x
x

Jesu li nam potrebni centri za rak dojke?

  01.06.2012.

Hrvatskoj su potrebni centri za rak dojke koji će biti sveobuhvatne baze za dijagnosticiranje, liječenje, praćenje i istraživanje te bolesti. Ustanove u manjim bolnicama trebaju biti sastavni dio šireg tima za liječenje raka dojke.

Jesu li nam potrebni centri za rak dojke?

Aktivnosti u takvim centrima izvrsnosti uključuju prije svega timski rad, izradu smjernica, lokalizacijsku onkologiju, trajno usavršavanje stručnjaka, provođenje kliničkih studija, implementaciju novih tehnika liječenja, te kontrolu kvalitete. Organizacija centara izvrsnosti za rak dojke je također u funkciji prilagodbe zdravstvenoga sustava standardima Europske unije.

U Hrvatskoj, prema podacima Registra za rak, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, od raka dojke obole godišnje 2473 žene, incidencija je 107,4 na 100.000 stanovnika, a umre 900 žena (podaci iz 2008.). Isto tako, rak dojke predstavlja najčešći zloćudni tumor u žena i na njega otpada četvrtina
(26%) zloćudnih bolesti u žena. Rak dojke je, slijedom rečenoga i socijalni, odnosno javnozdravstveni problem. U cilju postizanja optimalnih rezultata zdravstvene zaštite žena od raka dojke postavljaju se brojna organizacijska pitanja - da li preventivnu, kurativnu i palijativnu skrb organizirati kao zasebne jedinice, da li i kako, centralizirati ustanove za liječenje raka i sl.? Iako je liječenje raka dojke u Hrvatskoj, prema našem mišljenju na razini prosjeka Europe, postoje brojni segmenti na kojima treba raditi da bi se optimalizirala skrb za ove bolesnice (primarna i sekundarna prevencija, multidisciplinarnost liječenja, zdravstvena i socijalna rehabilitacija). Liječenje raka dojke je implementacijom novih lijekova i radioterapijskih tehnika u kliničku praksu dovelo do značajnog iskoraka u ishodu same bolesti i duljini preživljenja. 

Postizanje optimalnih, maksimalnih rezultata u dijagnostici i liječenju bolesnica s rakom dojke zahtijeva kvalitetnu organizaciju zdravstvene zaštite. Znanje pojedinaca, postojanje opreme ili dostupnih lijekova, te volje zajednice za dobrim liječenjem, ne znači neminovno i uspjeh. 1U cilju postizanja maksimalnih rezultata dijagnosticiranja i liječenja bolesnica s rakom, posljednjih desetljeća se u Europi i u razvijenim zemljama svijeta ulažu brojni napori u osmišljavanju organizacije skrbi za bolesnice oboljele od raka dojke.

prof. dr. sc. Eduard Vrdoljak, dr. sc. Marijo Boban, Marija Ban, dr. med.

VEZANI SADRŽAJ > <