Podaci prikazani u novoj infografici Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju pozitivne i negativne utjecaje pandemije na djecu školske dobi u Hrvatskoj i 12 drugih zemalja Europske regije koje su sudjelovale u istraživanju.

• Povećala se učestalost kuhanja kod kuće

Približno 15% obitelji tijekom pandemije počelo je češće kuhati i pripremati obroke kod kuće što im je omogućilo da imaju veću kontrolu nad sastojcima. Hrana kuhana kod kuće obično sadrži manje trans masti, šećera i soli u usporedbi s “gotovim” obrocima iz supermarketa ili jelima naručenim putem dostavnih servisa. Zato je kuhanje kod kuće dobar način za smanjenje rizika od kroničnih nezaraznih bolesti (KNB) povezanih s prehranom, poput kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti tipa 2 i određenih vrsta raka.

• Povećala se konzumacija slatkih grickalica

Svaki deseti roditelj izvijestio je da je dijete tijekom pandemije počelo konzumirati više slatkih grickalica, poput slatkiša, kolača, sladoleda i peciva. Povećani unos šećera povezan je s povećanim rizikom za debljinu – stanjem koje je doseglo epidemijske razmjere u Hrvatskoj. Danas, 1 od 3 djece u Hrvatskoj živi s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom, što ih dovodi u rizik za razvoj KNB u odrasloj dobi.

• Smanjila se razina aktivne igre u djece

Restrikcije nametnute tijekom pandemije COVID-19 uvelike su smanjile mogućnosti za tjelesnu aktivnost i igru na otvorenom u djece. Preko 30% djece u Hrvatskoj bilo je manje tjelesno aktivno tijekom ovog razdoblja, zbog čega su izostali pozitivni učinci na zdravlje koje uobičajeno imaju aktivnosti kao što su bicikliranje, igranje nogometa ili trčanje u parku.

• Povećalo se vrijeme pred ekranima

Dodatno, tijekom razdoblja zatvaranja, oko 40% djece provelo je više vremena gledajući televiziju, igrajući video igre ili koristeći društvene mreže čime se povećalo vrijeme provedeno sjedilački, a samim time i rizik za nastanak prekomjerne tjelesne mase i debljine. Uz to, tako se povećala i izloženost djece oglašavanju hrane i pića s visokim udjelom soli, šećera i masti putem digitalnih medija.

Infografika također pokazuje negativne učinke koje je COVID-19 imao na kvalitetu života djece, što potencijalno može imati dugoročni utjecaj na mentalno zdravlje djece. Tako je primjerice preko 40% roditelja izjavilo kako su im se tijekom pandemije djeca manje zabavljala s prijateljima nego uobičajeno, a preko 30% roditelja izjavilo je da im se dijete osjećalo manje dobro i u formi.

Cijela infografika dostupna je na engleskom jeziku na ovoj poveznici.