gdje je najčešća bol u leđima (60%), slijede bolovi u udovima (29%) i zglobovima (27%).

Jesu li budući liječnici spremni svladavati bol?
Ukupni neposredni i posredni troškovi kronične boli ocijenjeni su na 1,5–3% ukupnog BDP.

Prosječno trajanje boli u Europi je 7 godina. Dvije trećine bolesnika podnosi umjerenu bol (jakost 4–6 na ljestvici VAS*), a trećina jaku bol (jakost više od 7 na ljestvici VAS). Ukupni neposredni i posredni troškovi kronične boli ocijenjeni su na 1,5–3% ukupnog BDP.

„Bitno je podignuti svijest o kroničnoj boli kao o medicinskom, gospodarskom i društvenom problemu. Kronična bol pogađa više od većine drugih bolesti i najčešći je razlog zašto ljudi odlaze svom liječniku. Kronična bol utječe na svakodnevnu rutinu, na profesionalni i obiteljski život. Ne uzrokuje samo patnju milijunima već ima puno veće učinke na cjelokupno društvo nego što se obično smatra“, izjavila je prim. Mira Fingler, dr. med., predsjednica Hrvatskog društva za liječenje boli Hrvatskog liječničkog zbora.

Kronična bol: golem teret za gospodarstvo

Zbog kronične boli europsko gospodarstvo izgubi čak 500 milijuna radnih dana i 34 milijuna eura godišnje.

„Gospodarske i socijalne službe pod pritiskom su zbog poduzimanja mjera za smanjenje troškova te je još značajnije upozoriti na gospodarski utjecaj kronične boli“, rekao je prof. dr. Hans Georg Kress, predsjednik Europske udruge za liječenje boli (EFIC) na Europskom kongresu o boli u Firenci. „Ovdje ne govorimo samo o golemom teretu liječenja kronične boli za zdravstveni proračun. Uglavnom govorimo o posrednim troškovima koji proizlaze iz izgubljene produktivnosti i radne nesposobnosti. Kronična bol najčešći je uzrok ranog odlaska u mirovinu ili nesposobnosti za rad, zato bol ima velik utjecaj na gospodarstvo. Zbog kronične boli europsko gospodarstvo izgubi čak 500 milijuna radnih dana i 34 milijuna eura godišnje.

Na fakultetima je bol zapostavljena

Nedostatno znanje o boli među budućim liječnicima jedna je od prepreka za učinkovito svladavanje i liječenje boli od koje trpi 80 milijuna odraslih Europljana, što je dvostruko više nego bolesnika s dijabetesom. Sati namijenjeni edukaciji o boli nisu u skladu s potrebama javnog zdravlja.

Skupina stručnjaka pod okriljem EFIC-a upozorava da je bol jedna od najčešćih kroničnih bolesti s kojom će se budući liječnici susretati u svakodnevnoj kliničkoj praksi. Na 8. Europskom kongresu o boli, koji se održavao u listopadu ove godine u Firenci, predstavljena je prva europska studija o trenutačnom stanju i metodama dodiplomske edukacije o boli u studijskim planovima medicinskih fakulteta po Europi. Pokazala je da je edukacija o svladavanju i liječenju boli bila manjkava. Nedostatno znanje o boli među budućim liječnicima jedna je od prepreka za učinkovito svladavanje i liječenje boli od koje trpi 80 milijuna odraslih Europljana, što je dvostruko više nego bolesnika s dijabetesom. Sati namijenjeni edukaciji o boli nisu u skladu s potrebama javnog zdravlja.

U ispitivanju su sudjelovala 242 medicinska fakulteta iz 15-ak europskih država. Bar 82% fakulteta u planu nema poseban obavezan predmet o boli, a studenti za proučavanje boli prosječno imaju 12 obaveznih i izbornih sati koji su uglavnom razdrobljeni po različitim predmetima i čine samo 0,2% cjelokupnog edukacijskog programa. Teme predavanja o boli nisu točno definirane i dokumentirane, što onemogućuje objektivnu ocjenu i tamo gdje je edukacija o boli uključena u predmete. Ni drugdje po svijetu nije ništa bolje. Podatci za Sjevernu Ameriku pokazuju da su se s tom problematikom studenti bavili prosječno 16 sati.

Skupina stručnjaka pod okriljem EFIC-a poziva da se dodiplomskim studentima medicine mora omogućiti primjerena edukacija o boli po cijeloj Europi. Poziv je značajan za rješavanje do sada nezadovoljenih potreba na području javnog zdravlja za primjereno svladavanje i liječenje boli.

U Hrvatskoj nije ništa drukčije

Nažalost, rezultati ispitivanja u Europi mogu se u cijelosti primijeniti na Hrvatsku. „Prema našim podacima oko 30% bolesnika javlja se obiteljskom liječniku zbog boli. Istovremeno na četiri Medicinska fakulteta u Hrvatskoj koji osposobljavaju te liječnike obavezna edukacija o boli provodi se nesustavno i nekonzistentno, broj sati nastave je minimalan, edukacija je vezana uz neke kliničke specijalnosti, uglavnom anesteziologiju“, upozorava prof. dr. sc. Višnja Majerić Kogler, specijalistica anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja, redovita profesorica na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Interdisciplinarnost proučavanja boli

Na Medicinskom fakultetu u Zagrebu stanje je identično. U sklopu predmeta Anesteziologija i reanimatologija na petoj godini studenti imaju 3 h predavanja o akutnoj i kroničnoj boli, 4 h seminare, ukupno 7 h. Sadržaj nastave uglavnom je vezan za probleme akutne boli (postoperativna bol u traumatologiji, ginekologiji i opstetriciji).

U sklopu drugih kliničkih predmeta nema nastavnih sadržaja posvećenih boli kao kliničkoj disciplini. Problemi kronične boli (neuropatske, maligne) ne obrađuju se nigdje sustavno u dodiplomskoj nastavi. Izborni predmet liječenja boli koji je u kurikulumu imao 25 h više se ne održava.

Drukčiji pristup već tijekom studija

Treba naučiti blesnike kako živjeti s kroničnom boli onda kada je ne možemo izbjeći.

„Inicijativa EFIC-a je odlična i nadasve dobrodošla. Liječenje boli danas je posebna klinička disciplina i entitet pa bi trebao dobiti mjesto u edukaciji studenata. Nažalost spoznaja o tom problemu ograničena je na malen broj stručnjaka – nastavnika – te stoga takva inicijativa sporo prodire u fakultetske kurikulume“, naglasila je prof. dr. sc. Višnja Majerić Kogler.

Više edukacije o boli u sklopu dodiplomskog studija pozdravila je i prim. Mira Fingler, ali je dodala: „Moramo znati da je kronična bol biopsihosocijalni fenomen koji ni s dobro organiziranim liječenjem boli nikako nećemo u cijelosti spriječiti. Zato se moramo još više posvetiti prevenciji, za ljude koji već imaju kroničnu bol napraviti dostupnije multidisciplinarne programe suzbijanja boli čija je glavna svrha naučiti bolesnike kako živjeti s kroničnom boli onda kada je ne možemo izbjeći.

* Ljestvica VAS (ljestvica za mjerenje boli): vizualno-analogna ljestvica dužine 10 jedinica, od 0 do 10, na kojoj od točke 0 – nema boli – i točkom 10 – najveća moguća bol – bolesnik pokazuje koliko je jaka njegova bol

VEZANI SADRŽAJ > <