Zbog manjka novca u državnoj blagajni u Hrvatskoj je paradoksalna situacija: nedostaje nam 4.300 liječnika da bismo zadovoljili europski prosjek, a istovremeno oni koji završe medicinski fakultet ne mogu stažirati jer Ministarstvo nije raspisalo natječaj za pripravnički staž.
Hrvatski dan liječnika obilježava se u spomen na 26. veljače 1874. godinu, kada je osnovan Hrvatski liječnički zbor kao osma liječnička udruga u Europi, s ciljem unapređenja medicinske struke.
Prosječna dob hrvatskog liječnika je viša od 55 godina, a ministar Rajko Ostojić već je izrazio bojazan da će ulaskom u EU iz Hrvatske otići najmanje 500 liječnika. Na zabrinjavajuću situaciju nedavno su upozorili i diplomirani doktori medicine, koji podsjećaju da je država u njihovo obrazovanje uložila 300.000 kuna te da ne misle stažirati u Hrvatskoj koja im nudi petogodišnje volontersko stažiranje ili prema Mrsićevu modelu, za 1.600 kuna mjesečno. Istovremeno, to su ljudi koje će zemlje Europske unije objeručke dočekati.
Doktori medicine, doktori dentalne medicine, farmaceuti
Neki trendovi, kao smanjenje interesa za studij medicine, za neke grane specijalizacije, povećanje prosječne dobi liječnika i činjenica da je 38% liječnika starije od 50 godina, pridonose zabrinutosti za dovoljan broj liječnika u budućnosti i naglašavaju potrebu ulaganja u izobrazbu i dugoročnijeg planiranja.
U Hrvatskoj je 2011. bilo stalno zaposleno sveukupno 12.532 liječnika. U odnosu na 1980. godinu broj liječnika na 100.000 stanovnika povećao se sa 167 na 281, što je još uvijek manje od prosjeka za EU (320). Spolna zastupljenost u liječničkoj profesiji se od 1989. godine promijenila u korist žena, a liječnica je sada 60,6%. Među doktorima medicine, specijalista je 67%.
Raspodjela liječnika prema dobi i spolu pokazuje kako liječnice brojčano nadmašuju liječnike u svim dobnim skupinama, osim u onima iznad 60 godina. Broj liječnika u dobi između 25-29 godina manji je od onih u dobnoj skupini 55-59 godina. Neki trendovi, kao smanjenje interesa za studij medicine, za neke grane specijalizacije, povećanje prosječne dobi liječnika i činjenica da je 38% liječnika starije od 50 godina, pridonose zabrinutosti za dovoljan broj liječnika u budućnosti i naglašavaju potrebu ulaganja u izobrazbu i dugoročnijeg planiranja.
Raspodjela liječnika s obzirom na vrstu zdravstvene ustanove u kojoj rade, pokazuje da 58% liječnika radi u bolničkim ustanovama, što je za 2% više nego pet godina ranije. U domovima zdravlja, ordinacijama u koncesiji i ustanovama hitne medicinske pomoći zaposleno 26,5%, a u privatnim ordinacijama i ustanovama 10% liječnika.
Ukupno je u dijelu zdravstva u kojem djelatnici primarno rade u prostoru u privatnom vlasništvu (privatne specijalne bolnice, lječilišta, ljekarne, poliklinike, ordinacije, laboratoriji, ustanove za njegu, trgovačka društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti i dr.) tj. u privatnom sektoru zdravstva, krajem 2011. godine bilo oko 16% zaposlenih.
Broj doktora dentalne medicine u Hrvatskoj je zadovoljavajući s obzirom da ih je u 2006. godini bilo 75/100.000 stanovnika (prosjek za EU: 66/100.000 stanovnika). Među doktorima dentalne medicine, udio žena je 65%, a specijalista je 15%.
Broj farmaceuta na 100.000 stanovnika u Hrvatskoj je 60, što je manje od prosjeka za EU (77).
