x
x

Objavljene nove smjernice za nesanicu i druge poremećaje spavanja

  Maja Strineka, dr. med.

  20.01.2011.

Britanska udruga za psihofarmakologiju je objavila smjernice utemeljene na dokazima za liječenje nesanice, parasomnija, cirkadijanih poremećaja ritma. Nove preporuke, namijenjene psihijatrima i liječnicima koji skrbe za one s problemima spavanja, su objavljene u Journal of Psychopharmacology.

Objavljene nove smjernice za nesanicu i druge poremećaje spavanja

Specifične preporuke temeljene na dokazima za dijagnostiku i liječenje nesanice i drugih poremećaja spavanja su:

• Dijagnoza nesanice temelji se prvenstveno na pritužbama koje u kliničkom intervjuu iznosi pacijent, obitelji i/ili skrbnik, idealno potvrđenima dnevnikom (razina dokaza A)
• Upućivanje u specijalizirani centar za poremećaje sna može biti indicirano za druge testove u nekim slučajevima, kao što su aktigrafija za diferencijalnu dijagnozu cirkadijanog poremećaja ritma (razina dokaza A), polisomnografiju kod sumnje na parasomnije ili druge primarne poremećaje spavanja (razina dokaza A) ili u slučaju neuspjeha liječenja (razina dokaza D)
• Nesanicu treba liječiti jer narušava kvalitetu života i mnoga područja funkcioniranja, a povezana je s povećanim rizikom za depresiju, anksioznost, a možda i kardiovaskularne bolesti (razina dokaza A). Ciljevi liječenja su smanjiti stres i poboljšati dnevne funkcije. Izbor načina liječenja temelji se na određenom uzorku problema, kao što su nemogućnost usnivanja ili održavanja spavanja, kao i na dokazima za korištenje posebnih tretmana.
• Za kronične nesanice, kognitivno-bihevioralna terapija se treba ponuditi pacijentima kao prva linija liječenja (razina dokaza A).
• Kad se propisuje farmakološko liječenje treba uzeti u obzir djelotvornost, sigurnost i trajanje djelovanja (razina dokaza A). Ostala pitanja koja treba uzeti u obzir mogu uključivati prethodnu učinkovitost ili nuspojave lijeka i povijest ovisnosti (razina dokaza D).
• Preporuke za dugoročno farmakološko liječenje su da ga se koristi kad je klinički indicirano (razina dokaza A). Intermitentno korištenje bi trebao pokušati ako je moguće. Ovisno o tijeku bolesti, okolnostima života i suglasnosti bolesnika, prekid bi trebao pokušati svakih 3 do 6 mjeseci ili u redovitim intervalima (razina dokaza D).
• Kada postoji komorbiditet poremećaja raspoloženja, antidepresive treba rabiti u terapijskim dozama (razina dokaza A).
• Zbog čestih nuspojava antipsihotika, kao i nekoliko izvješća o zloupotrebi, nema indikacija za njihovu uporabu u prvoj liniji liječenja nesanice i drugih poremećaja spavanja (razina dokaza D).